Sadržaj
52 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Akropola (Atena), Alogina, Amestris, Andija, Arg (grad), Artakserkso, Atena (polis), Židovi, Babilon, Babilonija, Cipar, Damaspija, Darije II., Del, Delski savez, Drevni Egipat, Egejsko more, Ezra, Faraon, Grčko-perzijski ratovi, Gruzija, Herodot, Jeruzalem, Jeruzalemski hram, Judeja, Kalijin mir, Kir Veliki, Kosmartidena, Kralj, Kserkso I., Kserkso II., Latinski jezik, Libija, Mala Azija, Megabiz II., Memfis, Nakš-e Rustam, Novogrčki jezik, Otan, Parisatida, Perzijski jezik, Porez, Purim, Rusi, Satrap, Sogdijan, Sredozemlje, Stara Grčka, ... Proširite indeks (2 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Pogledaj Artakserkso I. i Ahemenidi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Artakserkso I. i Ahemenidsko Carstvo
Akropola (Atena)
Atenska akropola je najpoznatija akropola (grčki: akros, akron.
Pogledaj Artakserkso I. i Akropola (Atena)
Alogina
Alogina (grč. Alogyne) je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Alogina
Amestris
ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Amestris''') Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I., vladara Perzijskog Carstva, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih povjesničara.
Pogledaj Artakserkso I. i Amestris
Andija
Andija je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Andija
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Pogledaj Artakserkso I. i Arg (grad)
Artakserkso
Artakserkso (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης, engl. Artaxerxes), često je ime perzijskih vladara iz iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Artakserkso I. i Artakserkso
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Artakserkso I. i Atena (polis)
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Artakserkso I. i Židovi
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Artakserkso I. i Babilon
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Artakserkso I. i Babilonija
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Artakserkso I. i Cipar
Damaspija
Damaspija (perz. Jāmāspi) je bila perzijska kraljica odnosno žena Artakserksa I., vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Damaspija
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Pogledaj Artakserkso I. i Darije II.
Del
Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).
Pogledaj Artakserkso I. i Del
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Pogledaj Artakserkso I. i Delski savez
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Artakserkso I. i Drevni Egipat
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Artakserkso I. i Egejsko more
Ezra
Ezra (hebr. pomoć), je ime hebrejskog svećenika iz 5. stoljeća prije Krista koji je po Bibliji doveo skupinu oko 5000 Judejaca iz babilonskog sužanjstva natrag u Jeruzalem za kraljevanja perzijskog kralja Artakserksa I. Ezra je napisao Knjigu o Ezri, dio Staroga zavjeta, u kojoj je opisao povratak prve i druge skupine povratnika u Jeruzalem, gradnju i obnovu Hrama te stanje naroda.
Pogledaj Artakserkso I. i Ezra
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Pogledaj Artakserkso I. i Faraon
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Artakserkso I. i Grčko-perzijski ratovi
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Artakserkso I. i Gruzija
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Artakserkso I. i Herodot
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Artakserkso I. i Jeruzalem
Jeruzalemski hram
Jeruzalemski hram ili Sveti dom (hebr.: בית המקדש, Bet HaMikdaš; “ Sveta Kuća”) odnosi se na niz građevina smještenih na Svetom brdu (Har HaBayit, „brdo doma") u starom gradu Jeruzalemu.
Pogledaj Artakserkso I. i Jeruzalemski hram
Judeja
Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.
Pogledaj Artakserkso I. i Judeja
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Pogledaj Artakserkso I. i Kalijin mir
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Kir Veliki
Kosmartidena
Kosmartidena je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Kosmartidena
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Artakserkso I. i Kralj
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Pogledaj Artakserkso I. i Kserkso I.
Kserkso II.
Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.
Pogledaj Artakserkso I. i Kserkso II.
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Artakserkso I. i Latinski jezik
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Pogledaj Artakserkso I. i Libija
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Artakserkso I. i Mala Azija
Megabiz II.
Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.
Pogledaj Artakserkso I. i Megabiz II.
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I.
Pogledaj Artakserkso I. i Memfis
Nakš-e Rustam
'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.
Pogledaj Artakserkso I. i Nakš-e Rustam
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Artakserkso I. i Novogrčki jezik
Otan
Otan (perz. Utāna) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice Perzijanaca koji su 522. pr. Kr. pod vodstvom Darija Velikog svrgnuli uzurpatora Gaumatu.
Pogledaj Artakserkso I. i Otan
Parisatida
Parisatida (lat. Parysatis) je bila perzijska princeza u doba vladavine Artakserksa I., odnosno perzijska kraljica i žena Darija II. (vladao od 423. do 404. pr. Kr.). Prema antičkim izvorima, Parisatida je bila nezakonita kćer perzijskog vladara Artakserksa I. i njegove babilonske konkubine Andije.
Pogledaj Artakserkso I. i Parisatida
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Artakserkso I. i Perzijski jezik
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Artakserkso I. i Porez
Purim
Tipična scena na ulicama Jeruzalema za vrijeme Purima Purim (heb.: פורים Pûrîm, od akad. pūru „kocka“ u smislu igara na sreću) blagdan je u židovstvu koji podsjeća na izbavljenje Židova koji su bili u opasnosti istrebljenja u Perziji kada je perzijski vladar Kserkso odobrio zator Židova što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu.
Pogledaj Artakserkso I. i Purim
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Pogledaj Artakserkso I. i Rusi
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Pogledaj Artakserkso I. i Satrap
Sogdijan
Sogdijan, bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je uzurpacijom došao na prijestolje i vladao svega 6 mjeseci i 15 dana.
Pogledaj Artakserkso I. i Sogdijan
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Artakserkso I. i Sredozemlje
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Artakserkso I. i Stara Grčka
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Artakserkso I. i Temistoklo
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Pogledaj Artakserkso I. i Veliki kralj