Brže od pregledniku!
88 odnosi: Amu-Darja, Arktički ocean, Austrija, Azovsko more, Šarani, Šaranke, Švedska, Žabe, Životinje, Baltičke države, Baltičko more, Bara, Bijelo more, Bug, Carl Linné, Crno more, Crvi, Danska, Dnevne životinje, Dnjepar, Dnjestar, Engleska, Engleski jezik, Finska, Francuska, Francuski jezik, Iljmensko jezero, Izvor, Jez, Jezerce, Jezero, Južna Europa, Karelija, Kaspijsko jezero, Klen (riba), Kralježnjaci, Krkuša, Kura, Ladoga, Latinski jezik, Led, Lipanj, Ljuska, Lopoč, Mriještenje, Njemačka, Njemački jezik, Norveška, Oko, Onega, ..., Peraja, Podljev krvi, Poljska, Porodica (taksonomija), Pritok, Pskovsko jezero, Ptice, Red (taksonomija), Reprodukcija, Ribe, Ribnjak, Rijeka (vodotok), Rod (taksonomija), Rusija, Ruski jezik, Samostan, Sibir, Sir-Darja, Sjeverno more, Slatka voda, Slijev, Srednja Europa, Svjetlost, Talijanski jezik, Težina, Tijelo (biologija), Travanj, Ušće, Uklija, Ural (rijeka), Usta, Volga, Vrsta, Zasjeda, Zrakoperke, Zvijeri, 1758., 1832.. Proširite indeks (38 više) »
Amu-Darja
Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.
Novi!!: Bolen i Amu-Darja · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Bolen i Arktički ocean · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Bolen i Austrija · Vidi više »
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Novi!!: Bolen i Azovsko more · Vidi više »
Šarani
''Chondrostoma nasus'' Ženka ''Puntius titteya''. Šarani (lat. Cyprinidae) su velika porodica riba iz reda šaranki (lat. Cypriniformes), kod nas nazivana i ciprinidi.
Novi!!: Bolen i Šarani · Vidi više »
Šaranke
Šaranke (lat. Cypriniformes) su red riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).
Novi!!: Bolen i Šaranke · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Bolen i Švedska · Vidi više »
Žabe
Žabe su vodozemci – skupina kralježnjaka koja dio života provodi na kopnu a dio u vodi.
Novi!!: Bolen i Žabe · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Bolen i Životinje · Vidi više »
Baltičke države
Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.
Novi!!: Bolen i Baltičke države · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Bolen i Baltičko more · Vidi više »
Bara
Claude Monet, 1916. – 1919. Bare su prirodna ili umjetna udubljenja nepravilnog oblika, odnosno plitke vodene mase gdje žive razne životinje i biljke u zonama niskih i visokih biljaka, kao i u zonama plitke i duboke vode.
Novi!!: Bolen i Bara · Vidi više »
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Novi!!: Bolen i Bijelo more · Vidi više »
Bug
Bug može značiti.
Novi!!: Bolen i Bug · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Bolen i Carl Linné · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Bolen i Crno more · Vidi više »
Crvi
''Paragordius tricuspidatus'' Crvima, a neke vrste i glistama, se naziva cijeli niz dijelom vrlo daleko srodnih beskralješnjaka.
Novi!!: Bolen i Crvi · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Bolen i Danska · Vidi više »
Dnevne životinje
U životinjskom ponašanju, dnevne životinje jesu one životinje koje bivaju aktivne tijekom dana, a miruju tijekom noći.
Novi!!: Bolen i Dnevne životinje · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Bolen i Dnjepar · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Bolen i Dnjestar · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Bolen i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Bolen i Engleski jezik · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Bolen i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bolen i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Bolen i Francuski jezik · Vidi više »
Iljmensko jezero
Iljmensko jezero (ruski: Ильмень) je povijesno važno jezero u Novgorodskoj oblasti u Rusiji.
Novi!!: Bolen i Iljmensko jezero · Vidi više »
Izvor
izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.
Novi!!: Bolen i Izvor · Vidi više »
Jez
Jez (Leuciscus idus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda klenovi (lat. Leuciscus) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Bolen i Jez · Vidi više »
Jezerce
Jezerce je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Bolen i Jezerce · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Bolen i Jezero · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Bolen i Južna Europa · Vidi više »
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Novi!!: Bolen i Karelija · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Bolen i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Klen (riba)
Klen (Squalius cephalus) је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae.
Novi!!: Bolen i Klen (riba) · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Bolen i Kralježnjaci · Vidi više »
Krkuša
Krkuša (Gobio gobio) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda krkuše (lat. Gobio) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Bolen i Krkuša · Vidi više »
Kura
Kura (tur. Kuručaj, gruz. მტკვარი - Mt'k'vari, azer. Kür, grč. Cyrus - Kir) je rijeka u Aziji.
Novi!!: Bolen i Kura · Vidi više »
Ladoga
Jezero Ladoga (Ruski: Ладожское озеро, Ladožskoje ozero; Finski: Laatokka) najveće je europsko slatkovodno jezero, a 15.
Novi!!: Bolen i Ladoga · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bolen i Latinski jezik · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Bolen i Led · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bolen i Lipanj · Vidi više »
Ljuska
Ljuske (lat. squama) su u morfologiji opći naziv za elemente pločastog oblika.
Novi!!: Bolen i Ljuska · Vidi više »
Lopoč
Lopoč (lat. Nymphaea), biljni rod iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae) kojemu pripada četrdesetak vrsta vodenog bilja raširenog po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, a najpoznatija među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba).
Novi!!: Bolen i Lopoč · Vidi više »
Mriještenje
Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja.
Novi!!: Bolen i Mriještenje · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bolen i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bolen i Njemački jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Bolen i Norveška · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Bolen i Oko · Vidi više »
Onega
Zemljopis: Rusija.
Novi!!: Bolen i Onega · Vidi više »
Peraja
Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žlijezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.
Novi!!: Bolen i Peraja · Vidi više »
Podljev krvi
Podljev krvi Podljev krvi ili hematom (lat. haematoma), nakupina je krvi izvan krvnih žila, nastaje zbog krvarenja (hemorrhagia), ili preciznije unutarnjeg krvarenja.
Novi!!: Bolen i Podljev krvi · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Bolen i Poljska · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Bolen i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Pritok
Vormom, Norveška Pritok (pritoka) je svaki vodotok (rijeka ili potok) koji se ulijeva u glavni riječni tok, a ne izravno u more ili jezero.
Novi!!: Bolen i Pritok · Vidi više »
Pskovsko jezero
Pskovsko jezero (estonski: Pihkva järv, ruski: Псковское озеро) slatkovodno je reliktno jezero u Istočnoj Europi, smješteno na samoj granici Estonije i Ruske Federacije.
Novi!!: Bolen i Pskovsko jezero · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Bolen i Ptice · Vidi više »
Red (taksonomija)
Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.
Novi!!: Bolen i Red (taksonomija) · Vidi više »
Reprodukcija
Reprodukcija je pojam koji označava izradbu ili izvedbu kojom se nastoji postići što veća sličnost s izvornikom, primjerice kopiranje kakva likovna djela.
Novi!!: Bolen i Reprodukcija · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Bolen i Ribe · Vidi više »
Ribnjak
Ribnjak Ribnjak je poljoprivredno dobro u kojem se intenzivno uzgajaju ribe.
Novi!!: Bolen i Ribnjak · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Bolen i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rod (taksonomija)
Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.
Novi!!: Bolen i Rod (taksonomija) · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Bolen i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Bolen i Ruski jezik · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Bolen i Samostan · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Bolen i Sibir · Vidi više »
Sir-Darja
Sir-Darja (kazaški: Сырдария, tadžički: Сирдарё, uzbečki: Sirdaryo, perzijski: سيردريا; Saihun), jedna od većih rijeka u Središnjoj Aziji.
Novi!!: Bolen i Sir-Darja · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Bolen i Sjeverno more · Vidi više »
Slatka voda
desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.
Novi!!: Bolen i Slatka voda · Vidi više »
Slijev
Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.
Novi!!: Bolen i Slijev · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Bolen i Srednja Europa · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Bolen i Svjetlost · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Bolen i Talijanski jezik · Vidi više »
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Novi!!: Bolen i Težina · Vidi više »
Tijelo (biologija)
Tijelo je osnovni dio živih bića.
Novi!!: Bolen i Tijelo (biologija) · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bolen i Travanj · Vidi više »
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Novi!!: Bolen i Ušće · Vidi više »
Uklija
Uklija (Alburnus alburnus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda uklije (lat. Alburnus) reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Bolen i Uklija · Vidi više »
Ural (rijeka)
Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.
Novi!!: Bolen i Ural (rijeka) · Vidi više »
Usta
Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.
Novi!!: Bolen i Usta · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Bolen i Volga · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Bolen i Vrsta · Vidi više »
Zasjeda
Zasjeda je izraz za (vojnu) taktiku iznenadnog napada na osobu, životinje ili više njih koji se izvodi sa skrivenog i unaprijed zauzetog položaja.
Novi!!: Bolen i Zasjeda · Vidi više »
Zrakoperke
Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.
Novi!!: Bolen i Zrakoperke · Vidi više »
Zvijeri
Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).
Novi!!: Bolen i Zvijeri · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Bolen i 1758. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Bolen i 1832. · Vidi više »
