Brže od pregledniku!
37 odnosi: AŠK Croatia Zagreb, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Antun Dubravko Jelčić, Beč, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bratislava, Drugi svjetski rat, Filozofija, Franjo Bučar, Germanistika, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski tipografski športski klub Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Ivana Batušić, Kazalište, Klasična gimnazija u Zagrebu, Ljubljana, Mihovil Kombol, Nikola Batušić, Nogometni sudac, Pedagog, Redatelj, Sibila Petlevski, Teatrologija, Yvonne Vrhovac, Zagreb, 1885., 1908., 1912., 1914., 1949., 1950., 1953., 1962., 28. srpnja, 8. travnja.
AŠK Croatia Zagreb
Atletski športski klub Croatia (AŠK Croatia), osnovan je u Zagrebu 1907. godine.
Novi!!: Branko Gavella i AŠK Croatia Zagreb · Vidi više »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Branko Gavella i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Branko Gavella i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Branko Gavella i Beč · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Branko Gavella i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Branko Gavella i Bratislava · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Branko Gavella i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Branko Gavella i Filozofija · Vidi više »
Franjo Bučar
'''Franjo Bučar'''. Godine 1892. donio je u Zagreb prvu nogometnu loptu iz Stockholma. dr.
Novi!!: Branko Gavella i Franjo Bučar · Vidi više »
Germanistika
Germanistika (njem. Germanistik, prema Germanen: Germani), u širem i starijem značenju označava znanstvenu disciplinu kojoj su predmetom proučavanja kultura, predaja, običaji, religija, povijest, jezik i književnost starih i suvremenih germanskih naroda.
Novi!!: Branko Gavella i Germanistika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Branko Gavella i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Branko Gavella i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski tipografski športski klub Zagreb
Hrvatski tipografski športski klub Zagreb (HTŠK Zagreb) djelovao je od lipnja 1912. godine do srpnja 1918. godine.
Novi!!: Branko Gavella i Hrvatski tipografski športski klub Zagreb · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Branko Gavella i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Ivana Batušić
Ivana Batušić r. Gavella (Zagreb, 30. kolovoza 1912. - Zagreb, 18. studenoga 2010.), hrvatska romanistica, doživotna počasna predsjednica Francuske alijanse Zagreb.
Novi!!: Branko Gavella i Ivana Batušić · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Branko Gavella i Kazalište · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Branko Gavella i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Branko Gavella i Ljubljana · Vidi više »
Mihovil Kombol
Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. – Zagreb, 9. studenoga 1955.), bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Branko Gavella i Mihovil Kombol · Vidi više »
Nikola Batušić
Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.
Novi!!: Branko Gavella i Nikola Batušić · Vidi više »
Nogometni sudac
Sudac kažnjava igrača crvenim kartonom. Sudac je najmoćnija osoba u nogometnoj igri.
Novi!!: Branko Gavella i Nogometni sudac · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Branko Gavella i Pedagog · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Branko Gavella i Redatelj · Vidi više »
Sibila Petlevski
Sibila Petlevski (Zagreb, 11. svibnja 1964.) hrvatska književnica makedonskog podrijetla, prozna spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Branko Gavella i Sibila Petlevski · Vidi više »
Teatrologija
Teatrologija (iz starogrčkog. théatron - kazalište) je znanost koja se bavi proučavanjem povijest, teoriju, kritiku i metodologije scenske umjetnosti.
Novi!!: Branko Gavella i Teatrologija · Vidi više »
Yvonne Vrhovac
Yvonne Vrhovac (Zagreb, 1940. – Zagreb, 2023.), romanistica, profesorica francuskoga jezika i jezični pedagog.
Novi!!: Branko Gavella i Yvonne Vrhovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Branko Gavella i Zagreb · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1885. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1908. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Branko Gavella i 1914. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Gavella i 1953. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Branko Gavella i 1962. · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Branko Gavella i 28. srpnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Branko Gavella i 8. travnja · Vidi više »
