Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dioklecijanova palača

Indeks Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

63 odnosi: Andrija Buvina, Antički Rim, Antika, Asklepije, Željezna vrata (Split), Brač, Car, Castrum, Dalmacija (rimska provincija), Dioklecijan, Dioklecijanov akvedukt, Dmitar Zvonimir, Frane Bulić, Grb Republike Hrvatske, Jupiter, Jupiter (mitologija), Juraj Dalmatinac, Karlo Veliki, Kibela, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljubo Karaman, Matica hrvatska, Mauzolej, Mjedena vrata (Split), Opeka, Palača, Peristil, Peristil (Split), Petar Krešimir IV., Podrumi Dioklecijanove palače, Poluotok, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Pravokutnik, Rimska palača u Polačama, Rimsko Carstvo, Salona, Santa Maria della Salute, Sedra, Seget, Split, Splitska katedrala, Splitska krstionica, Srebrna vrata (Split), Svod, Tetrarhija, Trogir, Umjetnost starog Rima, UNESCO, Vapnenac, Venera (mitologija), ..., Vestibul (Split), Vrata, Zid, Zlatna vrata (Split), 12. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1979., 295., 305., 316., 6. stoljeće, 7. stoljeće. Proširite indeks (13 više) »

Andrija Buvina

Andrija Buvina hrvatski je drvorezbar, kipar i slikar iz sredine 13. stoljeća čiji se rad usko vezan uz romanički period.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Andrija Buvina · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Antički Rim · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Antika · Vidi više »

Asklepije

4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Asklepije · Vidi više »

Željezna vrata (Split)

Unutrašnji dio Željeznih vrata Željezna vrata (lat. Porta ferrea), zapadna vrata Dioklecijanove palače u Splitu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Željezna vrata (Split) · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Brač · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Car · Vidi više »

Castrum

Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Castrum · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Dioklecijanova palača i Dioklecijan · Vidi više »

Dioklecijanov akvedukt

Segment Dioklecijanovog akvadukta kod Dujmovače Dioklecijanov akvedukt je arheološki lokalitet u današnjem predgrađu Splita, Solinu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Dioklecijanov akvedukt · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Frane Bulić

Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Frane Bulić · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Jupiter · Vidi više »

Jupiter (mitologija)

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Jupiter (mitologija) · Vidi više »

Juraj Dalmatinac

Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Juraj Dalmatinac · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Karlo Veliki · Vidi više »

Kibela

Frigijska božica Kibela i njeni atributi. Kibela (Cibela) je stara frigijska "majka zemlja" koja je vladala cijelom prirodom.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Kibela · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Ljubo Karaman

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Ljubo Karaman · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Matica hrvatska · Vidi više »

Mauzolej

Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Mauzolej · Vidi više »

Mjedena vrata (Split)

Mjedena vrata (lat. Porta aenea), poznata i kao Brončana vrata ili Vrata Grota, južna vrata Dioklecijanove palače u gradu Splitu, koja su vodila s morske strane, kroz podrumske prostorije u carsku palaču.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Mjedena vrata (Split) · Vidi više »

Opeka

Zid od opeka vatrostalnih opeka. Pakirana industrijska opeka uskladištena na otvorenom u jednoj ciglani Opeka ili cigla zidni je građevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, sušenjem i pečenjem plastične smjese glinenog materijala, pijeska i vode.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Opeka · Vidi više »

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Palača · Vidi više »

Peristil

Peristil - ulaz u katedralu sv. Dujma Kuća Crnog salona, Herkulanej Peristil (grč. ''περιστύλιον'') (arhit.) - slobodan prostor, okružen stubovima i natkriven; predvorje ili hodnik sa stubovima.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Peristil · Vidi više »

Peristil (Split)

Vestibul, pogled prema otvoru na vrhu Peristil - ulaz u katedralu sv. Dujma Splitski Peristil je trg ispred prvostolnice Sv. Dujma u Starom gradu u Splitu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Peristil (Split) · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Podrumi Dioklecijanove palače

Podrumi Dioklecijanove palače Podrumima Dioklecijanove palače naziva se natkriveni i dijelom podzemni prostor u najjužnijem dijelu Starog grada (dio nekadašnje Dioklecijanove palače) u Splitu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Podrumi Dioklecijanove palače · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Poluotok · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Pravokutnik

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Pravokutnik · Vidi više »

Rimska palača u Polačama

Rimska palača u Polačama je naziv za fortifikacijsku cjelinu, koja se sastoji od antičke palače, termi, dviju ranokršćanskih bazilika, arsenala, skladišta za galije i ostataka gatova (danas se nalaze pod morem), a nalazi se u naselju Polače, u istoimenom zaljevu, na otoku Mljetu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Rimska palača u Polačama · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Salona · Vidi više »

Santa Maria della Salute

Santa Maria della Salute (Gospa od Zdravlja) koju Venecijanci jednostavno zovu Salute, je slavna venecijanska crkva, slikovito smještena na uskom Carinskom rtu koji leži između Canal Grandea i Zaljeva sv. Marka u laguni, prekoputa Trga sv. Marka.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Santa Maria della Salute · Vidi više »

Sedra

Nakupine sedre izranjaju iz jezera. Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Sedra · Vidi više »

Seget

Seget je općina u Hrvatskoj, nastala 1993.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Seget · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Split · Vidi više »

Splitska katedrala

Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).

Novi!!: Dioklecijanova palača i Splitska katedrala · Vidi više »

Splitska krstionica

Reljef s prikazom kralja iz Splitske krstionice Ploče krsnog zdenca ukrašene su motivom pletera, a prikazuju kralja na prijestolju uz još dva ljudska lika.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Splitska krstionica · Vidi više »

Srebrna vrata (Split)

Srebrna vrata Srebrna vrata (lat. Porta argentea), istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču u Splitu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Srebrna vrata (Split) · Vidi više »

Svod

''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Svod · Vidi više »

Tetrarhija

Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Tetrarhija · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Trogir · Vidi više »

Umjetnost starog Rima

'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Umjetnost starog Rima · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Dioklecijanova palača i UNESCO · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Dioklecijanova palača i Vapnenac · Vidi više »

Venera (mitologija)

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Venera (mitologija) · Vidi više »

Vestibul (Split)

Vestibul Dioklecijanove palače Vestibul (poznat i kao Rotonda), atrij, odnosno prvi dio carskog hodnika koji je vodio od Peristila kroz protiron, do Dioklecijanovog rezidencijalnog dijela Palače.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Vestibul (Split) · Vidi više »

Vrata

Stara vrata (Isfahan, Iran) Vrata u Alžiru Vrata su vrsta pokretne strukture koja služi za zatvaranje nekog ulaza ili prolaza, a najčešće se sastoje od plohe koja se ovješena rotira prema unutra i(li) vani.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Vrata · Vidi više »

Zid

kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Zid · Vidi više »

Zlatna vrata (Split)

Pogled na Zlatna vrata (2015.) Zlatna vrata (lat. Porta aurea), glavna vrata Dioklecijanove palače u Splitu koja se nalaze po sredini sjevernih zidina palače.

Novi!!: Dioklecijanova palača i Zlatna vrata (Split) · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 13. stoljeće · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 14. stoljeće · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 1979. · Vidi više »

295.

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 295. · Vidi više »

305.

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 305. · Vidi više »

316.

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 316. · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 6. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Dioklecijanova palača i 7. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »