Brže od pregledniku!
85 odnosi: Aerodinamika, Austro-Ugarska, Željeznička pruga, Židovi, Baterija, Beč, Berlin, Budimpešta, Croatia Records, Dewarova posuda, Dinamometar, Diploma, Dragutin Novak, Dresden, Ebonit, Fizika, Gramofonska ploča, Helikopter, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Impregnacija, Inženjer, Inovacija, Izum, Izumitelj, Kemija, Kemijska industrija, Kočnice, Košice, Kralj Tomislav, Lijevanje, Liptovský Mikuláš, Manometar, Materijal, Mehanika, Mjerenje protoka, Nalivpero, Nizozemci, Nizozemska, Njemačka, Olovka, Patent, Pilot, Poduzeće, Poljaci, Poljska, Reuma, Slovačka, Spremište za zrakoplove, ..., Svijet, Termofor, Tinta, Tračnice, Turbina, Tvrtka, Vagon, Vrtnja, Zagreb, Zračna luka, Zrakoplov, Zrakoplovstvo, 10. prosinca, 14. lipnja, 1871., 1892., 1898., 1903., 1904., 1906., 1907., 1909., 1910., 1911., 1912., 1922., 1926., 20. stoljeće, 20. travnja, 24. siječnja, 25. ožujka, 27. prosinca, 28. rujna, 31. svibnja, 5. veljače. Proširite indeks (35 više) »
Aerodinamika
Aerodinamički tunel krila Aerodinamika je znanost koja proučava djelovanje zraka, na tijela koja se kroz njega gibaju, te sile koje pri tome nastaju.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Aerodinamika · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Austro-Ugarska · Vidi više »
Željeznička pruga
Tračnice Usporedba raznih širina kolosijeka u svijetu Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Željeznička pruga · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Židovi · Vidi više »
Baterija
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Baterija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Berlin · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Budimpešta · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Croatia Records · Vidi više »
Dewarova posuda
Dewarova posuda ili vakuumska boca. Poprečni presjek kroz Dewarovu posudu. Crveno područje je vakuum. Dewarova posuda je posuda dvostrukih stijenki između kojih je vakuum (danas termos-boca). Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od temperature okoliša.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Dewarova posuda · Vidi više »
Dinamometar
Dinamometar koji mjeri u gramima. Dinamometar je mjerni instrument ili naprava koja služi za mjerenje sila (vlačnih ili tlačnih) (na primjer za mjerenje sile kojom vuče lokomotiva) ili, neizravno, za određivanje snage strojeva (na primjer dinamometar je jedan od sastavnih dijelova Pronijeve kočnice, naprave za određivanje korisne snage strojeva).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Dinamometar · Vidi više »
Diploma
Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Diploma · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Dragutin Novak · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Dresden · Vidi više »
Ebonit
Predmeti od ebonita iz 19. stoljeća. nalivpera od ebonita iz 2014. Ebonit (engl. ebonite, prema ebony: ebanovina) je jedan od prvih umjetnih polimernih materijala; crne je boje, dobiva se vulkanizacijom kaučuka.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Ebonit · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Fizika · Vidi više »
Gramofonska ploča
Gramofonska ploča Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Gramofonska ploča · Vidi više »
Helikopter
Helikopter '''Bell 407''' Helikopter (grč., spirala +, pero, krilo, perje) je zrakoplov teži od zraka koji stvara uzgon i porivnu silu preko jednog ili više vodoravnih nosećih rotora, od kojih svaki ima dva ili više krakova (lopatica).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Helikopter · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Impregnacija
°C (lijevo), 190 ° C, neobrađeno (crvena jezgra). Rotor i stator elektromotora. Impregnacija (kasnolat. impraegnare: natopiti, navlažiti; oploditi) je prožimanje, promakanje poroznih čvrstih materijala (drva, papira, tekstila, kože) prikladnim impregnacijskim sredstvima (otopinama, emulzijama, suspenzijama) radi zaštite (od vlage, atmosferilija, štetočina, plijesni, gljivica), stvaranja otpornosti (na primjer prema vatri) ili poboljšanja svojstava (na primjer nepropusnosti za vodu), a time i radi povećanja njihove trajnosti.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Impregnacija · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Inženjer · Vidi više »
Inovacija
Sastanak u pogonu kao važan izvor za inovacije Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Inovacija · Vidi više »
Izum
Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Izum · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Izumitelj · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Kemija · Vidi više »
Kemijska industrija
Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Kemijska industrija · Vidi više »
Kočnice
hidraulična kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni cilindar, 3. kočna tekućina, 4. klip, 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna opruga. Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. kočnice s bubnjem. željezničkih vagona. Simpleksna unutarnja čeljusna kočnica. Dupleksna unutarnja čeljusna kočnica. čeljusnih kočnica. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Pojasna kočnica. Pronijeve kočnice. vrtložnih struja, kao kočnica za mjerenje svojstava elektromotora. Kočnice su uređaj za usporavanje ili zaustavljanje vozila, zrakoplova, stroja, njihova pokretnoga dijela i slično.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Kočnice · Vidi više »
Košice
Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Košice · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Kralj Tomislav · Vidi više »
Lijevanje
Lijevanje u pješčani kalup za jednokratnu upotrebu. Kalup za lijevanje u pijesku s umetnutim jezgrama. Odljevak od bronce, gdje se vidi uljevni sustav s ušćem i pojilom. Školjkasti lijev. Ulijevanje tekuće bronce temperature 1200 °C u kalup. Odljevak dobiven preciznim lijevom. srebra. Blok motora napravljen od tlačnog lijeva s aluminijskom i magnezijevom legurom. Metalni kalup za tlačni lijev. Centrifugalno lijevanje. Neprekinuti ili kontinuirani lijev. 1: uljevna čaša. 2: Posuda za talinu. 3: Kalup. 4: Plazma plamenik. 5: Zaustavljivač. 6: Područje izravnavanja. Dijelovi uljevnog sustava. Lijevanje je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni metal ulijeva u neku šupljinu (kalup), hladi i skrućuje u njoj, te poprima njen oblik (odljevak).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Lijevanje · Vidi više »
Liptovský Mikuláš
Liptovský Mikuláš (mađ. Liptószentmiklós, njem. Liptau-Sankt-Nikolaus) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Liptovský Mikuláš · Vidi više »
Manometar
Bourdonovom cijevi. membranom. U-cijev mjeri razliku tlakova: H.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Manometar · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Materijal · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Mehanika · Vidi više »
Mjerenje protoka
Prikaz rada Venturijeve cijevi. vode. vodnih turbina. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. kućanstva. Pitot-cijev. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer (Tehničko sveučilište u Poznanju). Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog proizvodnog procesa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Mjerenje protoka · Vidi više »
Nalivpero
Nalivpero Nalivpero je vrsta pisaćeg pribora za pisanje i crtanje tekućim bojama.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Nalivpero · Vidi više »
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Nizozemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Njemačka · Vidi više »
Olovka
HB grafitna olovka. Olovke u boji. Jean Auguste Dominique Ingres, ''Gđa. Baltrad s kćerkom'', 1836., olovka na papiru. Olovka je pisaljka sastavljena od uloška (pisaći štapić ili "mina") uklopljenoga u zaštitnu drvenu šipku, koja se zarezuje te se tako nakon skraćenja uloška oslobađa njegov novi dio.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Olovka · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Patent · Vidi više »
Pilot
Pilot (od fra. pilote.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Pilot · Vidi više »
Poduzeće
Uredi u Los Angelesu Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Poduzeće · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Poljska · Vidi više »
Reuma
Reuma ili reumatizam je pojam, koji se koristi za niz bolesti koje štetno djeluju na kosti, zglobove kao što su: kostobolje, zglobobolje, upale zglobova, lumbago i slično.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Reuma · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Slovačka · Vidi više »
Spremište za zrakoplove
mini Spremište za zrakoplove ili posuđenica hangar (iz francuskog hangar – šupa ili zaštitni krov) građevina je u čijoj se unutrašnjosti čuvaju zrakoplovi.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Spremište za zrakoplove · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Svijet · Vidi više »
Termofor
Dva moderna termofora. Termofor je naprava za izravno ugrijavanje površinskih dijelova tijela.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Termofor · Vidi više »
Tinta
Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Tinta · Vidi više »
Tračnice
Željeznička tračnica željezničkih tračnica Tipična tramvajska tračnica Tračnice za vođenje autobusa, sustava O-Bahn blizu Klemziga Jedna od mogućih izvedbi tračnice za vođenje autobusa u gradu Mannheim Tračnice za hibridno vozilo (translohr) Tračnice za vođenje hibridnog vozila (klasificiranog kao autobus, jer može tehnički napustiti vođenje) i nastaviti vožnju po ulici Tračnice su oblikovani čelični proizvod.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Tračnice · Vidi više »
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Turbina · Vidi više »
Tvrtka
Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Tvrtka · Vidi više »
Vagon
Teretni vagon Putnički vagoni spojeni u vlak Radni vagon za potrebe željeznice Vagon je željezničko vučeno vozilo bez svog pogona, namijenjeno prijevozu putnika i roba (tereta), a vuku ih lokomotive (vučna vozila).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Vagon · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Vrtnja · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Zagreb · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Zračna luka · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Zrakoplov · Vidi više »
Zrakoplovstvo
Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i Zrakoplovstvo · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 10. prosinca · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 14. lipnja · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1871. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1892. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1898. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1912. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1922. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 1926. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 20. stoljeće · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 20. travnja · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 24. siječnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 25. ožujka · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 27. prosinca · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 28. rujna · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 31. svibnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Eduard Slavoljub Penkala i 5. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Slavoljub Eduard Penkala, Slavoljub Penkala.
