Sadržaj
56 odnosi: Antena, Atom, Željezo, Željezov(III) oksid, Bakar, Barij, Celzij, Cink, Curiejeva temperatura, Dijamagnetizam, Dipol, Disprozij, Električna zavojnica, Električni otpor, Elektromagnet, Elektrotehnički materijali, Ferit (magnet), Frekvencija, Gadolinij, Genitiv, Histereza, Hlađenje, Holmij, Kadmij, Kelvin, Kobalt, Kovine, Latinski jezik, Legura, Magnet, Magnetizacija, Magnetizam, Magnetna susceptibilnost, Magnetska histereza, Magnetska permeabilnost, Magnetski moment, Magnetski tok, Magnetsko polje, Magnezij, Mangan, Manganov(II) oksid, Materijal, Metar, Nikal, Oftalmologija, Oko, Oksidi, Olovo (element), Paramagnetizam, Pierre Curie, ... Proširite indeks (6 više) »
- Fizikalne pojave
Antena
TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije.
Pogledaj Feromagnetizam i Antena
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Feromagnetizam i Atom
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Pogledaj Feromagnetizam i Željezo
Željezov(III) oksid
Željezov(III) oksid (Fe2O3, hrđa, ruzina) jedan je od nekoliko oksida željeza.
Pogledaj Feromagnetizam i Željezov(III) oksid
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Pogledaj Feromagnetizam i Bakar
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Pogledaj Feromagnetizam i Barij
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Pogledaj Feromagnetizam i Celzij
Cink
Cink je kemijski element 12.
Pogledaj Feromagnetizam i Cink
Curiejeva temperatura
Curiejeva temperatura je temperatura iznad koje feromagnetična tvar gubi svoja feromagnetska svojstva i postaje paramagnetična.
Pogledaj Feromagnetizam i Curiejeva temperatura
Dijamagnetizam
zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.
Pogledaj Feromagnetizam i Dijamagnetizam
Dipol
Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.
Pogledaj Feromagnetizam i Dipol
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Pogledaj Feromagnetizam i Disprozij
Električna zavojnica
Električne zavojnice. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Rotor i stator elektromotora. Električna zavojnica je električni vodič načinjen od izolirane žice, smotan u spiralu ili petlju, dio strujnoga kruga i mnogih električnih naprava koji se, stvarajući magnetsko polje, opire promjenama smjera i jakosti električne struje.
Pogledaj Feromagnetizam i Električna zavojnica
Električni otpor
m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.
Pogledaj Feromagnetizam i Električni otpor
Elektromagnet
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Elektromagnet. Elektromagnet je naprava koja pokazuje magnetska svojstva samo dok njome teče električna struja.
Pogledaj Feromagnetizam i Elektromagnet
Elektrotehnički materijali
Elektrotehnički materijali su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava.
Pogledaj Feromagnetizam i Elektrotehnički materijali
Ferit (magnet)
Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).
Pogledaj Feromagnetizam i Ferit (magnet)
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Pogledaj Feromagnetizam i Frekvencija
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Pogledaj Feromagnetizam i Gadolinij
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Pogledaj Feromagnetizam i Genitiv
Histereza
magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskoga polja. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. sile i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje.
Pogledaj Feromagnetizam i Histereza
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Pogledaj Feromagnetizam i Hlađenje
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Pogledaj Feromagnetizam i Holmij
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Pogledaj Feromagnetizam i Kadmij
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj Feromagnetizam i Kelvin
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Pogledaj Feromagnetizam i Kobalt
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Feromagnetizam i Kovine
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Feromagnetizam i Latinski jezik
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Pogledaj Feromagnetizam i Legura
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnet
Magnetizacija
Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetizacija
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd).
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetizam
Magnetna susceptibilnost
dijamagnetika (μd). Magnetna susceptibilnost ili magnetska susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetna susceptibilnost
Magnetska histereza
magnetskoga polja. magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd).
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetska histereza
Magnetska permeabilnost
feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetska permeabilnost
Magnetski moment
ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetski moment
Magnetski tok
tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetski tok
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnetsko polje
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Pogledaj Feromagnetizam i Magnezij
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Pogledaj Feromagnetizam i Mangan
Manganov(II) oksid
Manganov(II) oksid je oksid mangana kemijske formule MnO, gdje je oksidacijski broj mangana +2.
Pogledaj Feromagnetizam i Manganov(II) oksid
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Pogledaj Feromagnetizam i Materijal
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Feromagnetizam i Metar
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Pogledaj Feromagnetizam i Nikal
Oftalmologija
Biomikroskopija Oftalmologija ili okulistika je grana medicine koja se bavi proučavanjem građe i funkcije oka u zdravom i bolesnom stanju.
Pogledaj Feromagnetizam i Oftalmologija
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Pogledaj Feromagnetizam i Oko
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Pogledaj Feromagnetizam i Oksidi
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Pogledaj Feromagnetizam i Olovo (element)
Paramagnetizam
magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.
Pogledaj Feromagnetizam i Paramagnetizam
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Pogledaj Feromagnetizam i Pierre Curie
Računalna memorija
Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa.
Pogledaj Feromagnetizam i Računalna memorija
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Feromagnetizam i Starogrčki jezik
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Feromagnetizam i Temperatura
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Pogledaj Feromagnetizam i Transformator
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Pogledaj Feromagnetizam i Vakuum
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Pogledaj Feromagnetizam i Valencija (kemija)
Vidi također
Fizikalne pojave
- Antiferomagnetizam
- Coriolisov učinak
- Događajni obzor
- Elektromagnetska indukcija
- Fazni prijelazi
- Feromagnetizam
- Gibanje
- Kavitacija
- Konvekcija
- Latentna toplina
- Leidenfrostov učinak
- Leptirov učinak
- Lorentzova sila
- Mössbauerov efekt
- Mpemba efekt
- Nuklearna fuzija
- Nuklearna reakcija
- Ogib
- Paramagnetizam
- Radijacija
- Raspršenje
- Rayleighovo raspršenje
- Refleksija
- Refrakcija
- Sonoluminiscencija
- Supratekućina
- Supravodljivost
- Termoelektricitet
- Toplinska obrada
- Totalna refleksija
- Ultraljubičasta katastrofa
- Vakuum
- Vodni udar
- Vremenska dilatacija
- Vrijeme (fizika)
- Čerenkovljevo zračenje