Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Feromagnetizam

Indeks Feromagnetizam

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Histerezisna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskih momenata. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Feromagnetizam (od lat. ferrum.

56 odnosi: Antena, Atom, Željezo, Željezov(III) oksid, Bakar, Barij, Celzij, Cink, Curiejeva temperatura, Dijamagnetizam, Dipol, Disprozij, Električna zavojnica, Električni otpor, Elektromagnet, Elektrotehnički materijali, Ferit (magnet), Frekvencija, Gadolinij, Genitiv, Histereza, Hlađenje, Holmij, Kadmij, Kelvin, Kobalt, Kovine, Latinski jezik, Legura, Magnet, Magnetizacija, Magnetizam, Magnetna susceptibilnost, Magnetska histereza, Magnetska permeabilnost, Magnetski moment, Magnetski tok, Magnetsko polje, Magnezij, Mangan, Manganov(II) oksid, Materijal, Metar, Nikal, Oftalmologija, Oko, Oksidi, Olovo (element), Paramagnetizam, Pierre Curie, ..., Računalna memorija, Starogrčki jezik, Temperatura, Transformator, Vakuum, Valencija (kemija). Proširite indeks (6 više) »

Antena

TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.

Novi!!: Feromagnetizam i Antena · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Feromagnetizam i Atom · Vidi više »

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Novi!!: Feromagnetizam i Željezo · Vidi više »

Željezov(III) oksid

Željezov(III) oksid (Fe2O3, hrđa, ruzina) jedan je od nekoliko oksida željeza.

Novi!!: Feromagnetizam i Željezov(III) oksid · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Feromagnetizam i Bakar · Vidi više »

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Novi!!: Feromagnetizam i Barij · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Feromagnetizam i Celzij · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Novi!!: Feromagnetizam i Cink · Vidi više »

Curiejeva temperatura

Curiejeva temperatura je temperatura iznad koje feromagnetična tvar gubi svoja feromagnetska svojstva i postaje paramagnetična.

Novi!!: Feromagnetizam i Curiejeva temperatura · Vidi više »

Dijamagnetizam

zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.

Novi!!: Feromagnetizam i Dijamagnetizam · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Feromagnetizam i Dipol · Vidi više »

Disprozij

Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).

Novi!!: Feromagnetizam i Disprozij · Vidi više »

Električna zavojnica

Električne zavojnice. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Rotor i stator elektromotora. Električna zavojnica je električni vodič načinjen od izolirane žice, smotan u spiralu ili petlju, dio strujnoga kruga i mnogih električnih naprava koji se, stvarajući magnetsko polje, opire promjenama smjera i jakosti električne struje.

Novi!!: Feromagnetizam i Električna zavojnica · Vidi više »

Električni otpor

m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.

Novi!!: Feromagnetizam i Električni otpor · Vidi više »

Elektromagnet

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Elektromagnet. Elektromagnet je naprava koja pokazuje magnetska svojstva samo dok njome teče električna struja.

Novi!!: Feromagnetizam i Elektromagnet · Vidi više »

Elektrotehnički materijali

Elektrotehnički materijali su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava.

Novi!!: Feromagnetizam i Elektrotehnički materijali · Vidi više »

Ferit (magnet)

Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).

Novi!!: Feromagnetizam i Ferit (magnet) · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Feromagnetizam i Frekvencija · Vidi više »

Gadolinij

Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).

Novi!!: Feromagnetizam i Gadolinij · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Feromagnetizam i Genitiv · Vidi više »

Histereza

magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskoga polja. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. sile i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje. Histereza (grč. ὑστέρησıς: manjak, zaostajanje) je pojava da učinci nekoga djelovanja kasne u odnosu na to djelovanje.

Novi!!: Feromagnetizam i Histereza · Vidi više »

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Novi!!: Feromagnetizam i Hlađenje · Vidi više »

Holmij

Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).

Novi!!: Feromagnetizam i Holmij · Vidi više »

Kadmij

Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.

Novi!!: Feromagnetizam i Kadmij · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Feromagnetizam i Kelvin · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Novi!!: Feromagnetizam i Kobalt · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Feromagnetizam i Kovine · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Feromagnetizam i Latinski jezik · Vidi više »

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Novi!!: Feromagnetizam i Legura · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnet · Vidi više »

Magnetizacija

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetizacija · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetizam · Vidi više »

Magnetna susceptibilnost

dijamagnetika (μd). Magnetna susceptibilnost ili magnetska susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetna susceptibilnost · Vidi više »

Magnetska histereza

magnetskoga polja. magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Magnetska histereza pojava je kašnjenja magnetske indukcije u odnosu na promjenu jakosti magnetskoga polja.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetska histereza · Vidi više »

Magnetska permeabilnost

feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetski moment · Vidi više »

Magnetski tok

tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetski tok · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnetsko polje · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Novi!!: Feromagnetizam i Magnezij · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Novi!!: Feromagnetizam i Mangan · Vidi više »

Manganov(II) oksid

Manganov(II) oksid je oksid mangana kemijske formule MnO, gdje je oksidacijski broj mangana +2.

Novi!!: Feromagnetizam i Manganov(II) oksid · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Feromagnetizam i Materijal · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Feromagnetizam i Metar · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Feromagnetizam i Nikal · Vidi više »

Oftalmologija

Biomikroskopija Oftalmologija ili okulistika je grana medicine koja se bavi proučavanjem građe i funkcije oka u zdravom i bolesnom stanju.

Novi!!: Feromagnetizam i Oftalmologija · Vidi više »

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Novi!!: Feromagnetizam i Oko · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Novi!!: Feromagnetizam i Oksidi · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Feromagnetizam i Olovo (element) · Vidi više »

Paramagnetizam

magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.

Novi!!: Feromagnetizam i Paramagnetizam · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Feromagnetizam i Pierre Curie · Vidi više »

Računalna memorija

Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa.

Novi!!: Feromagnetizam i Računalna memorija · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Feromagnetizam i Starogrčki jezik · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Feromagnetizam i Temperatura · Vidi više »

Transformator

Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.

Novi!!: Feromagnetizam i Transformator · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Feromagnetizam i Vakuum · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Novi!!: Feromagnetizam i Valencija (kemija) · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »