Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Atom

Indeks Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

115 odnosi: Akcelerator čestica, Alfa-čestica, Amedeo Avogadro, Anoda, Antitvar, Apsorpcijska spektroskopija, Aristotel, Atomizam, Atomska fizika, Atomska jezgra, Atomski broj, Atomski sat, Balmerova serija, Beta-čestica, Bizmut, Bohrov model atoma, Cezij, Cijev, Cink, Coulombov zakon, Darmstadt, Demokrit, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dualizam (fizika), Električni naboj, Elektron, Elektronski mikroskop, Elektronski omotač atoma, Elementarna čestica, Emisijski spektar, Ernest Rutherford, Erwin Schrödinger, Fizika elementarnih čestica, Foton, Francis Bacon, Galileo Galilei, Gama-čestica, Gibanje, Grčki jezik, Interferometar, Ion, Isaac Newton, Izotop, Jabuka, Jaka nuklearna sila, James Chadwick, John Dalton, Joseph John Thomson, Katoda, Kelvin, ..., Kemijska tvar, Kemijski element, Klasična mehanika, Kopernicij, Kovine, Kristalna rešetka, Kružnica, Kugla, Kvant, Kvantna mehanika, Kvark, Latinski jezik, Linijski spektar, London, Louis de Broglie, Malteški križ, Masa, Materija, Max Born, Max Planck, Metar, Mezon, Mion, Molekularna fizika, Muzej znanosti, Nanotehnologija, Neutron, Niels Bohr, Nuklearna energija, Nuklearna fizika, Nuklearna fuzija, Nukleon, Obujam, Olovo (element), Orbitale, Periodni sustav elemenata, Plutonij, Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem, Pozitron, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Promjer, Proton, Radijacija, Radioaktivnost, Radionuklid, Relativna atomska masa, Rendgenske zrake, Ruđer Bošković, Rutherfordov model atoma, Sekunda, Spektroskopija, Svjetlost, Tenis, Thomsonov model atoma, Transmutacija, Uranij, Val, Valna duljina, Vodik, Vrijeme poluraspada, Werner Heisenberg, Wolfgang Pauli, 19. stoljeće, 1913., 1937.. Proširite indeks (65 više) »

Akcelerator čestica

Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.

Novi!!: Atom i Akcelerator čestica · Vidi više »

Alfa-čestica

Alfa raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. Alfa-čestica je čestica koja se sastoji od dva protona i dva neutrona.

Novi!!: Atom i Alfa-čestica · Vidi više »

Amedeo Avogadro

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Amedeo Avogadro ili punim imenom Lorenzo Romano Amedeo Carlo Avogadro di Quaregna e di Cerreto (Torino, 9. kolovoza 1776. - Torino, 9. srpnja 1856.), talijanski fizičar i kemičar.

Novi!!: Atom i Amedeo Avogadro · Vidi više »

Anoda

galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.

Novi!!: Atom i Anoda · Vidi više »

Antitvar

Antitvar je struktura sastavljena od antičestica.

Novi!!: Atom i Antitvar · Vidi više »

Apsorpcijska spektroskopija

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu uslijed interakcije sa uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.

Novi!!: Atom i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Atom i Aristotel · Vidi više »

Atomizam

Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.

Novi!!: Atom i Atomizam · Vidi više »

Atomska fizika

Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.

Novi!!: Atom i Atomska fizika · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Atom i Atomska jezgra · Vidi više »

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Atom i Atomski broj · Vidi više »

Atomski sat

Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.

Novi!!: Atom i Atomski sat · Vidi više »

Balmerova serija

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.

Novi!!: Atom i Balmerova serija · Vidi više »

Beta-čestica

Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (tzv. beta raspad).

Novi!!: Atom i Beta-čestica · Vidi više »

Bizmut

Bizmut (novol. bisemutum 2O3).

Novi!!: Atom i Bizmut · Vidi više »

Bohrov model atoma

Početkom 20.

Novi!!: Atom i Bohrov model atoma · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Atom i Cezij · Vidi više »

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.

Novi!!: Atom i Cijev · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Novi!!: Atom i Cink · Vidi više »

Coulombov zakon

Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.

Novi!!: Atom i Coulombov zakon · Vidi više »

Darmstadt

Darmstadt je grad u zapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Hessen.

Novi!!: Atom i Darmstadt · Vidi više »

Demokrit

Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. - 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".

Novi!!: Atom i Demokrit · Vidi više »

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. - Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

Novi!!: Atom i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je fizikalno svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima.

Novi!!: Atom i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Atom i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Atom i Elektron · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Atom i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Elektronski omotač atoma

Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.

Novi!!: Atom i Elektronski omotač atoma · Vidi više »

Elementarna čestica

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj.

Novi!!: Atom i Elementarna čestica · Vidi više »

Emisijski spektar

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Emisijski spektar koji nastaje raščlanjivanjem (na primjer s pomoću optičke prizme ili optičke rešetke) emitiranoga zračenja užarenih tijela svojstven je za fizikalna i kemijska svojstva izvora zračenja.

Novi!!: Atom i Emisijski spektar · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Atom i Ernest Rutherford · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Atom i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Fizika elementarnih čestica

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.

Novi!!: Atom i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »

Foton

Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija fotona koji ima periodu od T.

Novi!!: Atom i Foton · Vidi više »

Francis Bacon

Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.

Novi!!: Atom i Francis Bacon · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof.

Novi!!: Atom i Galileo Galilei · Vidi više »

Gama-čestica

Prikaz gama-zračenja (γ-čestica) iz atomske jezgre Znak za opasnost od radioaktivnosti Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Atom i Gama-čestica · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Atom i Gibanje · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Atom i Grčki jezik · Vidi više »

Interferometar

Michelson-Morleyevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.

Novi!!: Atom i Interferometar · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Atom i Ion · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Atom i Isaac Newton · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Atom i Izotop · Vidi više »

Jabuka

''Malus hupehensis'' ''Malus baccata'' Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki sa 62 priznate vrste.

Novi!!: Atom i Jabuka · Vidi više »

Jaka nuklearna sila

Jaka nuklearna sila ili jaka sila je osnovna sila koju prenose gluoni, a djeluje na kvarkove, antikvarkove i same gluone.

Novi!!: Atom i Jaka nuklearna sila · Vidi više »

James Chadwick

energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. James Chadwick (Manchester, 20. listopada 1891. - Cambridge, 24. srpnja 1974.), engleski fizičar.

Novi!!: Atom i James Chadwick · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Atom i John Dalton · Vidi više »

Joseph John Thomson

Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Atom i Joseph John Thomson · Vidi više »

Katoda

Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.

Novi!!: Atom i Katoda · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Atom i Kelvin · Vidi više »

Kemijska tvar

Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.

Novi!!: Atom i Kemijska tvar · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Atom i Kemijski element · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Atom i Klasična mehanika · Vidi više »

Kopernicij

Kopernicij su u veljači 1996.

Novi!!: Atom i Kopernicij · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Atom i Kovine · Vidi više »

Kristalna rešetka

Kristalna rešetka je sustav pravilnog rasporeda čestica u kristalima.

Novi!!: Atom i Kristalna rešetka · Vidi više »

Kružnica

Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).

Novi!!: Atom i Kružnica · Vidi više »

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Novi!!: Atom i Kugla · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti.

Novi!!: Atom i Kvant · Vidi više »

Kvantna mehanika

Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike.

Novi!!: Atom i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvark

Kvarkovi su subatomske čestice i jedna od dviju temeljnih građevnih struktura materije u Standardnom modelu (drugu temeljnu strukturu čine leptoni).

Novi!!: Atom i Kvark · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Atom i Latinski jezik · Vidi više »

Linijski spektar

Linijski spektar je spektar elektromagnetskoga zračenja koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih linija.

Novi!!: Atom i Linijski spektar · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Atom i London · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Atom i Louis de Broglie · Vidi više »

Malteški križ

Malteški križ 150px Malteški križ se često koristi u grbovima vatrogasnih postrojbi Suverenog malteškog vojnog reda Malteški križ je simbol časti i zaštite koji već stoljećima nose hrabri ljudi širom svijeta.

Novi!!: Atom i Malteški križ · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Atom i Masa · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Atom i Materija · Vidi više »

Max Born

Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.) je bio njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Atom i Max Born · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo sa c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Atom i Max Planck · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Atom i Metar · Vidi više »

Mezon

Nonet mezona sa spinom 0 Mezoni su bozoni na koje djeluje jaka sila, ili drugim riječima hadroni cjelobrojnog spina.

Novi!!: Atom i Mezon · Vidi više »

Mion

Mion je elementarna čestica negativnog naboja koja zajedno s elektronom i tau leptonom spada u skupinu leptona.

Novi!!: Atom i Mion · Vidi više »

Molekularna fizika

Molekularna fizika je polje fizike koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod molekula i kemijskih veza između atoma koji povezuju molekule.

Novi!!: Atom i Molekularna fizika · Vidi više »

Muzej znanosti

Istočna dvorana Muzeja znanosti Muzej znanosti (engl. Science Museum) je veliki muzej prirodnih znanosti i tehnike na Exhibition Roadu u South Kensingtonu u Londonu.

Novi!!: Atom i Muzej znanosti · Vidi više »

Nanotehnologija

Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .

Novi!!: Atom i Nanotehnologija · Vidi više »

Neutron

Neutron (n ili n0), je subatomska čestica, bez električnog naboja i mase neznatno veće od protona.

Novi!!: Atom i Neutron · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. - Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Atom i Niels Bohr · Vidi više »

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Novi!!: Atom i Nuklearna energija · Vidi više »

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Novi!!: Atom i Nuklearna fizika · Vidi više »

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Novi!!: Atom i Nuklearna fuzija · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Atom i Nukleon · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Atom i Obujam · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Atom i Olovo (element) · Vidi više »

Orbitale

Početkom XX.

Novi!!: Atom i Orbitale · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Atom i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Plutonij

Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.

Novi!!: Atom i Plutonij · Vidi više »

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem je bio jedan od najznačajnih pokusa u nuklearnoj fizici, jer je to bio prvi dokaz da u atomu postoji atomska jezgra.

Novi!!: Atom i Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Atom i Pozitron · Vidi više »

Pretražni mikroskop s tuneliranjem

Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.

Novi!!: Atom i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Atom i Promjer · Vidi više »

Proton

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna čestica, mase od 938,27 MeV, naboja +1,6022·10−19 kulona.

Novi!!: Atom i Proton · Vidi više »

Radijacija

* radioaktivnost ili ionizirajuće zračenje.

Novi!!: Atom i Radijacija · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Atom i Radioaktivnost · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Novi!!: Atom i Radionuklid · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Atom i Relativna atomska masa · Vidi više »

Rendgenske zrake

Rendgenska snimka ruke Rendgenske zrake kao dio elektromagnetskog zračenja Rentgenske ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Atom i Rendgenske zrake · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.

Novi!!: Atom i Ruđer Bošković · Vidi više »

Rutherfordov model atoma

Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ruthefordov model atoma kao simbol američke agencije za atomsku energiju. Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem se atom svakog kemijskog elementa u neutralnom stanju sastoji od električno pozitivne atomske jezgre u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma.

Novi!!: Atom i Rutherfordov model atoma · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Atom i Sekunda · Vidi više »

Spektroskopija

Spektar plamena alkohola Spektroskopija je znanost koja proučava djelovanje elektromagnetskog zračenja i materije.

Novi!!: Atom i Spektroskopija · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Atom i Svjetlost · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Atom i Tenis · Vidi više »

Thomsonov model atoma

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model atoma, a učinio ga je Joseph John Thomson 1903.

Novi!!: Atom i Thomsonov model atoma · Vidi više »

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Novi!!: Atom i Transmutacija · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248, ISBN 978-953-0-40026-9, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") je srebrno-bijeli metalni kemijski element te pripada skupini aktinida u periodnom sustava elemenata.

Novi!!: Atom i Uranij · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Atom i Val · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Atom i Valna duljina · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Atom i Vodik · Vidi više »

Vrijeme poluraspada

vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Atom i Vrijeme poluraspada · Vidi više »

Werner Heisenberg

'''Werner Heisenberg''' Werner Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Atom i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. - Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Atom i Wolfgang Pauli · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Atom i 19. stoljeće · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Atom i 1913. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Atom i 1937. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Atomi.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »