Brže od pregledniku!
122 odnosi: Agnosticizam, Alžir, Albert Camus, Alexandre Dumas (otac), Argentina, Ateizam, Austrija, Španjolska, Švicarska, Évariste Galois, Baski, Bavarska, Belgija, Benin, Blaise Pascal, Bordeaux, Brazil, Bretonci, Brie (sir), Brigitte Bardot, Britanski otoci, Brončano doba, Burgundija, Charles de Gaulle, Džibuti, Demokratska Republika Kongo, Denis Diderot, Edith Piaf, Egipat, Europa, François Mitterrand, Franci, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Francuski jezik, Frankoprovansalci, Gabon, Gaj Julije Cezar, Gali, Galija (rimska provincija), Gustave Eiffel, Henri de Toulouse-Lautrec, Italija, Ivana Orleanska, Jacques Cartier, Jacques-Yves Cousteau, Josephine Baker, Južna Afrika, Judaizam, Jules Verne, ..., Kamerun, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo Martel, Karlo Veliki, Kastiljci, Katalonci, Katolička Crkva, Kelti, Korzika, Latinski jezik, Libanon, Loire, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Louis Pasteur, Louisiana, Ludvig I. Pobožni, Ludvig Njemački, Luj XIV., kralj Francuske, Luksemburg, Mađarska, Madagaskar, Mali, Marcel Proust, Maria Skłodowska-Curie, Mauretanija, Mauricijus, Meksiko, Merovinzi, Molière, Monako, Monegaski, Montserrat, Napoleon Bonaparte, Nica, Nizozemska, Njemačka, Obala Bjelokosti, Okcitanci, Okcitanski jezik, Panama, Pierre de Coubertin, Pipin Mali, Poitiers, Portugal, Portugalci, Protestantizam, Québec, René Descartes, Republika Kongo, Rim, Romanski narodi, Roquefort, Saudijska Arabija, Senegal, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Srednjoafrička Republika, Sveti Kristofor i Nevis, Talijani, Tiringija, Tunis, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj, Valonci, Victor Hugo, Voltaire, Zapadna Sahara, Zapadno Rimsko Carstvo, Zinédine Zidane, 1844., 1995., 2005.. Proširite indeks (72 više) »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Francuzi i Agnosticizam · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Francuzi i Alžir · Vidi više »
Albert Camus
Albert Camus (Mondovi, 7. studenoga 1913. – Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
Novi!!: Francuzi i Albert Camus · Vidi više »
Alexandre Dumas (otac)
Alexandre Dumas sr. (rođen Dumas Davy de la Pailleterie; Villers-Cotterêts, 24. srpnja 1802. – Puys, 5. prosinca 1870.) francuski je književnik.
Novi!!: Francuzi i Alexandre Dumas (otac) · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Francuzi i Argentina · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Francuzi i Ateizam · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Francuzi i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Francuzi i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Francuzi i Švicarska · Vidi više »
Évariste Galois
Évariste Galois (Bourg-la-Reine, Pariz, 25. listopada 1811. – Pariz, 31. svibnja 1832.) bio je francuski matematičar, koji je tijekom svog kratkog života ostao nezapažen, ali je postumno dobio zasluženo priznanje za po njemu nazvanu Galoisovu teoriju.
Novi!!: Francuzi i Évariste Galois · Vidi više »
Baski
Baskijsko područje. Baski su narod koji živi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog zaljeva.
Novi!!: Francuzi i Baski · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Francuzi i Bavarska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Francuzi i Belgija · Vidi više »
Benin
Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej.
Novi!!: Francuzi i Benin · Vidi više »
Blaise Pascal
Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.
Novi!!: Francuzi i Blaise Pascal · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Francuzi i Bordeaux · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Francuzi i Brazil · Vidi više »
Bretonci
Zastava Bretanje Bretonci je naziv za keltsku etničku skupinu koja živi u francuskoj regiji Bretanji.
Novi!!: Francuzi i Bretonci · Vidi više »
Brie (sir)
Brie (Francuska) je autohtoni punomasni meki sir koji se proizvodi u domaćinstvima Seine-et-Marne i Île-de-Francea.
Novi!!: Francuzi i Brie (sir) · Vidi više »
Brigitte Bardot
Brigitte Bardot (Pariz, 28. rujna 1934.), francuska glumica.
Novi!!: Francuzi i Brigitte Bardot · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Francuzi i Britanski otoci · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Francuzi i Brončano doba · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Francuzi i Burgundija · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Francuzi i Charles de Gaulle · Vidi više »
Džibuti
Džibuti (arap. Jumhūriyah Jibūti,DŽIBUTI, U: Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, III. izd., Dopunski sv.: A – Ž, Zagreb: JLZ »Miroslav Krleža«, travnja-prosinca 1988. (1977.–1988.),, str. 127. Đumhűriyya ĐibűtîVujić, Antun (gl. ur.), Enciklopedija: opća i nacionalna: u 20 knjiga,, Zagreb: Proleksis, Večernji list, 2009.,, (Pristupljeno preko CARNetove inačice: 24. prosinca 2010.).), država u istočnoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Džibuti · Vidi više »
Demokratska Republika Kongo
Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »
Denis Diderot
'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.
Novi!!: Francuzi i Denis Diderot · Vidi više »
Edith Piaf
Edith Piaf (Pariz, 19. prosinca 1915. – Pariz, 11. listopada 1963.), francuska pjevačica.
Novi!!: Francuzi i Edith Piaf · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Egipat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Francuzi i Europa · Vidi više »
François Mitterrand
François Maurice Adrien Marie Mitterrand (Jarnac, 26. listopada 1916. – Pariz, 8. siječnja 1996.), francuski političar, predsjednik Republike Francuske od 21. svibnja 1981. do 17. svibnja 1995. Član Socijalističke stranke.
Novi!!: Francuzi i François Mitterrand · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Francuzi i Franci · Vidi više »
Francuska Gijana
Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.
Novi!!: Francuzi i Francuska Gijana · Vidi više »
Francuska Polinezija
Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.
Novi!!: Francuzi i Francuska Polinezija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Francuzi i Francuski jezik · Vidi više »
Frankoprovansalci
Arpitanci (arpitanski: Arpetans), jedan od romanskih naroda iz jugoistočne Francuske i susjednoj Italiji dolina (Aosta, Apulija, Kalabrija) i Švicarskoj (kanton Valais).
Novi!!: Francuzi i Frankoprovansalci · Vidi više »
Gabon
Gabon je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Gabon · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Francuzi i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Gali
Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.
Novi!!: Francuzi i Gali · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Francuzi i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Gustave Eiffel
Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.
Novi!!: Francuzi i Gustave Eiffel · Vidi više »
Henri de Toulouse-Lautrec
Henri Marie Raymond de Toulouse-Lautrec-Monfa (Albi, 24. studenog 1864. – Malrome, 9. rujna 1901.), francuski slikar i grafičar postimpresionizma.
Novi!!: Francuzi i Henri de Toulouse-Lautrec · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Francuzi i Italija · Vidi više »
Ivana Orleanska
Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. – Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska junakinja i svetica rimokatoličke crkve.
Novi!!: Francuzi i Ivana Orleanska · Vidi više »
Jacques Cartier
'''Jacques Cartier''' Jacques Cartier (Saint-Malo, Francuska, 31. prosinca 1491. – 1. rujna 1557.) je bio francuski istraživač i jedan od glavnih istraživača Kanade, ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
Novi!!: Francuzi i Jacques Cartier · Vidi više »
Jacques-Yves Cousteau
Jacques-Yves Cousteau (Saint-André-de-Cubzac kraj Bordeauxa, 11. lipnja 1910. – Pariz, 25. lipnja 1997.), francuski istraživač mora i redatelj dokumentarnih filmova.
Novi!!: Francuzi i Jacques-Yves Cousteau · Vidi više »
Josephine Baker
Joséphine Baker (Saint Louis, 3. lipnja 1906. – Pariz, 12. travnja 1975.), pravim imenom Freda Josephine McDonald, američko-francuska revijska pjevačica, plesačica i glumica.
Novi!!: Francuzi i Josephine Baker · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Francuzi i Južna Afrika · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Francuzi i Judaizam · Vidi više »
Jules Verne
Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Francuzi i Jules Verne · Vidi više »
Kamerun
Kamerun je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Kamerun · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: Francuzi i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: Francuzi i Karlo Martel · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Francuzi i Karlo Veliki · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Francuzi i Kastiljci · Vidi više »
Katalonci
Katalonci (katalonski, francuski i okcitanski: catalans, sardinski: cadelanos, španjolski: catalanes, talijanski: catalani) romanska su etnička skupina Službeno, pojmom „Katalonci” označavaju se stanovnici Katalonije, autonomne zajednice u Španjolskoj te stanovnike povijesne regije Roussillon u južnoj Francuskoj, danas departman Pyrénées-Orientales.
Novi!!: Francuzi i Katalonci · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Francuzi i Katolička Crkva · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Francuzi i Kelti · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Francuzi i Korzika · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Francuzi i Latinski jezik · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Francuzi i Libanon · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Francuzi i Loire · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Francuzi i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Novi!!: Francuzi i Louis Pasteur · Vidi više »
Louisiana
Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Francuzi i Louisiana · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Francuzi i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: Francuzi i Ludvig Njemački · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Francuzi i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Francuzi i Luksemburg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Francuzi i Mađarska · Vidi više »
Madagaskar
Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike.
Novi!!: Francuzi i Madagaskar · Vidi više »
Mali
Mali Mali je država u zapadnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: Francuzi i Mali · Vidi više »
Marcel Proust
Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. – Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.
Novi!!: Francuzi i Marcel Proust · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Francuzi i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Mauretanija
Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Francuzi i Mauretanija · Vidi više »
Mauricijus
Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara.
Novi!!: Francuzi i Mauricijus · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Francuzi i Meksiko · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Francuzi i Merovinzi · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: Francuzi i Molière · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Francuzi i Monako · Vidi više »
Monegaski
Monegaski, maleni narod u Monaku, oko 5600 pripadnika (2008.). Porijeklom su od romaniziranih Ligura koji su nastanjivali krajeve oko Ligurskog mora u Italiji i Francuskoj.
Novi!!: Francuzi i Monegaski · Vidi više »
Montserrat
Montserrat je otok u Karibima.
Novi!!: Francuzi i Montserrat · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Francuzi i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nica
Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.
Novi!!: Francuzi i Nica · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Francuzi i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Francuzi i Njemačka · Vidi više »
Obala Bjelokosti
Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Obala Bjelokosti · Vidi više »
Okcitanci
Okcitanci (okcitanski: Ja Occitans) su autohtona romanska etnička skupina, podrijetlom iz južne Francuske.
Novi!!: Francuzi i Okcitanci · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Francuzi i Okcitanski jezik · Vidi više »
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Novi!!: Francuzi i Panama · Vidi više »
Pierre de Coubertin
Pierre de Coubertin Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. – Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar.
Novi!!: Francuzi i Pierre de Coubertin · Vidi više »
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Novi!!: Francuzi i Pipin Mali · Vidi više »
Poitiers
sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.
Novi!!: Francuzi i Poitiers · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Francuzi i Portugal · Vidi više »
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Novi!!: Francuzi i Portugalci · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Francuzi i Protestantizam · Vidi više »
Québec
Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.
Novi!!: Francuzi i Québec · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Francuzi i René Descartes · Vidi više »
Republika Kongo
Republika Kongo, ranije znana kao Kongo Brazzaville, je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Republika Kongo · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Francuzi i Rim · Vidi više »
Romanski narodi
Romanski narodi- Skupni naziv narodima indoerupske etno-lingvističke obitelji nastanjenih (uz neke iznimke) u zapadnoj i jugozapadnoj Europi.
Novi!!: Francuzi i Romanski narodi · Vidi više »
Roquefort
Roquefort (Francuska) - Najslavniji sir na svijetu prati ova legenda: mladi pastir koji je čuvao ovce sklonio se u pećinu kako bi tamo u miru pojeo kruh sa sirom.
Novi!!: Francuzi i Roquefort · Vidi više »
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Novi!!: Francuzi i Saudijska Arabija · Vidi više »
Senegal
290px Senegal je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Francuzi i Senegal · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Francuzi i Sirija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Francuzi i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednjoafrička Republika
Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: Francuzi i Srednjoafrička Republika · Vidi više »
Sveti Kristofor i Nevis
Sveti Kristofor i Nevis je otočna država u Karipskom moru.
Novi!!: Francuzi i Sveti Kristofor i Nevis · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Francuzi i Talijani · Vidi više »
Tiringija
Tiringija (Tirinška, njem. Thüringen), službeno: Slobodna Država Tiringija (njem. Freistaat Thüringen) savezna je pokrajina je u središnjoj Njemačkoj.
Novi!!: Francuzi i Tiringija · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Francuzi i Tunis · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Francuzi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: Francuzi i Urugvaj · Vidi više »
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Novi!!: Francuzi i Valonci · Vidi više »
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Novi!!: Francuzi i Victor Hugo · Vidi više »
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Novi!!: Francuzi i Voltaire · Vidi više »
Zapadna Sahara
Položaj Zapadne Sahare na afričkomu zemljovidu Polisarija (žuto), ostale zemlje svijetlozeleno. Na području nekadašnje španjolske kolonije Zapadne Sahare (Španjolska Sahara) tijekom Zapadnosaharskog rata 1976. proglašena je Saharska Arapska Demokratska Republika (DARS) kao suverena država.
Novi!!: Francuzi i Zapadna Sahara · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Francuzi i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zinédine Zidane
Zinedine Yazid Zidane (Marseille, 23. lipnja 1972.), francuski je nogometni trener i umirovljeni nogometaš.
Novi!!: Francuzi i Zinédine Zidane · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Francuzi i 1844. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Francuzi i 1995. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Francuzi i 2005. · Vidi više »
