Brže od pregledniku!
31 odnosi: Bar (grad), Crkva, Domovinski rat, Dubrovačke gradske zidine, Dubrovačke ljetne igre, Europa, Gotika, Inkunabula, Judita (Marko Marulić), Kapitel, Klaustar, Ljekarna, Lovro Dobričević, Luka Sorkočević, Marko Marulić, Marojica Kabužić, Miho Pracat, Pietà, Portal, Potres u Dubrovniku 1667., Samostan, Stradun, Sv. Franjo (razdvojba), Vital Andrijašević, Zlato, 1317., 1360., 14. stoljeće, 1498., 1667., 1901..
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Bar (grad) · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Crkva · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Domovinski rat · Vidi više »
Dubrovačke gradske zidine
Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Dubrovačke gradske zidine · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Europa · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Gotika · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Inkunabula · Vidi više »
Judita (Marko Marulić)
Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Judita (Marko Marulić) · Vidi više »
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Kapitel · Vidi više »
Klaustar
franjevačkog samostana u Dubrovniku.Klaustar (lat. claustrum - claudere: zatvoriti) element je samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Klaustar · Vidi više »
Ljekarna
Ljekarna Ljekarna ili apoteka je zdravstveni objekt, u kojem se obavljaju farmaceutske usluge.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Ljekarna · Vidi više »
Lovro Dobričević
Lovro Marinov Dobričević (Kotor, oko 1420. – Dubrovnik, 1478.) bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Lovro Dobričević · Vidi više »
Luka Sorkočević
Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. – Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Luka Sorkočević · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Marko Marulić · Vidi više »
Marojica Kabužić
Marojica Kabužić /Marojica Kaboga/ (Dubrovnik, 5. siječnja 1630. – Dubrovnik, 22. prosinca 1692.), bio je diplomat Dubrovačke Republike.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Marojica Kabužić · Vidi više »
Miho Pracat
Kip Miha Pracata u Dubrovniku Miho Pracat (otok Lopud, oko 1522. – Dubrovnik 20. srpnja 1607.) – hrvatski pomorac, bankar i dobrotvor.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Miho Pracat · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Pietà · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Portal · Vidi više »
Potres u Dubrovniku 1667.
Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Potres u Dubrovniku 1667. · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Samostan · Vidi više »
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Stradun · Vidi više »
Sv. Franjo (razdvojba)
* Sv. Franjo Asiški.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Sv. Franjo (razdvojba) · Vidi više »
Vital Andrijašević
Vital Andrijašević (Dubrovnik, 1616. – Dubrovnik, 10. kolovoza 1688.), hrvatski književnik, franjevac, filozof, teolog i vrstan govornik Vital Andrijašević (pristupljeno 19. srpnja 2017.) Andrijašević (pristupljeno 19. srpnja 2017.).
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Vital Andrijašević · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i Zlato · Vidi više »
1317.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 1317. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 1360. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 14. stoljeće · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 1498. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 1667. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku i 1901. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Samostan Male braće u Dubrovniku.
