Brže od pregledniku!
88 odnosi: Alfred Wegener, Andrija Mohorovičić, Astronaut, Đuro Pilar, Biostratigrafija, Clair Patterson, Dalmacija, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Ekonomska geologija, Erozija, Fosil, Geodezija, Geofizika, Geokemija, Geokronologija, Geološka karta, Geomorfologija, Georges Cuvier, Geostatistika, Glaciologija, Grčki jezik, Harry Hess, Hidrogeologija, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Izostazija, Kronostratigrafija, Laguna, Leonardo da Vinci, Litosfera, Litostratigrafija, Ljudevit Vukotinović, Mehanika tla, Metalurgija, Meteorit, Mikrobiologija, Mikropalentologija, Mineralne sirovine, Mineralogija, Mjesec, Mohorovičićev diskontinuitet, More, Naftna geologija, Neptun (mitologija), Ocean, Paleoklimatologija, Paleontologija, Palinologija, Petrologija, Planina, ..., Pluton (mitologija), Pomicanje kontinenata, Potres, Prirodne znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Radioaktivnost, Rajna, Rasjed, Rijeka (vodotok), Ruđer Bošković, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, Rudarstvo, Rudna ležišta, Sedimentologija, Seizmologija, Speleologija, Spiridion Brusina, Srednji vijek, Stijena, Strabon, Stratigrafija, Stratigrafska geologija, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, Tafonomija, Tales, Tektonika ploča, Tlo, Ujedinjeno Kraljevstvo, Voda, Vulkan, Vulkanologija, William Smith, Zemlja, Zemljina kora, Znanost, 18. stoljeće, 19. stoljeće. Proširite indeks (38 više) »
Alfred Wegener
Alfred Wegener (Berlin, 1. studenog 1880. – Grenland, krajem studenog 1930.), njemački geofizičar i meteorolog.
Novi!!: Geologija i Alfred Wegener · Vidi više »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Geologija i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Astronaut
Bruce McCandless II, američki astronaut, u šetnji svemirom (1984.) Astronaut (+) ili kozmonaut (rus. космона́вт) je osoba obučena, u programu leta u svemir, za zapovijedanje, upravljanje, ili služenje kao član posade na svemirskoj letjelici.
Novi!!: Geologija i Astronaut · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: Geologija i Đuro Pilar · Vidi više »
Biostratigrafija
Biostratigrafija je dio stratigrafije koji se bavi stratigrafskom klasifikacijom na temelju fosilnih ostataka živoga svijeta očuvanima u stijenama.
Novi!!: Geologija i Biostratigrafija · Vidi više »
Clair Patterson
Clair Cameron Patterson (2. lipnja 1922. -, 5. prosinca 1995.) bio je američki geokemičar.
Novi!!: Geologija i Clair Patterson · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Geologija i Dalmacija · Vidi više »
Dragutin Gorjanović-Kramberger
Obitelj krapinskog pračovjeka Nalazište krapinskog pračovjeka Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. listopada 1856. - Zagreb, 22. prosinca 1936.), hrvatski je paleontolog, arheolog i geolog.
Novi!!: Geologija i Dragutin Gorjanović-Kramberger · Vidi više »
Ekonomska geologija
Ekonomska geologija bavi se u širem smislu svim područjima geologije koje se izravno nadovezuju na ekonomsku dobit proizašlu iz istraživanja ili proizvodnje neke mineralne sirovine.
Novi!!: Geologija i Ekonomska geologija · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Geologija i Erozija · Vidi više »
Fosil
Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.
Novi!!: Geologija i Fosil · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Geologija i Geodezija · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Geologija i Geofizika · Vidi više »
Geokemija
Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.
Novi!!: Geologija i Geokemija · Vidi više »
Geokronologija
Geološka kronologija je kronologija koju rabe geolozi i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u povijesti Zemlje.
Novi!!: Geologija i Geokronologija · Vidi više »
Geološka karta
Karpata Geološka karta je grafički način prikaza geološke građe, starosti stijena, njihova sastava i međusobnih odnosa, kao i ostalih važnih geoloških pojava nekog terena na topografskoj karti (podlozi).
Novi!!: Geologija i Geološka karta · Vidi više »
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Novi!!: Geologija i Geomorfologija · Vidi više »
Georges Cuvier
Georges Cuvier (Montbéliard, 23. kolovoza 1769. – Paris, 13. svibnja 1832.), bio je francuski prirodoslovac i zoolog.
Novi!!: Geologija i Georges Cuvier · Vidi više »
Geostatistika
Geostatistika je grana primijenjene statistike koja primjenjuje teorije determinističke procjene, zatim stohastičkih procesa, odnosno statističkog zaključivanja na različite prostorne pojave u brojnim znanostima.
Novi!!: Geologija i Geostatistika · Vidi više »
Glaciologija
Lateralna ili bočna morena na ledenjaku koji se spaja s ledenjakom Gornerom, Zermatt, Švicarska. Morena je visoki obronak nanosa prikazan na slici u gornjem lijevom kutu. Za više objašnjenja kliknuti na sliku. Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led.
Novi!!: Geologija i Glaciologija · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Geologija i Grčki jezik · Vidi više »
Harry Hess
'''Harry Hess''' upravlja USS Cape Johnsonom Harry Hammond Hess (New York. 24. svibnja 1906. – Woods Hole, 25. kolovoza 1969.), američki geolog te kontraadmiral u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Geologija i Harry Hess · Vidi više »
Hidrogeologija
Hidrogeologija je znanstvena disciplina koja proučava pojavu (režim), količinu, kretanje i obilježja podzemnih voda u geološkom okolišu.
Novi!!: Geologija i Hidrogeologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geologija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Geologija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Izostazija
Izostazija je ravnoteža između susjedinih dijelova (blokova) kore i dijelova plašta ispod njih.
Novi!!: Geologija i Izostazija · Vidi više »
Kronostratigrafija
Kronostratigrafija (grčki: χρόνος chrónos.
Novi!!: Geologija i Kronostratigrafija · Vidi više »
Laguna
Laguna dos Patoz, Brazil. Laguna je područje plitke slane ili bočate vode, koje je odvojeno od dubljeg mora pješčanom plažom, grebenima koralja ili sličnih struktura.
Novi!!: Geologija i Laguna · Vidi više »
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Novi!!: Geologija i Leonardo da Vinci · Vidi više »
Litosfera
Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.
Novi!!: Geologija i Litosfera · Vidi više »
Litostratigrafija
Geološki slojevi u Cafayateu (Argentina) Litostratigrafija je sustav klasificiranja geoloških stijenskih jedinica u kojem su stijene podijeljenje u litostratigrafske jedinice koje nose svoja imena.
Novi!!: Geologija i Litostratigrafija · Vidi više »
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Novi!!: Geologija i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »
Mehanika tla
Mehanika tla, u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar kojeg se gradi.
Novi!!: Geologija i Mehanika tla · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Novi!!: Geologija i Metalurgija · Vidi više »
Meteorit
željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Geologija i Meteorit · Vidi više »
Mikrobiologija
Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.
Novi!!: Geologija i Mikrobiologija · Vidi više »
Mikropalentologija
Mikropaleotologija je zasebna geološka poddisciplina koja se bavi izučavanjem mikroskopskih fosila koji se mogu pronaći u uzorcima stijena, a proučavaju se mikroskopom.
Novi!!: Geologija i Mikropalentologija · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Geologija i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Geologija i Mineralogija · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Geologija i Mjesec · Vidi više »
Mohorovičićev diskontinuitet
Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: '''Mohorovičićev diskontinuitet''' - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannin diskontinuitet Stijene ordovicijske starosti iz Mohorovičićevog diskontinuiteta danas na površini u nacionalnom parku Gros Morne, Newfoundland, Kanada Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta.
Novi!!: Geologija i Mohorovičićev diskontinuitet · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Geologija i More · Vidi više »
Naftna geologija
Naftna geologija (geologija ležišta ugljikovodika) zasebno je područje unutar geologije kao znanstvene grane.
Novi!!: Geologija i Naftna geologija · Vidi više »
Neptun (mitologija)
Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.
Novi!!: Geologija i Neptun (mitologija) · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Geologija i Ocean · Vidi više »
Paleoklimatologija
Paleoklimatologija je znanost o klimatskim promjenama koje su se zbivale tijekom čitave Zemljine prošlosti.
Novi!!: Geologija i Paleoklimatologija · Vidi više »
Paleontologija
Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.
Novi!!: Geologija i Paleontologija · Vidi više »
Palinologija
Palinologija je zasebna geološka poddisciplina koja se bavi izučavanjem spora i peluda.
Novi!!: Geologija i Palinologija · Vidi više »
Petrologija
Petrologija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju.
Novi!!: Geologija i Petrologija · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Geologija i Planina · Vidi više »
Pluton (mitologija)
Rad nepoznatog umjetnika oko 1700.: Pluton otima Prozerpinu. Pluton je u rimskoj mitologiji bog podzemlja.
Novi!!: Geologija i Pluton (mitologija) · Vidi više »
Pomicanje kontinenata
Pangee Fosilni dokazi pomicanja kontinenata Pomicanje kontinenata je ideja da se kontinenti slobodno pomiču po površini Zemlje mijenjajući međusobne pozicije.
Novi!!: Geologija i Pomicanje kontinenata · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Geologija i Potres · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Geologija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Geologija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Geologija i Radioaktivnost · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Geologija i Rajna · Vidi više »
Rasjed
Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).
Novi!!: Geologija i Rasjed · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Geologija i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Geologija i Ruđer Bošković · Vidi više »
Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
Zgrada Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF, RGN fakultet) je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geologija i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Geologija i Rudarstvo · Vidi više »
Rudna ležišta
Znanost o rudnim ležištima je veoma kompleksna geološka disciplina, jer osim geoloških metoda koristi i različite tehnološke i ekonomske metode kako bi dovela do otkrivanja ležišta, odredila njegovu veličinu, oblik i koncentraciju korisnih komponenata.
Novi!!: Geologija i Rudna ležišta · Vidi više »
Sedimentologija
Sedimentologija je geološka disciplina koja obuhvaća praćenje, modeliranje i opisivanje različitih sedimentacijskih procesa i njihovih sedimenata na zemljinoj površini i u dubini.
Novi!!: Geologija i Sedimentologija · Vidi više »
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.
Novi!!: Geologija i Seizmologija · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Geologija i Speleologija · Vidi više »
Spiridion Brusina
Spiridon Brusina Spomenik Spiridionu Brusini u Zadru Spiridion Brusina (Špiro), (Zadar, 11. prosinca 1845. – Zagreb, 21. svibnja 1908.), hrvatski zoolog.
Novi!!: Geologija i Spiridion Brusina · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Geologija i Srednji vijek · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Geologija i Stijena · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Geologija i Strabon · Vidi više »
Stratigrafija
Geološki slojevi u Cafayateu, Salta (Argentina) Stratigrafija je grana geologije koja proučava slojeve stijena, njihove teksture, sastav, međuodnose, te ih uspoređuje na širem prostoru.
Novi!!: Geologija i Stratigrafija · Vidi više »
Stratigrafska geologija
Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje kao cjeline, od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas.
Novi!!: Geologija i Stratigrafska geologija · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Geologija i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Geologija i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tafonomija
Tafonomija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem geoloških i bioloških procesa koji se odvijaju između smrti nekog organizma i njegovog konačnog stanja u stijeni.
Novi!!: Geologija i Tafonomija · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Geologija i Tales · Vidi više »
Tektonika ploča
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.
Novi!!: Geologija i Tektonika ploča · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Geologija i Tlo · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Geologija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Geologija i Voda · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Geologija i Vulkan · Vidi više »
Vulkanologija
Erupcija vulkana Vulkanologija je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem vulkana.
Novi!!: Geologija i Vulkanologija · Vidi više »
William Smith
* William Smith (hokej na travi), engleski hokejaš na travi.
Novi!!: Geologija i William Smith · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Geologija i Zemlja · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Geologija i Zemljina kora · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Geologija i Znanost · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geologija i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geologija i 19. stoljeće · Vidi više »
