Sadržaj
80 odnosi: Achterhoeks, Afrikaans, Alemanski jezik, Alemán coloneiro, Švedski jezici, Švedski jezik, Älvdalski jezik, Bavarski jezik, Bokmål, Cimbrijski jezik, Dalekarlijski dijalekt, Danski jezik, Danski-Bokmål jezici, Danski-Riksmal jezici, Donjošleski jezik, Donjofranački jezici, Donjonjemački jezici, Donjosaski jezici, Donjosaski jezik, Drentski jezik, Engleski jezici, Engleski jezik, Englezi, Europa, Falački jezik, Ferojski jezik, Flamanski jezik, Frizijski jezici, Germanski jezici, Gornjonjemački jezici, Gornjosaski jezik, Gotski jezik, Groningenski jezik, Hunsrik (jezik), Hutteritski jezik, Indoeuropski jezici, Islandski jezik, Istočni jidiš, Istočnofrizijski jezik, Istočnogermanski jezici, Istočnoskandinavski jezici, Istočnosrednjonjemački jezici, Jemtlandski dijalekt, Jidiš, Jingliš, Jutski jezik, Kelnski jezik, Kolonija, Limburški jezik, Luksemburški jezik, ... Proširite indeks (30 više) »
- Indoeuropski jezici
Achterhoeks
Područje jezika Achterhoeks Achterhoeks (achterhoek, aachterhoeks; ISO 639-3: act), jedan od deset donjosaksonskih jezika, šire skupine donjonjemačkih jezika kojim danas govori nepoznat broj ljudi u nizozemskoj provinciji Gelderland, u regiji Achterhoek, između rijeka IJssel i Oude IJssel.
Pogledaj Germanski jezici i Achterhoeks
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji.
Pogledaj Germanski jezici i Afrikaans
Alemanski jezik
Alemanski jezik (ISO 639-3: gsw; švicarski njemački; schwyzerdütsch), jedan od 4 alemanska jezika, šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika, raširenih na području Švicarske, Njemačke, Francuske, Austrije i Lihtenštajna.
Pogledaj Germanski jezici i Alemanski jezik
Alemán coloneiro
Alemán coloneiro (ISO 639-3: gct; Colonia Tovar njemački), alemanski jezik kojim govore potomci njemačkih naseljenika u Venezueli koji su se 1843. iz područja Schwarzwalda (država Baden-Württemberg) naselili u državi Aragua.
Pogledaj Germanski jezici i Alemán coloneiro
Švedski jezici
Švedski jezici, jedna od tri glavne podskupine istočnoskandinavskih jezika kojima se danas služi oko 9.000.000 ljudi na području Švedske i susjednom dijelu Finske.
Pogledaj Germanski jezici i Švedski jezici
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Švedski jezik
Älvdalski jezik
Položaj općine Älvdalen u pokrajini Dalarna. Älvdalski ili övdalski (ili) sjevernogermanski je jezik kojim govori oko 3000 ljudi koji žive ili su odrasli u mjestu Älvdalen koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Älvdalen u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.
Pogledaj Germanski jezici i Älvdalski jezik
Bavarski jezik
Bavarski jezik (ISO 639-3: bar; bayerisch, bairisch, ost-oberdeutsch, bavarian austrian), jezik Bavaraca i Austrijanaca, potomaka starih bajuvarskih plemena, koji danas žive na području Austrije 6 983 298 (2000 WCD), Njemačkoj 246 050 (2000 WCD), Češkoj 9 245 (2000 WCD), Mađarskoj (170 000) i Italiji 258 885 (2000 WCD).
Pogledaj Germanski jezici i Bavarski jezik
Bokmål
Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.
Pogledaj Germanski jezici i Bokmål
Cimbrijski jezik
Cimbrijski jezik (ISO 639-3: cim; tzimbro, zimbrisch, cimbrian), jedan od četiri bavarsko-austrijskih jezika, kojime se danas služe potomci starih Cimbra sa sjeveroistoka Italije, u susjedstvu njima etnički i po povijesti srodnih Mochena.
Pogledaj Germanski jezici i Cimbrijski jezik
Dalekarlijski dijalekt
Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).
Pogledaj Germanski jezici i Dalekarlijski dijalekt
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Germanski jezici i Danski jezik
Danski-Bokmål jezici
Danski-bokmål jezici, jedan od tri ogranaka istonoskandinavskih jezika, čiji je jedini član jezik bokmål ili bokmaal koji se govori u Norveškoj gdje je, uz nynorsk, jedan je od dva službena jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Danski-Bokmål jezici
Danski-Riksmal jezici
Danski-riksmal jezici (Danski jezici), jedan od tri ogranaka istočnoskandinavskih ili danskošvedskih jezika koji se sastoji od danskog ogranka koji obuhvaća svega dva živa jezika, to su danski, s preko 5.500.000 govornika i jutski čiji broj govornika nije poznat.
Pogledaj Germanski jezici i Danski-Riksmal jezici
Donjošleski jezik
Donjošleski jezik (ISO 639-3: sli), jedan od tri istočnih srednjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj govornika u Pojskoj (Dolny Śląsk), Češkoj i federalnoj njemačkoj zemlji Saska u području Görlitza.
Pogledaj Germanski jezici i Donjošleski jezik
Donjofranački jezici
Donjofranački jezici, podskupina donjonjemačkih jezika koja obuhvaća 4 jezika kojim se služi nekoliko naroda u Nizozemskoj, Belgiji i Južnoafričkoj Republici, to su: afrikaans, blizu 5.000.000; flamanski, 6.100,000; nizozemski, 21.730,000; i zelandski ili zeeuws.
Pogledaj Germanski jezici i Donjofranački jezici
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Pogledaj Germanski jezici i Donjonjemački jezici
Donjosaski jezici
Donjosaski jezici, podskupina donjonjemačkih jezika, šire zapadnogermanske skupine, koja obuhvaća deset jezika na području Nizozemske, susjedne Njemačke, te znatan broj u Kanadi.
Pogledaj Germanski jezici i Donjosaski jezici
Donjosaski jezik
Donjosasko govorno područje. Donjosaski jezik (ISO 639-3: nds; Neddersassisch, Plattdütsch, Nedderdütsch; njem. Niedersächsisch, Plattdeutsch), najznačajniji donjosaski jezik u Njemačkoj, raširen uz donju Rajnu od Aachena do Wittenberga.
Pogledaj Germanski jezici i Donjosaski jezik
Drentski jezik
Drents (ISO 639-3: drt; drente), jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, član donjosaksonske jezične podskupine donjonjemačkih jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Drentski jezik
Engleski jezici
Engleski jezici, jedna od 4 glavne podskupine zapadnogermanskih jezika čija je matična domovina Britansko otočje, a danas su članovi ovog velikog jezičnog roda raspršeni širom svijeta.
Pogledaj Germanski jezici i Engleski jezici
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Germanski jezici i Engleski jezik
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Pogledaj Germanski jezici i Englezi
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Germanski jezici i Europa
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Pogledaj Germanski jezici i Falački jezik
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Pogledaj Germanski jezici i Ferojski jezik
Flamanski jezik
Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).
Pogledaj Germanski jezici i Flamanski jezik
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Pogledaj Germanski jezici i Frizijski jezici
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Pogledaj Germanski jezici i Germanski jezici
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Pogledaj Germanski jezici i Gornjonjemački jezici
Gornjosaski jezik
Gornjosaski jezik (ISO 639-3: sxu; eng. upper saxon), jedan od tri istočna srednjonjemačka jezika, šire srednjonjemačke skupine, kojim govori oko 2 000 000 Sasa (1998 Andreas Thomsen) na području istočne Njemačke u Saskoj i Saskoj-Anhalt, uključujući gradove Dresden, Leipzig, Chemnitz i Halle.
Pogledaj Germanski jezici i Gornjosaski jezik
Gotski jezik
Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice.
Pogledaj Germanski jezici i Gotski jezik
Groningenski jezik
Gronings (ISO 639-3: gos; groningenski jezik; grunnings), najznačajniji donjosaksonski jezik na području Nizozemske kojim govori oko 592 000 ljudi (2003), poglavito u provinciji Groningen.
Pogledaj Germanski jezici i Groningenski jezik
Hunsrik (jezik)
Hunsrik-govornica. Hunsrik jezik (hunsriker, rio grand hunsriker; ISO 639-3: hrx), germanski jezik koji se govori u južnom Brazilu po državama Rio Grande do Sul, Santa Catarina, i Paraná, i nadalje u Argentini, Čileu, Paragvaju i Urugvaju.
Pogledaj Germanski jezici i Hunsrik (jezik)
Hutteritski jezik
Hutteritski jezik (ISO 639-3: geh), jezik malene ali raspršene sekte huterita, oko 34 200 pripadnika (45 000 po novijim podacima), od čega 33 000 u Kanadi u 333 kolonije (347 po novijim podacima), i 12 000 u SAD-u u 123 kolonije (Južna Dakota 53, Sjeverna Dakota 6, Minnesota 9, Montana 34, Washington 6 i Oregon 1), i jedna u Japanu (128 kolonija po novijim podacima).
Pogledaj Germanski jezici i Hutteritski jezik
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Pogledaj Germanski jezici i Indoeuropski jezici
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Pogledaj Germanski jezici i Islandski jezik
Istočni jidiš
Istočni jidiš (ISO 639-3: ydd), jedan od dva jidiška jezika šire skupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko 215 000 ljudi u Izraelu (1986) a govori se nadalje i u Argentini, Australiji, Belgiji, Kanadi, Kostariki, Estoniji, Latviji (800), Moldaviji, Panami, Poljskoj, Portoriku, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, Urugvaju SAD-u i (179 000; 2000 popis).
Pogledaj Germanski jezici i Istočni jidiš
Istočnofrizijski jezik
Istočnofrizijski jezik jedan je od jezika frizijske skupine.
Pogledaj Germanski jezici i Istočnofrizijski jezik
Istočnogermanski jezici
Istočnogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika čiji su jedini predstavnici izumrli gotski, kojim su se služili Goti u području Krima (krimski gotski dijalekt) u današnjoj Ukrajini te u Bugarskoj i središnjoj Europi (vizigotski i ostrogotski), i vandalski, koji se govorio na području južne Španjolske i u susjednoj Africi.
Pogledaj Germanski jezici i Istočnogermanski jezici
Istočnoskandinavski jezici
Istočnoskandinavski jezici (dansko-švedski jezici), istočna podskupina sjevernogermanskih jezika kojima se služi nekoliko skandinavskih naroda u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj.
Pogledaj Germanski jezici i Istočnoskandinavski jezici
Istočnosrednjonjemački jezici
Istočnosrednjonjemački jezici (istočni srednjonjemački jezici), podskupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke i Poljske.
Pogledaj Germanski jezici i Istočnosrednjonjemački jezici
Jemtlandski dijalekt
Jämtland. Jemtlandski (šv. jämtska, ISO 639-3:, povučen), jedan od nekadašnjih 5 zapadnoskandinavskih jezika (danas izbrisan iz popisa) kojim još govori oko 30 000 ljudi (2000 J. Persson) u provinciji Jämtland i drugim dijelovima Švedske.
Pogledaj Germanski jezici i Jemtlandski dijalekt
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Pogledaj Germanski jezici i Jidiš
Jingliš
Jingliš (ISO 639-3: yib povučen i uklopljen u engleski; ameridiš; yinglish, ameridish. Ponekad i “frumspeak,”) jedan od nekad tri priznata engleska jezika zapadnogermanske skupine, kojim se tek kao drugim jezikom služe aškenaske skupine Židova u SAD-i i UK-u. Prema židovskom jezikoslovcu Joshua Aaron Fishmanu, ovaj židovsko-engleski jezik varijanta je engleskog nastala utjecajem jidiša, otuda mu i ime yinglish (yiddish+english).
Pogledaj Germanski jezici i Jingliš
Jutski jezik
Jutski jezik, ponekad jutlandski (eng. jutlandish, dan. jysk; ISO 639-3: jut), dijalekt danskoga jezika iz šire istiočnoskandinavske skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi u Danskoj uz njemačko-dansku granicu na jugu Jutlanda (dan. Jylland) i u susjednom dijelu pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Germanski jezici i Jutski jezik
Kelnski jezik
Kelnski jezik (ISO 639-3: ksh; njemački i ripuarijski kölsch; limburški kölsj; colognian), jezik ripuarijskog ogranka srednjonjemačkih jezika koji danas govori oko 250 000 ljudi (1997 Holger Jakobs), potomaka Ripuarskih Franaka u području grada Kölna i okolice.
Pogledaj Germanski jezici i Kelnski jezik
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Pogledaj Germanski jezici i Kolonija
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Pogledaj Germanski jezici i Limburški jezik
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001.
Pogledaj Germanski jezici i Luksemburški jezik
Majnskofranački jezik
Franački jezik (ISO 639-3: vmf; majnskofranački, frankonijski; mainfränkisch, franconian), jedan od jedanaest srednjonjemačkih jezika, uže mozelsko-franačke podskupine, kojim govori 4 910 000 ljudi (2006) duž rijeke Majne u Njemačkoj, uključujući i grad Mainz.
Pogledaj Germanski jezici i Majnskofranački jezik
Mòcheno
Mòcheno (ISO 639-3: mhn) jest jezik malene etničke skupine Mocheni kojim se govori u talijanskoj provinciji Trento.
Pogledaj Germanski jezici i Mòcheno
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Nizozemski jezik
Njemački jezici
Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.
Pogledaj Germanski jezici i Njemački jezici
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Germanski jezici i Njemački jezik
Njemački standardni jezik
Njemački standardni jezik (ISO 639-3: deu; deutsch), nacionalni njemački jezik, član istočne srednjonjemačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim danas govori preko 90 294 110.
Pogledaj Germanski jezici i Njemački standardni jezik
Norn
Norn (ISO 639-3: nrn; norrœna), izumrli zapadnoskandinavski jezik šire sjevernogermanske skupine.
Pogledaj Germanski jezici i Norn
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Pogledaj Germanski jezici i Norveški jezik
Nynorsk
Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Nynorsk
Pensilvanijski njemački
Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3: pdc; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100 000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15 000 u Kanadi.
Pogledaj Germanski jezici i Pensilvanijski njemački
Plautdietsch
Plautdietsch (ISO 639-3: pdt; menonitski donjonjemački) /Plautdietsch ima isto značenje kao i plattdeutsch, ili donjonjemački, u kojem plaut u njemačkom znači platt i u nizozemskom plat.
Pogledaj Germanski jezici i Plautdietsch
Sallands
Područje jezika Sallands Sallands (ISO 639-3: sdz), jedan od deset donjosaksonskih jezika kojim govori nepoznat broj ljudi u nizozemskoj provinciji Overijssel, u regiji Salland, imenovanoj po Salijskim Francima.
Pogledaj Germanski jezici i Sallands
Saterlandski frizijski jezik
Saterlandski frizijski jezik (ISO 639-3: stq; saterfrizijski; saterfriesisch, saterfriesiesch, saterländisch, saterlandic frisian), jedan od tri frizijska jezika šire germanske skupine kojim govori oko 5 000 ljudi (2001 Wolbert Smidt), etničkih Friza ili Saterfriza u njemačkoj općini (gemeinde) Saterland (sterfrizijski Seelterlound) u Donjoj Saskoj na sjeverozapadu Njemačke.
Pogledaj Germanski jezici i Saterlandski frizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Pogledaj Germanski jezici i Sjevernofrizijski jezik
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Pogledaj Germanski jezici i Sjevernogermanski jezici
Skonski dijalekt
Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm.
Pogledaj Germanski jezici i Skonski dijalekt
Srednjonjemački jezici
Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.
Pogledaj Germanski jezici i Srednjonjemački jezici
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Pogledaj Germanski jezici i Starofranački jezik
Stellingwerfs
Stellingwerfs (ISO 639-3: stl; stellingwerfstellingwarfs, neuniederdeutsch), jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, član jezične podskupine donjosaksonskih jezika, šire donjonjemačke skupine.
Pogledaj Germanski jezici i Stellingwerfs
Twents
Područje jezika Twents Twents (ISO 639-3: twd; twente), germanski jezik iz podskupine donjosaskih jezika, šire donjonjemačke skupine koji se govori u regiji Twente (možda po plemenu Tuihanti) u nizozemskoj provinciji Overijssel.
Pogledaj Germanski jezici i Twents
Veluws
Veluws (ISO 639-3: vel; veluwski jezik), jezik donjosaske podskupine donjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj ljudi u gorovitom području Veluwe u nizozemskoj provinciji Gelderland.
Pogledaj Germanski jezici i Veluws
Vestfalski jezik
Vestfalski jezik (ISO 639-3: wep; westfaelisch, westfälisch), jedan od deset donjosaskih jezika, šire donjonjemačke skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi na zapadu Njemačke u Vestfaliji (Westfalen).
Pogledaj Germanski jezici i Vestfalski jezik
Visokonjemački jezici
Visokonjemački jezici, glavna i najveća skupina zapadnogermanskih jezika koji su rasprostranjeni po južnoj i središnjoj Njemačkoj i susjednim državama: Luksemburg, Švicarska, Austrija, te u nekim prekomorskim zemljama, kao što su Kanada.
Pogledaj Germanski jezici i Visokonjemački jezici
Walserski jezik
Walserski jezik (ISO 639-3: wae; walscher, walser), jedan od četiri alemanska jezika šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika.
Pogledaj Germanski jezici i Walserski jezik
Zapadni jidiš
Zapadni jidiš (ISO 639-3: yih; western yiddish), jezik šire visokonjemačke podskupine zapadnonjemačke skupine jezika, kojim su još tijekom ranije povijesti starojidiškog perioda što završava oko 1350.
Pogledaj Germanski jezici i Zapadni jidiš
Zapadnofrizijski jezik
Zapadnofrizijski jezik (ISO 639-3: fry stariji identifikator bio je, a povučen je 1. veljače 2007; frysk, fries), jedan od tri frizijska jezika kojim govori oko 700 000 Friza (1976 Stephens), poglavito u Friziji (Fryslân; 467 000; 2001 popis).
Pogledaj Germanski jezici i Zapadnofrizijski jezik
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Pogledaj Germanski jezici i Zapadnogermanski jezici
Zapadnoskandinavski jezici
Zapadnoskandinavski jezici, skupina od nekada (5), danas (2) priznata sjevernogermanska jezika kojim govori nekoliko naroda u Norveškoj, Švedskoj i Islandu.
Pogledaj Germanski jezici i Zapadnoskandinavski jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.
Pogledaj Germanski jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici
Zelandski jezik
Zelandski jezik (ISO 639-3: zea; zeeuws, zeaws), jezik u Nizozemskoj u pokrajinama Zeeland i Zuid-Holland kojom govori oko 220 000 ljudi.
Pogledaj Germanski jezici i Zelandski jezik
Vidi također
Indoeuropski jezici
- Albanski jezik
- Anatolijski jezici
- Armenski jezik
- Baltički jezici
- Baltoslavenski jezici
- Germanski jezici
- Grčko-arijski jezik
- Grčko-armenski jezik
- Helenski jezici
- Indoarijski jezici
- Indoeuropski jezici
- Indoeuropski prajezik
- Indoiranski jezici
- Iranski jezici
- Italski jezici
- Slavenski jezici
- Toharski B (jezik)
- Toharski jezici
Također poznat kao Germanski.