Brže od pregledniku!
84 odnosi: Albert Veliki, Alkemija, Antwerpen, Astrologija, Španjolska, Belgija, Bogoslovlje, Bonn, Broj, Car, Crna magija, Demon, Demonologija, Diplomacija, Dogma, Enciklopedija, Engleska, Ezoterija, Filozof, Filozofija, Francuska, Franjo I., kralj Francuske, Genova, Geomancija, Giovanni Pico della Mirandola, Gnosticizam, Grenoble, Hermetizam, Italija, Johann von Tritheim, Johann Weyer, Johannes Reuchlin, Kabala, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Köln, Kristalna kugla, Krivovjerje, Latinski jezik, Liječnik, Lyon, Magija, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Marsilio Ficino, Metz, Misticizam, Nijemci, Njemačka, Novoplatonizam, Okultizam, Okultna filozofija u tri knjige, ..., Opća i nacionalna enciklopedija, Paracelsus, Pariz, Pečat (magija), Pentagram, Planet, Platon, Proricanje, Renesansa, Rimsko-njemački kralj, Rukopis, Skolastika, Talisman, Vitez, Znanost, 14. rujna, 1486., 1505., 1507., 1509., 1510., 1518., 1521., 1524., 1527., 1528., 1529., 1530., 1531., 1532., 1533., 1535., 1559., 18. veljače. Proširite indeks (34 više) »
Albert Veliki
Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Albert Veliki · Vidi više »
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Alkemija · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Antwerpen · Vidi više »
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Astrologija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Španjolska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Belgija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Bogoslovlje · Vidi više »
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Bonn · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Broj · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Car · Vidi više »
Crna magija
Levijeve knjige ''Transcendentalna magija'' Crna magija (lat. magia malefica) je oblik magije kojoj je cilj ubiti, ozlijediti nekoga, unesrećiti ili na natprirodan način postići nekakvu korist.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Crna magija · Vidi više »
Demon
Demon Belial Demon (grč. δαίμων, daimon) je bestjelesno mitološko biće za koje se u staroj Grčkoj držalo da donosi inspiraciju i znanje kao posrednik između bogova i čovjeka.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Demon · Vidi više »
Demonologija
Demonologija je doktrina koje se bavi proučavanjem demona i demonskog utjecaja na čovjeka.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Demonologija · Vidi više »
Diplomacija
Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Diplomacija · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Dogma · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Enciklopedija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Engleska · Vidi više »
Ezoterija
Ezoterični simbol Mikrokozmos i makrokozmos, bakrorez iz knjige Opus Medico-Chymicum Johanna Daniela Myliusa Ezoterija (grč. ezotheo „nutarnji“) skup je učenja i znanja koja se bave proučavanjem zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Ezoterija · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Filozof · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Filozofija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Francuska · Vidi više »
Franjo I., kralj Francuske
'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Genova · Vidi više »
Geomancija
Detalj geomancijskog uređaja, Egipat, 13. stoljeće Geomancija ili geomantija (grč. γεωμαντεία) je drevna vještina proricanja budućnosti pomoću znakova iscrtanih u zemlji ili pijesku.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Geomancija · Vidi više »
Giovanni Pico della Mirandola
Giovanni Pico della Mirandola (dvorac Mirandola kraj Modene, 24. veljače 1463. – Firenca, 17. studenog 1494.), talijanski filozof i humanist iz razdoblja renesanse.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Giovanni Pico della Mirandola · Vidi više »
Gnosticizam
Gnoza je učenje koje je težilo sintetizirati kršćanstvo sa židovskim učenjem i poganskom (pretkršćanskom) filozofijom; gnosticizam, -zma - učenje gnostika.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Gnosticizam · Vidi više »
Grenoble
Grenoble je šesnaesti po veličini grad u Francuskoj, Grenoble se nalazi u povijesnoj regiji Dauphiné, u pokrajini Rona-Alpe, te je upravno središte departmana Isère.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Grenoble · Vidi više »
Hermetizam
Hermetizam (lat. hermeticus, od grč. naziva za boga Hermesa), filozofski i religijski nauk o tajnim stvarima i učenjima.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Hermetizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Italija · Vidi više »
Johann von Tritheim
Johann von Tritheim Johann von Tritheim (lat. Johannes Trithemius), pravim imenom Johann von Heidenberg (Trittenheim, 1. veljače 1462. – Würzburg, 13. prosinca 1516.), njemački svećenik, povjesničar, teolog, kriptograf i okultist.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Johann von Tritheim · Vidi više »
Johann Weyer
Johann Weyer Johann Weyer (lat. Ioannes Wierus ili Piscinarius) (Grave, 1515. – Tecklenburg, 24. veljače 1588.), nizozemski liječnik, demonolog i okultist.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Johann Weyer · Vidi više »
Johannes Reuchlin
Johannes Reuchlin (1455. – 1522.) Johannes Reuchlin (Pforzheim, 22. veljače 1455. – Stuttgart, 30. lipnja 1522.), njemački filozof i humanist, jedan od najznačajnijih predstavnika europskog humanizma.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Johannes Reuchlin · Vidi više »
Kabala
Prvo tiskano izdanje ''Zohara'', Mantova, Italija, 1558. Shematski prikaz sefirota Kabala (hebr.: קַבָּלָה, znači "primanje", "predaja") je židovsko mistično ezoterično učenje o Bogu i svijetu.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Kabala · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Köln · Vidi više »
Kristalna kugla
Kristalna kugla Kristalna kugla je kugla sačinjena od kristala ili stakla, a prema drevnom vjerovanju služi za komunikaciju s višim svjetovima i duhovnim sferama, te za pretkazanje događaja u budućnosti.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Kristalna kugla · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Krivovjerje · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Latinski jezik · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Liječnik · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Lyon · Vidi više »
Magija
John William Waterhouse: ''Čarobnica'' Magija (magika, vračanje ili čaranje) je mistična vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoji postići određene rezultate i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Magija · Vidi više »
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Marsilio Ficino
Marcilio Ficino (lat. Marsilius Ficinus) (Figline Valdarno, 19. listopada 1433. – Careggi, kraj Firence, 1. listopada 1499.), talijanski svećenik, liječnik, filozof, astrolog i humanist.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Marsilio Ficino · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Metz · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Misticizam · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Njemačka · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Novoplatonizam · Vidi više »
Okultizam
Francuski okultist Eliphas Lévi (1864.) Okultizam (lat.: occultus, „skriven“, „tajan“) se tumači kao skriveno znanje nedostupno većini, dostupno samo pojedincima koji istražuju duhovnu stvarnost koja se nalazi van dosega osjetilnog opažanja.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Okultizam · Vidi više »
Okultna filozofija u tri knjige
''De Occulta Philosophia, libri tres'' Agrippine knjige Okultna filozofija u tri knjige (lat. De occulta philosophia libri tres), značajno hermetičko djelo renesansnog filozofa Heinricha Corneliusa Agrippe (1486. – 1535.) o zapadnoj magiji i ezoterijskoj tradiciji u tri knjige.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Okultna filozofija u tri knjige · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Paracelsus
'''Paracelsus''' Paracelsus, pravim imenom Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von Hohenheim (Einsiedeln, 11. studenog ili 17. prosinca 1493. – Salzburg, 24. rujna 1541.), švicarski liječnik, alkemičar, astrolog, znanstvenik, mistički filozof i okultist.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Paracelsus · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Pariz · Vidi više »
Pečat (magija)
Pečat demona Ronove Pečat (lat. sigillum, eng. seal) je okultni simbol koji se koristi u ceremonijalnoj magiji s ciljem prizivanja duhova, anđela ili demona ili ugraviran na talisman radi stjecanja zdravlja, sreće i zaštite.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Pečat (magija) · Vidi više »
Pentagram
Pentagram Šesta Mojsijeva knjiga'' (19. stoljeće) Pentagram (grč. πεντάγραμμος, lat. pentagrammum) je petokraka zvijezda koja se sastoji od pet ravnih linija.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Pentagram · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Planet · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Platon · Vidi više »
Proricanje
Proricatelj iz Kameruna Proricаnje ili gаtаnje (eng. divination, od lat. divinare; "predvidjeti Božjom voljom"), vještinа upoznаvаnjа volje bogovа i predviđanja budućih događaja nа osnovu "čitanja" rаzličitih znаkovа.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Proricanje · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Renesansa · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Rukopis · Vidi više »
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Skolastika · Vidi više »
Talisman
Talisman Talisman (arap. طلسم, tilasm), obredni predmet koji prema pučkom vjerovanju privlači željene sile i situacije, te štiti od uroka, bolesti i drugih nedaća.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Talisman · Vidi više »
Vitez
Vitez može značiti.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Vitez · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i Znanost · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 14. rujna · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1486. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1505. · Vidi više »
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1507. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1509. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1510. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1518. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1521. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1524. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1527. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1528. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1529. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1530. · Vidi više »
1531.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1531. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1532. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1533. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1535. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 1559. · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim i 18. veljače · Vidi više »
