Brže od pregledniku!
40 odnosi: Šime Budinić, Češka, Bašćanska ploča, Bečki listići, Bizant, Božić, Bogorodica, Bosna, Brač, Crkva bosanska, Dubrovnik, Glagoljica, Grškovićev odlomak apostola, Hrvatska ćirilica, Hrvatski jezik, Humačka ploča, Humska zemlja, Isus, Italija, Kijevski listići, Kotor, Krčki natpis, Latinica, Latinski jezik, Neretva, Osor, Plominski natpis, Poljički statut, Renesansa, Split, Spomenici hrvatske pismenosti, Srednji vijek, Srednjovjekovna književnost, Trogir, Valunska ploča, Vatikanski hrvatski molitvenik, Vrbas, Začinjavci, Zadar, 14. stoljeće.
Šime Budinić
Kip Šime Budinića u Zadru Šime Budinić (Zadar, između 1530. i 1535. – Zadar, 13. prosinca 1600.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Šime Budinić · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Češka · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Bašćanska ploča · Vidi više »
Bečki listići
'''Bečki listići''' Bečki listići su najstariji spomenik hrvatske liturgijske književnosti na hrvatskoslavenskom jeziku i najstariji svjedok češko-hrvatskih kulturnih veza.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Bečki listići · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Bizant · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Božić · Vidi više »
Bogorodica
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Bogorodica · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Bosna · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Brač · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Crkva bosanska · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Dubrovnik · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Glagoljica · Vidi više »
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Hrvatski jezik · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Humačka ploča · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Humska zemlja · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Italija · Vidi više »
Kijevski listići
Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Kijevski listići · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Kotor · Vidi više »
Krčki natpis
'''Krčki natpis''' Krčki natpis, jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih epigrafskih spomenika (mlađi od Plominskoga natpisa, a stariji od Bašćanske ploče), iz XI. st., pisan hrvatskim jezikom, oblom glagoljicom, no s pokušajem koordiniranja slova, u smjeru razvoja ustavne glagoljice.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Krčki natpis · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Latinski jezik · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Neretva · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Osor · Vidi više »
Plominski natpis
Plominska ploča Tekstualna rekonstrukcija Plominskog tableta Plominski natpis je hrvatski glagoljski natpis uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Plominski natpis · Vidi više »
Poljički statut
hrvatskom ćirilicom. Poljički statut je najvažniji izvor Poljičke Republike.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Poljički statut · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Renesansa · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Split · Vidi više »
Spomenici hrvatske pismenosti
Slijedi nepotpuni abecedni pregled spomenika hrvatske pismenosti 11. i 12. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Spomenici hrvatske pismenosti · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna književnost
Europska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od 5.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Trogir · Vidi više »
Valunska ploča
Valunska ploča Tekstualna rekonstrukcija Valunske ploče Valunska ploča je dvojezični (starohrvatski i latinski) i dvografijski natpis (glagoljica i latinica) s nadgrobne ploče pronađen na groblju u Valunu na otoku Cresu.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Valunska ploča · Vidi više »
Vatikanski hrvatski molitvenik
Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Vrbas · Vidi više »
Začinjavci
Začinjavci u hrvatskoj literaturi najučestalije označavaju anonimne stvaraoce hrvatskoga nabožnoga pjesništva u 14.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Začinjavci · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i Zadar · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska srednjovjekovna književnost i 14. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska srednjovjekovna poezija, Hrvatska srednjovjekovna proza.
