Brže od pregledniku!
61 odnosi: Autonomija, Županija, Bachov apsolutizam, Ban, Banovina, Bjelovar, Bjelovarsko-križevačka županija, Cesta, Demokracija, Feudalizam, Gorska Hrvatska, Gorski kotar, Gospić, Habsburška Monarhija, Hidrotehničke melioracije, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatski vladari, Hrvatsko zagorje, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilirski pokret, Kanal, Kordun, Kotar, Križevačka županija, Ličko-krbavska županija, Liberalizam, Lika, Međimurska županija, Modruško-riječka županija, Moslavina, Most, Nasip, Navodnjavanje, Ogulin, Osijek, Panonska Hrvatska, Požeška županija, Požega, Podravina, Posavina, Pravo, Skupština, Slavonija, Srijem, Srijemska županija, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turopolje, Varaždin, ..., Varaždinska županija (1181. – 1850.), Varaždinska županija (1850. – 1924.), Višestranački sustav, Virovitička županija, Vojna krajina, Vukovar, Zagreb, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zemun, 19. stoljeće. Proširite indeks (11 više) »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Autonomija · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Županija · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Ban · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Banovina · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Bjelovar · Vidi više »
Bjelovarsko-križevačka županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Bjelovarsko-križevačka županija · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Cesta · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Demokracija · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Feudalizam · Vidi više »
Gorska Hrvatska
Lokvarsko jezero Nacionalnom parku Risnjak Nacionalni park Plitvička jezera Bijele stijene Gorska Hrvatska zauzima krajnji sjeverozapadni dio dinarskog planinskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Gorska Hrvatska · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Gorski kotar · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Gospić · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hidrotehničke melioracije
Hrvatskoj od ukupne površine tla i stupanj njihovog uređenja. Hidrotehničke melioracije su skup hidrotehničkih i (agrotehničkih) mjera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uvjeti za razvoj biljaka.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hidrotehničke melioracije · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Ilirski pokret · Vidi više »
Kanal
*kanal (građevina), umjetno izgrađen vodotok ili plovni put.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Kanal · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Kordun · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Kotar · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Križevačka županija · Vidi više »
Ličko-krbavska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Ličko-krbavska županija · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Liberalizam · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Lika · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Međimurska županija · Vidi više »
Modruško-riječka županija
Modruško-riječka županija (mađ. Modrus-Fiume vármegye) naziv je za županiju Kraljevine Hrvatske i Slavonije u sastavu Zemalja Krune sv. Stjepana u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Modruško-riječka županija · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Moslavina · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Most · Vidi više »
Nasip
Nasipi duž nizozemske obale Nasip predstavlja građevinu ili dio građevine koji je izgrađen izgrađeni od zemljanoga materijala iznad prirodnoga terena.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Nasip · Vidi više »
Navodnjavanje
Navodnjavanje Navodnjavanje je naziv za hidrotehničku mjeru poboljšavanja fizičkih svojstava tla dodavanjem vode kako bi se postigla najpovoljina razina vlage za vrijeme vegetacije i time postigao optimalan urod.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Navodnjavanje · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Ogulin · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Osijek · Vidi više »
Panonska Hrvatska
Panonska Hrvatska je dio Hrvatske koji se nalazi u Panonskoj nizini, i to onaj između Drave, Save, Kupe, Sutle i Požeškog gorja.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Panonska Hrvatska · Vidi više »
Požeška županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Požeška županija · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Požega · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Podravina · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Posavina · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Pravo · Vidi više »
Skupština
Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Skupština · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Slavonija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Srijem · Vidi više »
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Srijemska županija · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Turopolje · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Varaždin · Vidi više »
Varaždinska županija (1181. – 1850.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Varaždinska županija (1181. – 1850.) · Vidi više »
Varaždinska županija (1850. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Vidi više »
Višestranački sustav
Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Višestranački sustav · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Virovitička županija · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Vojna krajina · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i Zemun · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-slavonske županije i 19. stoljeće · Vidi više »
