Brže od pregledniku!
63 odnosi: Arhangelsk, Švedska, Baltičko more, Boris Godunov, Carević Dimitrije Ivanovič, Engleska, Fjodor I., ruski car, Kazanjski Kanat, Konstantin IX. Monomah, Krimski Tatari, Litva, Moskva, Narva (rijeka), Novgorod, Opričnik, Popis ruskih vladara, Rusija, Sibir, Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve, Smaknuće carske obitelji Romanov, Vasilije III., veliki knez Moskve, Vasilije IV., ruski car, Velika Kneževina Moskva, 13. studenoga, 15. ožujka, 15. svibnja, 1530., 1533., 1546., 1547., 1549., 1550., 1552., 1553., 1556., 1558., 1560., 1563., 1564., 1565., 1569., 1571., 1572., 1573., 1574., 1575., 1576., 1579., 1580., 1581., ..., 1582., 1583., 1584., 1591., 16. siječnja, 1610., 1627., 18. ožujka, 19. listopada, 25. kolovoza, 3. prosinca, 3. veljače, 7. kolovoza. Proširite indeks (13 više) »
Arhangelsk
Luka Arkhangelsk, slika iz 1896. Arhangelsk (ruski: Архангельск, stariji engleski naziv: Archangel), se nalazi na Sjevernoj Dvini, blizu njena ušća u Bijelo more na dalekom sjeveru europskog dijela Rusije.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Arhangelsk · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Švedska · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Baltičko more · Vidi više »
Boris Godunov
Boris Godunov Boris Godunov (1552. – 13. travnja 1605.) je bio regent Rusije 1584. – 1598., veliki knez Moskve i car Rusije od 1598.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Boris Godunov · Vidi više »
Carević Dimitrije Ivanovič
princ Dimitrije Ivanovič (19. listopada 1582. – 15. svibnja 1591.) je bio prijestolonasljednik Rusije od 1584. godine.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Carević Dimitrije Ivanovič · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Engleska · Vidi više »
Fjodor I., ruski car
'''Fjodor I., Zvonar''' Fjodor I. Zvonar (31. svibnja 1557. – 7. siječnja 1598.), ruski car i velike knez Moskve od 18. ožujka 1584. godine.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Fjodor I., ruski car · Vidi više »
Kazanjski Kanat
Kazanjski Kanat (zeleno) Kazanjski Kanat (tatarski: Казан ханлыгы, rus. Казанское ханство) bila je srednjovekovna država Tatara, jedna od nasljednica Zlatne Horde, na mjestu gdje je bila Povolška Bugarska.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Kazanjski Kanat · Vidi više »
Konstantin IX. Monomah
Konstantin IX.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Konstantin IX. Monomah · Vidi više »
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Krimski Tatari · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Litva · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Moskva · Vidi više »
Narva (rijeka)
Narva (est. Narva jõgi) je pogranična rijeka, čiji tok dijeli Estoniju i Rusiju.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Narva (rijeka) · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Novgorod · Vidi više »
Opričnik
Nikolaj Vasiljevič Nevrev, ''Opričnici'', 1870-ih Opričnici (ruski: опричник, množina опричники) pripadnici su opričnine, vojne garde koju je kao posebne odrede osnovao ruski car Ivan IV. Vasiljevič, poznatiji pod imenom Ivan Grozni.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Opričnik · Vidi više »
Popis ruskih vladara
Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Popis ruskih vladara · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Rusija · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Sibir · Vidi više »
Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve
Simeon Bekbulatovič (? – umro 5. siječnja 1616. u samostanu) kan Kasimovskog Kanata od 1567. – 1573. godine i potom veliki knez Moskve od 1574. – 1576. godine.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Vasilije III., veliki knez Moskve
Vasilije III. Vasilije III. (25. ožujka 1479. – 3. prosinca 1533.), bio je veliki knez Moskve od 1505. godine.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Vasilije III., veliki knez Moskve · Vidi više »
Vasilije IV., ruski car
Vasilije IV.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Vasilije IV., ruski car · Vidi više »
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 13. studenoga · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 15. ožujka · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 15. svibnja · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1530. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1533. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1546. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1547. · Vidi više »
1549.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1549. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1550. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1552. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1553. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1556. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1558. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1560. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1563. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1564. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1565. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1569. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1571. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1572. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1573. · Vidi više »
1574.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1574. · Vidi više »
1575.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1575. · Vidi više »
1576.
Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1576. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1579. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1580. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1581. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1582. · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1583. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1584. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1591. · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 16. siječnja · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1610. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 1627. · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 18. ožujka · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 19. listopada · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 25. kolovoza · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 3. prosinca · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 3. veljače · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Ivan IV., ruski car i 7. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ivan Grozni, Ivan IV. Vasiljevič, Ivan IV. Vasiljević, Ivan IV., car Rusije.
