Brže od pregledniku!
50 odnosi: Apsolutna ništica, Atom, Atomska fizika, Škoti, Škotska, Belgija, Benzen, Celzij, Dewarova posuda, Edinburgh, Električni luk, Fizičar, Fizika, Fiziologija, Gent, Heike Kamerlingh Onnes, Helij, Kemija, Kemijski element, Kisik, London, Magnet, Magnetsko polje, Molekula, Mrežnica (oko), Nobelova nagrada za fiziku, Oko, Organska kemija, Ozon, Plin, Površinska napetost, Profesor, Prvi svjetski rat, Sapun, Spektroskopija, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Edinburghu, Svjetlost, Tekućine, Toplinska izolacija, Ugljen, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukapljeni plin, Vakuum, Vid, Vodik, 1842., 1923., 20. rujna, 27. ožujka.
Apsolutna ništica
K. Apsolutna ništica, apsolutna nula je donja granica (apsolutne) termodinamičke temperature koju je, zbog trećeg zakona termodinamike, nemoguće postići.
Novi!!: James Dewar i Apsolutna ništica · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: James Dewar i Atom · Vidi više »
Atomska fizika
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.
Novi!!: James Dewar i Atomska fizika · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: James Dewar i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: James Dewar i Škotska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: James Dewar i Belgija · Vidi više »
Benzen
Benzen (prema njem. Benzoe: benzojeva smola 6H6. Strukturna formula benzena.
Novi!!: James Dewar i Benzen · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: James Dewar i Celzij · Vidi više »
Dewarova posuda
Dewarova posuda ili vakuumska boca. Poprečni presjek kroz Dewarovu posudu. Crveno područje je vakuum. Dewarova posuda je posuda dvostrukih stijenki između kojih je vakuum (danas termos-boca). Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od temperature okoliša.
Novi!!: James Dewar i Dewarova posuda · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: James Dewar i Edinburgh · Vidi više »
Električni luk
čavla. Električni luk je električni proboj plina, koji rezultira u stvaranju plazme i električnoj provodljivosti plina ili zraka, koji su u normalnim uvjetima izolatori.
Novi!!: James Dewar i Električni luk · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: James Dewar i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: James Dewar i Fizika · Vidi više »
Fiziologija
Fiziologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija zdravog organizma s naglaskom na mehanizme koji nadziru i reguliraju životne procese, tj.
Novi!!: James Dewar i Fiziologija · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: James Dewar i Gent · Vidi više »
Heike Kamerlingh Onnes
Heike Kamerlingh Onnes (Groningen, 21. rujna 1853. – Leiden, 21. veljače 1926.), nizozemski fizičar.
Novi!!: James Dewar i Heike Kamerlingh Onnes · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: James Dewar i Helij · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: James Dewar i Kemija · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: James Dewar i Kemijski element · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: James Dewar i Kisik · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: James Dewar i London · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: James Dewar i Magnet · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: James Dewar i Magnetsko polje · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: James Dewar i Molekula · Vidi više »
Mrežnica (oko)
Mrežnica snimljena kroz zjenicu Vanjske slojeve mrežnice ishranjuje žilnica, a unutarnje pak mrežnična arterija Shema toka vlakana vidnog živca u mrežnici Shema presjeka kroz mrežničnu kapilaru je unutarnja ovojnica oka.
Novi!!: James Dewar i Mrežnica (oko) · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: James Dewar i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: James Dewar i Oko · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: James Dewar i Organska kemija · Vidi više »
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Novi!!: James Dewar i Ozon · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: James Dewar i Plin · Vidi više »
Površinska napetost
Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. rezultanta sila površinske napetosti. Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine tekućine smanjuje.
Novi!!: James Dewar i Površinska napetost · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: James Dewar i Profesor · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: James Dewar i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sapun
sapun Sapun je anionski tenzid koji se rabi za pranje i čišćenje (najčešće ruku).
Novi!!: James Dewar i Sapun · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: James Dewar i Spektroskopija · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: James Dewar i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Sveučilište u Edinburghu
logo sveučilišta Sveučilište u Edinburghu osnovano je 1583. godine.
Novi!!: James Dewar i Sveučilište u Edinburghu · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: James Dewar i Svjetlost · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: James Dewar i Tekućine · Vidi više »
Toplinska izolacija
pasivnim kućama se obilato koristi toplinska izolacija. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Toplinska izolacija ili termoizolacija je osobina opiranja prolasku topline kroz tvari ili prostor.
Novi!!: James Dewar i Toplinska izolacija · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: James Dewar i Ugljen · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: James Dewar i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukapljeni plin
*ukapljeni naftni plin.
Novi!!: James Dewar i Ukapljeni plin · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: James Dewar i Vakuum · Vidi više »
Vid
Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjećujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti.
Novi!!: James Dewar i Vid · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: James Dewar i Vodik · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: James Dewar i 1842. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: James Dewar i 1923. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: James Dewar i 20. rujna · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: James Dewar i 27. ožujka · Vidi više »
