Brže od pregledniku!
48 odnosi: Čehoslovačka nogometna reprezentacija, Čile, Čileanska nogometna reprezentacija, Beograd, Bundesliga, Europska Zlatna kopačka, Francuska, GNK Dinamo Zagreb, Hamburger SV, Hannover 96, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kup maršala Tita, Napadač (nogomet), Njemačka nogometna reprezentacija, NK Zadar, OFK Beograd, Olympique de Marseille, Privlaka, Privlaka (Zadarska županija), Real Valladolid, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962., 12. ožujka, 1941., 1958., 1959., 1961., 1962., 1966., 1967., 1970., 1975., 1977., 1978., 1983., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1994., 1995., 1996., 1998., 2000..
Čehoslovačka nogometna reprezentacija
Čehoslovačka nogometna reprezentacija je predstavljala državu Češku i Slovačku (Čehoslovačku, ČSSR) u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Josip Skoblar i Čehoslovačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Josip Skoblar i Čile · Vidi više »
Čileanska nogometna reprezentacija
Čileanska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Čilea, pod vodstvom Federación de Fútbol de Chile (šp. za „Čileanski nogometni savez”) koji je osnovan 1895. godine.
Novi!!: Josip Skoblar i Čileanska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Josip Skoblar i Beograd · Vidi više »
Bundesliga
Bundesliga (mn. njemački: Bundesligen) (Savezna liga) je ime za prvoligaška natjecanja u svim športovima u Njemačkoj ili Austriji.
Novi!!: Josip Skoblar i Bundesliga · Vidi više »
Europska Zlatna kopačka
Europska Zlatna kopačka nogometna je nagrada koja se svake sezone dodjeljuje vodećem strijelcu u europskim prvoligaškim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Josip Skoblar i Europska Zlatna kopačka · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Josip Skoblar i Francuska · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Josip Skoblar i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hamburger SV
Hamburger SV je njemačko sportsko društvo ("Traditionsverein") iz grada Hamburga.
Novi!!: Josip Skoblar i Hamburger SV · Vidi više »
Hannover 96
Hannover 96 je njemački nogometni klub iz grada Hannovera.
Novi!!: Josip Skoblar i Hannover 96 · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Josip Skoblar i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Josip Skoblar i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Skoblar i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Josip Skoblar i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Josip Skoblar i Kup maršala Tita · Vidi više »
Napadač (nogomet)
U nogometu, napadač je igrač koji igra najbliže protivničkom golu, te je najviše zaslužan za zabijanje golova.
Novi!!: Josip Skoblar i Napadač (nogomet) · Vidi više »
Njemačka nogometna reprezentacija
Njemačka nogometna reprezentacija predstavlja Njemačku na nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Josip Skoblar i Njemačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
NK Zadar
NK Zadar bivši je hrvatski nogometni klub iz grada Zadra.
Novi!!: Josip Skoblar i NK Zadar · Vidi više »
OFK Beograd
OFK Beograd nasljednik je predratnog Beograd sport kluba (BSK), najboljeg kluba Srbije i Jugoslavije u periodu između 1923. godine, kad je održano prvo nogometno prvenstvo, do 1941. BSK je u tom periodu osvojio pet prvenstava i jedan kup.
Novi!!: Josip Skoblar i OFK Beograd · Vidi više »
Olympique de Marseille
Olympique de Marseille, često i samo Marseille, jedan je od najtrofejnijih francuskih nogometnih klubova.
Novi!!: Josip Skoblar i Olympique de Marseille · Vidi više »
Privlaka
* Privlaka (reljef), uski tanki dio kopna.
Novi!!: Josip Skoblar i Privlaka · Vidi više »
Privlaka (Zadarska županija)
mini Plaža u Privlaka mini mini Most povezuje Privlaku i Otok Vir mini Privlaka je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj poznato turističko mjesto.
Novi!!: Josip Skoblar i Privlaka (Zadarska županija) · Vidi više »
Real Valladolid
Real Valladolid Club de Fútbol je španjolski nogometni klub.
Novi!!: Josip Skoblar i Real Valladolid · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1962. 7.
Novi!!: Josip Skoblar i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962. · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Josip Skoblar i 12. ožujka · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1941. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Josip Skoblar i 1962. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1978. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Skoblar i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Josip Skoblar i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Josip Skoblar i 2000. · Vidi više »
