Brže od pregledniku!
40 odnosi: Beč, Društvo hrvatskih književnika, Edo Popović, Engleski jezik, Esej, Europa, Frankfurt na Majni, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Jutarnji list, Književnost, Kolo (časopis), Lidija Bajuk, Ljiljana Bunjevac Filipović, Nagrada „Antun Branko Šimić”, Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, Nagrada Fra Lucijan Kordić, Njemački jezik, Pisac, Prevoditelj, Proza, Sjedinjene Američke Države, Večernji list, Vjesnik, Zadarski list, Zagreb, Zvonko Bušić, 1948., 1969., 1972., 1976., 1989., 1995., 1996., 20. rujna, 2012., 2013., 2014..
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Julienne Bušić i Beč · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Julienne Bušić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Edo Popović
Edo Popović (Livno, BiH, 1957.), hrvatski je književnik.
Novi!!: Julienne Bušić i Edo Popović · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Julienne Bušić i Engleski jezik · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Julienne Bušić i Esej · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Julienne Bušić i Europa · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Julienne Bušić i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Julienne Bušić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Julienne Bušić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Julienne Bušić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Julienne Bušić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Julienne Bušić i Jutarnji list · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Julienne Bušić i Književnost · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Julienne Bušić i Kolo (časopis) · Vidi više »
Lidija Bajuk
Lidija Bajuk (Čakovec, 23. studenog 1965.), hrvatska pjesnikinja i kantautorica, istaknuta predstavnica suvremene hrvatske etno glazbe.
Novi!!: Julienne Bušić i Lidija Bajuk · Vidi više »
Ljiljana Bunjevac Filipović
Ljiljana Bunjevac Filipović (Virovitica, 7. prosinca 1958.), hrvatska televizijska novinarka i redateljica i scenaristica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Julienne Bušić i Ljiljana Bunjevac Filipović · Vidi više »
Nagrada „Antun Branko Šimić”
Nagrada „Antun Branko Šimić”, poznata i kao Šimićeva nagrada, je književna nagrada koju je utemeljilo Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
Novi!!: Julienne Bušić i Nagrada „Antun Branko Šimić” · Vidi više »
Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo
Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo jest književno-publicistička nagrada za najbolju knjigu iz Domovinskog rata.
Novi!!: Julienne Bušić i Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo · Vidi više »
Nagrada Fra Lucijan Kordić
Nagrada Fra Lucijan Kordić, književna je nagrada koja se od 1993. godine dodjeljuje za djelo koje tematski, na bilo koji način, obrađuje život Hrvata izvan domovine.
Novi!!: Julienne Bušić i Nagrada Fra Lucijan Kordić · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Julienne Bušić i Njemački jezik · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Julienne Bušić i Pisac · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Julienne Bušić i Prevoditelj · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Julienne Bušić i Proza · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Julienne Bušić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Julienne Bušić i Večernji list · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Julienne Bušić i Vjesnik · Vidi više »
Zadarski list
Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.
Novi!!: Julienne Bušić i Zadarski list · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Julienne Bušić i Zagreb · Vidi više »
Zvonko Bušić
Julienne na Grudskoj večeri u Zagrebu 2009. Zvonko Bušić, nadimka Taik (Gorica, BiH, 23. siječnja 1946. − Rovanjska, 1. rujna 2013.), bio je hrvatski politički aktivist i jedan u skupini otmičara putničkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine.
Novi!!: Julienne Bušić i Zvonko Bušić · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1948. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1969. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1972. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1976. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1989. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 1996. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Julienne Bušić i 20. rujna · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Julienne Bušić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Julienne Bušić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Julienne Bušić i 2014. · Vidi više »
