Brže od pregledniku!
47 odnosi: Antička filozofija, Antički Rim, Antika, Arapska osvajanja, Arhetip, Bitka kod Hadrijanopola, Bizant, Dioklecijan, Foka, bizantski car, Germani, Heraklije, Huni, Julijan (rimski car), Justinijan I. Veliki, Konstantin I., Konstantinopol, Kršćanstvo, Latinski jezik, Novoplatonizam, Poganstvo, Renesansa, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Seoba naroda, Srednji vijek, Stara Grčka, Stari vijek, Teodozije, Teodozije I. Veliki, Tetrarhija, Valentinijan I., Vandali, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, 284., 3. stoljeće, 363., 378., 395., 410., 455., 476., 527., 529., 565., 6. stoljeće, 602., 641..
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Kasna antika i Antička filozofija · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Kasna antika i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Kasna antika i Antika · Vidi više »
Arapska osvajanja
* Arapska osvajanja na kopnu.
Novi!!: Kasna antika i Arapska osvajanja · Vidi više »
Arhetip
Arhetip - u psihologiji, arhetip je model osobe, osobnosti ili ponašanja.
Novi!!: Kasna antika i Arhetip · Vidi više »
Bitka kod Hadrijanopola
Bitka kod Hadrijanopola (9. kolovoza 378.) vođena je između rimske vojske, predvođene carem Valensom i gotskih pobunjenika (uglavnom Tervinga, potpomognutih Grejtunzima, sarmatskim Alanima i lokalnim ustanicima) kojima je zapovijedao Fritigern.
Novi!!: Kasna antika i Bitka kod Hadrijanopola · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Kasna antika i Bizant · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Kasna antika i Dioklecijan · Vidi više »
Foka, bizantski car
Foka, bizantski car Foka (lat. Flavius Phocas Augustus, grč. Φωκᾶς, Phokas) (?, 547. - ?, 5. listopada 610.), istočnorimski (bizantski) car između 602. – 610. godine.
Novi!!: Kasna antika i Foka, bizantski car · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Kasna antika i Germani · Vidi više »
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Novi!!: Kasna antika i Heraklije · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Kasna antika i Huni · Vidi više »
Julijan (rimski car)
Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.
Novi!!: Kasna antika i Julijan (rimski car) · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Kasna antika i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Konstantin I.
* Konstantin I. Veliki, rimski car 306. – 337.
Novi!!: Kasna antika i Konstantin I. · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Kasna antika i Konstantinopol · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Kasna antika i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kasna antika i Latinski jezik · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Kasna antika i Novoplatonizam · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Kasna antika i Poganstvo · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Kasna antika i Renesansa · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Kasna antika i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Kasna antika i Seoba naroda · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Kasna antika i Srednji vijek · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Kasna antika i Stara Grčka · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Kasna antika i Stari vijek · Vidi više »
Teodozije
Teodozije (9. stoljeće), hrvatski svećenik, ninski biskup (lat. episcopus Croatorum) (879. – 886.) i splitski nadbiskup (886. – 890.). Kratkotrajno je ujedinio ninsku biskupiju i splitsku nadbiskupiju.
Novi!!: Kasna antika i Teodozije · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Kasna antika i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Tetrarhija
Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.
Novi!!: Kasna antika i Tetrarhija · Vidi više »
Valentinijan I.
Valentinijan I. (Flavius Valentinianus; 321. u Cibalae (Vinkovci), Panonija - 17. studenog 375. u Brigeciju kod Komorana (Mađarska) od 364. do 375. car na Zapadu Rimskog Carstva. Njegov je brat, Valens (Flavius Valens; 9. kolovoza 378. – 378. u bitci kod Hadrijanopola), rođen u Cibalaei te je također bio Rimski car. Valentinijan svoga brata za suvladara (Cara Istočnog Rimskog Carstva) proglašava 364., gdje je vladao do svoje smrti.
Novi!!: Kasna antika i Valentinijan I. · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Kasna antika i Vandali · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Kasna antika i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Kasna antika i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
284.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 284. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 3. stoljeće · Vidi više »
363.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 363. · Vidi više »
378.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 378. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 395. · Vidi više »
410.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 410. · Vidi više »
455.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 455. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 476. · Vidi više »
527.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 527. · Vidi više »
529.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 529. · Vidi više »
565.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 565. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 6. stoljeće · Vidi više »
602.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 602. · Vidi više »
641.
Bez opisa.
Novi!!: Kasna antika i 641. · Vidi više »
