Brže od pregledniku!
24 odnosi: Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Živojin Mišić, Beograd, Bosna, Cerska bitka, Drina, Hrabrost, Kolubara, Kraljevina Srbija, Ljig, Maljen, Oskar Potiorek, Prvi svjetski rat, Radomir Putnik, Sava, Srbi, Srbija, Suvobor, Valjevo, Vojvoda, 15. prosinca, 16. studenoga, 1914..
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Kolubarska bitka i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Kolubarska bitka i Austrougarska vojska · Vidi više »
Živojin Mišić
Vojvoda Živojin Mišić Živojin Mišić (Struganik, 19. srpnja 1855. — Beograd, 20. siječnja 1921.) bio je srpski vojvoda i vjerojatno najuspješniji srpski zapovjednik u svim ratovima u kojima je Srbija sudjelovala od 1876. do 1918. Zapovijedao je Prvom srpskom armijom u Kolubarskoj bici, a u proboju Solunskog fronta bio je načelnik Glavnog stožera.
Novi!!: Kolubarska bitka i Živojin Mišić · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Kolubarska bitka i Beograd · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Kolubarska bitka i Bosna · Vidi više »
Cerska bitka
Bitka na Ceru ili Cerska bitka je naziv za jednu od prvih bitaka prvog svjetskog rata, u kojoj su srpske snage pod vodstvom Stepe Stepanovića odnijele pobjedu nad austro-ugarskim snagama pod vodstvom Oskara Potioreka.
Novi!!: Kolubarska bitka i Cerska bitka · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Kolubarska bitka i Drina · Vidi više »
Hrabrost
"Fortitudo" Sandra Botticellija Hrabrost, neustrašivost ili junaštvo je jedna od četiri osnovne vrline.
Novi!!: Kolubarska bitka i Hrabrost · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Kolubarska bitka i Kolubara · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Kolubarska bitka i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Ljig
Ljig (ćirilično Љиг) grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Kolubarska bitka i Ljig · Vidi više »
Maljen
Maljen (srpski:Маљен) je planina u Srbiji koja se nalazi južno od Valjeva.
Novi!!: Kolubarska bitka i Maljen · Vidi više »
Oskar Potiorek
Oskar Potiorek (Bad Bleiberg, 20. rujna 1853. – Klagenfurt, 17. prosinca 1933.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Kolubarska bitka i Oskar Potiorek · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Kolubarska bitka i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radomir Putnik
Radomir Putnik Radomir Putnik (Kragujevac, 24. siječnja 1847. – Nica, 17. svibnja 1917.) srpski vojskovođa, vojvoda, načelnik Glavnog generalštaba Vojske Kraljevine Srbije u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Kolubarska bitka i Radomir Putnik · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Kolubarska bitka i Sava · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Kolubarska bitka i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Kolubarska bitka i Srbija · Vidi više »
Suvobor
Suvobor je planina u Srbiji koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od Beograda, s najvišim vrhom od 866 metara između Rajca i Maljena.
Novi!!: Kolubarska bitka i Suvobor · Vidi više »
Valjevo
Valjevo je grad u Srbiji s oko 60.000 stanovnika i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Kolubarska bitka i Valjevo · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Kolubarska bitka i Vojvoda · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Kolubarska bitka i 15. prosinca · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Kolubarska bitka i 16. studenoga · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Kolubarska bitka i 1914. · Vidi više »
