Brže od pregledniku!
45 odnosi: Berislav Rončević, Davor Božinović, Državljanstvo, Hrvatska, Hrvatska policija, Ivan Jarnjak, Ivan Penić (ministar), Ivan Vekić, Ivica Kirin, Josip Boljkovac, Marijan Mlinarić, Onesin Cvitan, Pokrata, Ranko Ostojić, Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj, Tomislav Karamarko, Vlada Republike Hrvatske, Vlaho Orepić, Zagreb, 10. listopada, 12. siječnja, 15. travnja, 16. prosinca, 17. srpnja, 17. veljače, 1990., 1991., 1992., 1996., 2. siječnja, 2. srpnja, 2000., 2003., 2005., 2008., 2011., 2016., 2017., 22. siječnja, 23. prosinca, 27. siječnja, 27. travnja, 30. svibnja, 31. srpnja, 9. lipnja.
Berislav Rončević
Berislav Rončević (Borovik, 23. lipnja 1960.), hrvatski političar, bivši ministar unutarnjih poslova (2008.) i bivši ministar obrane (2003. – 2008.).
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Berislav Rončević · Vidi više »
Davor Božinović
Davor Božinović (Pula, 27. prosinca 1961.), hrvatski diplomat, političar, ministar unutarnjih poslova od 2017.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Davor Božinović · Vidi više »
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Državljanstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska policija
Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove...
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska policija · Vidi više »
Ivan Jarnjak
Ivan Jarnjak (Bednja, 9. travnja 1941.), hrvatski političar, član HDZ-a.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ivan Jarnjak · Vidi više »
Ivan Penić (ministar)
Ivan Penić (Krašić, 12. studenog 1954.) hrvatski je političar, ekonomist, ministar unutarnjih poslova, ministar privatizacije i upravljanja državnom imovinom i predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju u razdoblju od 1993.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ivan Penić (ministar) · Vidi više »
Ivan Vekić
Ivan Vekić (Poljica Kozička kod Vrgorca, 18. listopada 1938. – Osijek, 17. prosinca 2014.) bio je hrvatski političar, pravnik, književnik i jedan od osnivača HDZ-a 1989.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ivan Vekić · Vidi više »
Ivica Kirin
Ivica Kirin (Virovitica, 14. lipnja 1970.), hrvatski političar, aktualni gradonačelnik Virovitice, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ivica Kirin · Vidi više »
Josip Boljkovac
Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. – Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Josip Boljkovac · Vidi više »
Marijan Mlinarić
Marijan Mlinarić (Jalžabet, 13. veljače 1943. - Varaždin, 4. rujna 2007.) je bivši hrvatski političar, diplomat, ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, višegodišnji član HDZ-a i jedan od pionira karatea u Hrvatskoj.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Marijan Mlinarić · Vidi više »
Onesin Cvitan
Onesin Cvitan (Tribunj kod Šibenika, 16. veljače 1939.), hrvatski pravnik i političar te prvi demokratski izabrani gradonačelnik Splita (1990. – 1991.) nakon demokratskih promjena 1990. godine.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Onesin Cvitan · Vidi više »
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Pokrata · Vidi više »
Ranko Ostojić
Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ranko Ostojić · Vidi više »
Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj
Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj reformiran je sredinom 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlaho Orepić
Vlaho Orepić (Čapljina, 16. studenog 1968.) bivši je hrvatski ministar unutarnjih poslova.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Vlaho Orepić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Zagreb · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 10. listopada · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 12. siječnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 15. travnja · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 16. prosinca · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 17. srpnja · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 17. veljače · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 1996. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2. siječnja · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2. srpnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 2017. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 22. siječnja · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 23. prosinca · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 27. siječnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 27. travnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 30. svibnja · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 31. srpnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i 9. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
MUP, MUP RH, Ministarstvo unutarnjih poslova.
