Brže od pregledniku!
81 odnosi: Armenija, Štip, Balkan, Bazilije II., Belasica, Bitola, Bitoljski natpis, Bizant, Bodin, Bosna, Carigrad, Drač, Dušan, Dukljansko Kraljevstvo, Edirne, Egejska Makedonija, Epir, Gavril Radomir, Grčka, Grci, Hrvatska, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Ivan Vladislav, Korint, Larisa, Mala Azija, Mezija, Miroslav Brandt, Ohrid, Opsada Zadra (998.), Patricij, Pelagonija, Peloponez, Prespa, Prilep, Prvo Bugarsko Carstvo, Raška, Rusi, Samuilo, Ser, Simeon, Skoplje, Sofija, Solun, Srbija, Srednji vijek, Srijem, Struma, Tesalija, ..., Tracija (regija), Travunija, Vardar, Vazal, Višegrad, Vojvodina, Zadar, Zeta, 10. stoljeće, 1002., 1003., 1005., 1014., 1015., 1016., 1018., 1040., 1072., 11. stoljeće, 17. kolovoza, 22. svibnja, 29. srpnja, 6. listopada, 976., 979., 983., 986., 989., 996., 997., 998.. Proširite indeks (31 više) »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Armenija · Vidi više »
Štip
Štip (makedonski: Штип) najveći je grad na istoku Sjeverne Makedonije i sjedište je istoimene općine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Štip · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Balkan · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bazilije II. · Vidi više »
Belasica
Belasica (makedonski i bugarski: Беласица, grčki: Μπέλες / Beles ili Κερκίνη / Kerkini, antički naziv planine) је planina na tromeđi, između Republike Mekedonije, Grčke i Bugarske.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Belasica · Vidi više »
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bitola · Vidi više »
Bitoljski natpis
Bitoljski natpis Bitoljski natpis iz 1015. – 1016. godine je srednjovjekovni natpis bugarskog cara Ivana Vladislava (1015. – 1018.), nećaka cara Samuila.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bitoljski natpis · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bizant · Vidi više »
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bodin · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Bosna · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Carigrad · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Drač · Vidi više »
Dušan
* Dušan (ime), muško ime kod Srba, Hrvata, Slovenaca, Čeha i Slovaka.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Dušan · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Edirne · Vidi više »
Egejska Makedonija
Egejska Makedonija, Grčka Makedonija ili Makedonija (grč.: Μακεδονία / Makedonia) je povijesna i zemljopisna grčka pokrajina.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Egejska Makedonija · Vidi više »
Epir
Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Epir · Vidi više »
Gavril Radomir
Samuila, Gavrila i Ivana Vladislava Gavril Radomir (bugarski Гаврил Радомир; Gabriel Radomir) bio je car Bugarske (prema nekim autorima car Zapadnobugarskog Carstva) od 6.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Gavril Radomir · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Grčka · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Grci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Humska zemlja · Vidi više »
Ivan Vladislav
Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Ivan Vladislav · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Korint · Vidi više »
Larisa
* Larisa (mitologija), Pelazgova kći u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Larisa · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Mala Azija · Vidi više »
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Mezija · Vidi više »
Miroslav Brandt
Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Miroslav Brandt · Vidi više »
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Ohrid · Vidi više »
Opsada Zadra (998.)
Opsada Zadra bila je oružani sukob između postrojbi grada Zadra i vojske pod zapovjedništvom cara Samuila, koji se zbio 998. godine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Opsada Zadra (998.) · Vidi više »
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Patricij · Vidi više »
Pelagonija
Pogled na Pelagoniju iz Prilepa Pelagonija (makedonski: Пелагонија, grčki: Πελαγονíα) je bila jedna od regija antičke Europe koja je vremenom postala dio Makedonskog kraljevstva.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Pelagonija · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Peloponez · Vidi više »
Prespa
Prespa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Prespa · Vidi više »
Prilep
Prilep (makedonski: Прилеп, turski: Pirlepe ili Perlepe) je četvrti grad po veličini u Sjevernoj Makedoniji od 66 246 stanovnika, na sjeveru Pelagonijske ravnice.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Prilep · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Raška · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Rusi · Vidi više »
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Samuilo · Vidi više »
Ser
Ser, Seres (grčki: Σέρρες, bugarski: Сяр, makedonski: Сер, srpski: Сер, turski: Serez) je grad u Egejskoj Makedoniji, Grčka.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Ser · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Simeon · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Skoplje · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Sofija · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Solun · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Srijem · Vidi više »
Struma
Struma (bugarski: Струма, grčki: Στρυμόνας 'Strymónas', turski: Karasu 'crna rijeka') rijeka je u Bugarskoj i Grčkoj.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Struma · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Tesalija · Vidi više »
Tracija (regija)
Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Tracija (regija) · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Travunija · Vidi više »
Vardar
Vardar (makedonski Вардар, grčki Αξιός – Axios, latinski Axius) je najveća rijeka Republike Sjeverne Makedonije i jedna od većih na Balkanu.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Vardar · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Vazal · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Višegrad · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Vojvodina · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Zadar · Vidi više »
Zeta
* Zeta (slovo), slovo grčkog alfabeta.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i Zeta · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 10. stoljeće · Vidi više »
1002.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1002. · Vidi više »
1003.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1003. · Vidi više »
1005.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1005. · Vidi više »
1014.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1014. · Vidi više »
1015.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1015. · Vidi više »
1016.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1016. · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1018. · Vidi više »
1040.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1040. · Vidi više »
1072.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 1072. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 11. stoljeće · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 17. kolovoza · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 22. svibnja · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 29. srpnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 6. listopada · Vidi više »
976.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 976. · Vidi više »
979.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 979. · Vidi više »
983.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 983. · Vidi više »
986.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 986. · Vidi više »
989.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 989. · Vidi više »
996.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 996. · Vidi više »
997.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 997. · Vidi više »
998.
Bez opisa.
Novi!!: Samuilovo Carstvo i 998. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Makedonsko carstvo, Samuilovo carstvo, Zapadnobugarsko carstvo.
