Brže od pregledniku!
68 odnosi: Akademik, Ante Selak, Školske novine, Željko Jovanović, Budimpešta, Docent, Doktor, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Glas Koncila, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko slovo, Institut za hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Južni Slaveni, Köln, Književnost, Kolo (časopis), Kroatistika, Ljubljana, Magistar, Matica hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mostar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Pečuh, Poznanj, Profesor, Sambotel, Skoplje, Sosnowiec, Standardni jezik, Sveučilište, Sveučilište u Zagrebu, Telegram (novine), Varšava, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Vijenac (časopis), Vinkovci, Vjesnik, Vođinci, Zagreb, Zaprešić, 17. prosinca, 19. veljače, 1947., 1971., 1973., 1977., ..., 1978., 1986., 1987., 1992., 1995., 1996., 1998., 2. rujna, 2001., 2002., 2004., 2006., 2009., 2012., 2015., 2019., 5. rujna, 8. svibnja. Proširite indeks (18 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Marko Samardžija i Akademik · Vidi više »
Ante Selak
Dr.
Novi!!: Marko Samardžija i Ante Selak · Vidi više »
Školske novine
Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.
Novi!!: Marko Samardžija i Školske novine · Vidi više »
Željko Jovanović
Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011.
Novi!!: Marko Samardžija i Željko Jovanović · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Marko Samardžija i Budimpešta · Vidi više »
Docent
Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.
Novi!!: Marko Samardžija i Docent · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Marko Samardžija i Doktor · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Marko Samardžija i Filozofija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Marko Samardžija i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Marko Samardžija i Glas Koncila · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marko Samardžija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Marko Samardžija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Marko Samardžija i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Marko Samardžija i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Marko Samardžija i Jezikoslovlje · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Marko Samardžija i Južni Slaveni · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Marko Samardžija i Köln · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Marko Samardžija i Književnost · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Marko Samardžija i Kolo (časopis) · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Marko Samardžija i Kroatistika · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Marko Samardžija i Ljubljana · Vidi više »
Magistar
Magistar lat. "magister" u hrvatskom obrazovnom sustavu je naziv za osobu koja je završila diplomski sveučilišni studij, te obranila diplomski rad i ukupno stekla 300 ECTS bodova.
Novi!!: Marko Samardžija i Magistar · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Marko Samardžija i Matica hrvatska · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Marko Samardžija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Marko Samardžija i Mostar · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Marko Samardžija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Marko Samardžija i Pečuh · Vidi više »
Poznanj
Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.
Novi!!: Marko Samardžija i Poznanj · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Marko Samardžija i Profesor · Vidi više »
Sambotel
Sambotel (mađ. Szombathely, nje. Steinamanger, slo. Sombotel, lat. Savaria, Sabaria) je grad u zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Marko Samardžija i Sambotel · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Marko Samardžija i Skoplje · Vidi više »
Sosnowiec
Sosnowiec (njemački: Sosnowitz) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Marko Samardžija i Sosnowiec · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Marko Samardžija i Standardni jezik · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Marko Samardžija i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Marko Samardžija i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Marko Samardžija i Telegram (novine) · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Marko Samardžija i Varšava · Vidi više »
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.
Novi!!: Marko Samardžija i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Marko Samardžija i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Marko Samardžija i Vinkovci · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Marko Samardžija i Vjesnik · Vidi više »
Vođinci
Vođinci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Marko Samardžija i Vođinci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marko Samardžija i Zagreb · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Marko Samardžija i Zaprešić · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Marko Samardžija i 17. prosinca · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Marko Samardžija i 19. veljače · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1947. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1973. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1978. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1987. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Marko Samardžija i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Samardžija i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Marko Samardžija i 1998. · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Marko Samardžija i 2. rujna · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Marko Samardžija i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Marko Samardžija i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Marko Samardžija i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Marko Samardžija i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Marko Samardžija i 2009. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Marko Samardžija i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Marko Samardžija i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Marko Samardžija i 2019. · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Marko Samardžija i 5. rujna · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Marko Samardžija i 8. svibnja · Vidi više »
