Brže od pregledniku!
105 odnosi: Antun Augustinčić, Arhiv, August Šenoa, Željko Lordanić, Beč, Beograd, Brčko, Budimpešta, Car, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Desetljeće, Donji Miholjac, Drugi svjetski rat, Ferdinand Quiquerez, Filatelija, Film, Franjo Rački, Franjo Tahy, Gašpar Alapić, Gornja Stubica, Graz, Gubec-beg, Gupčeva lipa, Hižakovec, Historiografija, HKPD Matija Gubec Tavankut, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsko zagorje, Hvarski ustanak, Ilija Gregorić, Ivica Krajač, Josip Adamček, Karlo Metikoš, Kmetstvo, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, KUD, Lipa (biljni rod), Mađarski jezik, Milan Tepić, Miljenko Prohaska, Mirko Bogović, Mladen Švab, Mostar, Nada Klaić, Nezavisna Država Hrvatska, Niš, ..., Nikola Istvánffy, Opća i nacionalna enciklopedija, Opera, Oton Iveković, Partizani, Poštanska marka, Podgorica, Podsused, Povjesničar, Rock, Sarajevo, Seljačka buna, Seljačka buna (1975.), Seljačka buna (Šenoa), Seljačke bune, Seljak, Senjske žrtve, Slaven Letica, Slavonski Kobaš, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Spomenik kulture, Spomenik Seljačkoj buni, Strip, Stubičke Toplice, Subotica, Sutla, Tavankut, Trg svetog Marka, Tuzla, Umjetnost, Urbari, Ustanak, Vanja Radauš, Vatroslav Mimica, Večernji list, Venecija, Vjekoslav Klaić, Vojvodina, Zagreb, 15. veljače, 1548., 1567., 1573., 1574., 1622., 1942., 1946., 1968., 1975., 2. ožujka, 2003., 2013., 9. veljače. Proširite indeks (55 više) »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Matija Gubec i Antun Augustinčić · Vidi više »
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Matija Gubec i Arhiv · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Matija Gubec i August Šenoa · Vidi više »
Željko Lordanić
Željko Lordanić (Zagreb, 20. listopada 1948.-) zagrebački je crtač stripova, akademski slikar i likovni stvaratelj.
Novi!!: Matija Gubec i Željko Lordanić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Matija Gubec i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Matija Gubec i Beograd · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matija Gubec i Brčko · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Matija Gubec i Budimpešta · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Matija Gubec i Car · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Matija Gubec i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Desetljeće
Desetljeće je razdoblje od 10 godina.
Novi!!: Matija Gubec i Desetljeće · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Matija Gubec i Donji Miholjac · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Matija Gubec i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ferdinand Quiquerez
Autoportret Ferde Quiquereza na poštanskoj marci RH Ferdinand Quiquerez (Budimpešta, 17. ožujka 1845. – Zagreb 12. siječnja 1893.), bio je hrvatski slikar francuskog podrijetla.
Novi!!: Matija Gubec i Ferdinand Quiquerez · Vidi više »
Filatelija
Preokrenuta ''Jenny'' Filatelija (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.
Novi!!: Matija Gubec i Filatelija · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Matija Gubec i Film · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Matija Gubec i Franjo Rački · Vidi više »
Franjo Tahy
Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő (1526. – 1573.), hrvatski velikaš.
Novi!!: Matija Gubec i Franjo Tahy · Vidi više »
Gašpar Alapić
Gašpar Alapić (?, 1. četvrtina 16. st. – Vukovina kraj Velike Gorice, 4. travnja 1584.), bio je hrvatski velikaš, hrvatski banovac (1573. – 1574.), ban (1574. – 1578.) i vojskovođa.
Novi!!: Matija Gubec i Gašpar Alapić · Vidi više »
Gornja Stubica
Dvorac Oršić Gupčeva lipa Gornja Stubica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Matija Gubec i Gornja Stubica · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Matija Gubec i Graz · Vidi više »
Gubec-beg
Gubec-beg, prva hrvatska i peta svjetska rock-opera.
Novi!!: Matija Gubec i Gubec-beg · Vidi više »
Gupčeva lipa
Pogled na Gupčevu lipu u jesen. Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv.
Novi!!: Matija Gubec i Gupčeva lipa · Vidi više »
Hižakovec
Hižakovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Donje Stubice, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Matija Gubec i Hižakovec · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Matija Gubec i Historiografija · Vidi više »
HKPD Matija Gubec Tavankut
HKPD Matija Gubec, Tavankut Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" Tavankut osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine, koja je djelovala u to vrijeme, uz potporu Ivana Prćića Gospodara i Većeslava Omahena, tadašnjih seoskih učitelja.
Novi!!: Matija Gubec i HKPD Matija Gubec Tavankut · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Matija Gubec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Matija Gubec i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Matija Gubec i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Matija Gubec i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hvarski ustanak
Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.
Novi!!: Matija Gubec i Hvarski ustanak · Vidi više »
Ilija Gregorić
Ilija Gregorić (Ribnik kraj Karlovca oko 1520. – Zagreb, 1574.),, preuzeto 23.
Novi!!: Matija Gubec i Ilija Gregorić · Vidi više »
Ivica Krajač
Ivica Krajač - Mali (Beograd, 2. travnja 1938.), hrvatski je skladatelj zabavne glazbe i šansone, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist te libretist.
Novi!!: Matija Gubec i Ivica Krajač · Vidi više »
Josip Adamček
Josip Adamček (Vuka, 13. ožujka 1933. – Zagreb, 25. prosinca 1995.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Matija Gubec i Josip Adamček · Vidi više »
Karlo Metikoš
Karlo Metikoš (Matt Collins - umjetničko ime na zapadnom tržištu) (Zagreb, 8. veljače 1940. – Zagreb, 10. prosinca 1991.), bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: Matija Gubec i Karlo Metikoš · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Matija Gubec i Kmetstvo · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Matija Gubec i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Matija Gubec i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
KUD
KUD je pokrata za Kulturno–umjetničko društvo, udrugu građana za kulturnu i umjetničku, najčešće folklornu, djelovatnost.
Novi!!: Matija Gubec i KUD · Vidi više »
Lipa (biljni rod)
Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina.
Novi!!: Matija Gubec i Lipa (biljni rod) · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Matija Gubec i Mađarski jezik · Vidi više »
Milan Tepić
Milan Tepić (Komlenac, 26. siječnja 1957. – šuma Bedenik kraj Bjelovara, 29. rujna 1991.) bio je kapetan I. klase Jugoslavenske narodne armije u Domovinskom ratu.
Novi!!: Matija Gubec i Milan Tepić · Vidi više »
Miljenko Prohaska
Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014., pristupljeno 30. svibnja 2014.), hrvatski je skladatelj, aranžer, dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Matija Gubec i Miljenko Prohaska · Vidi više »
Mirko Bogović
'''Mirko Bogović''' Mirko Bogović (Varaždin, 2. veljače 1816. – Zagreb, 4. svibnja 1893.), hrvatski pjesnik i političar.
Novi!!: Matija Gubec i Mirko Bogović · Vidi više »
Mladen Švab
Mladen Švab (Zagreb, 19. travnja 1945. - Zagreb, 24. listopada 2000.) hrvatski povjesničar.
Novi!!: Matija Gubec i Mladen Švab · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matija Gubec i Mostar · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: Matija Gubec i Nada Klaić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Matija Gubec i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Matija Gubec i Niš · Vidi više »
Nikola Istvánffy
Martino Rota: Nikola Istvánffy, bakrena gravura na papiru, 1575. Nikola Istvánffy (Kisasszonyfalva kod Pečuha, 8. prosinca 1538. – Vinica, 1. travnja 1615.) (u mađarskim izvorima: Miklos Istvánffy, u latinskim izvorima: Nicolaus, Nicolai Isthvanfi, Nicolas Istuanfius) je bio hrvatski povjesničar, političar, diplomatski savjetnik, biskupski savjetnik, humanist, pjesnik.
Novi!!: Matija Gubec i Nikola Istvánffy · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Matija Gubec i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Matija Gubec i Opera · Vidi više »
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Novi!!: Matija Gubec i Oton Iveković · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Matija Gubec i Partizani · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Matija Gubec i Poštanska marka · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Matija Gubec i Podgorica · Vidi više »
Podsused
Podsused je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na najzapadnijem dijelu grada.
Novi!!: Matija Gubec i Podsused · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Matija Gubec i Povjesničar · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: Matija Gubec i Rock · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matija Gubec i Sarajevo · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: Matija Gubec i Seljačka buna · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Matija Gubec i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Seljačka buna (Šenoa)
Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.
Novi!!: Matija Gubec i Seljačka buna (Šenoa) · Vidi više »
Seljačke bune
Iako su bili najspektakularniji oblik seljačkog otpora tijekom srednjeg i ranoga novog vijeka, seljačke bune bile su razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo kroz oblike pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda koje su obrađivali i potragom za boljim uvjetima.
Novi!!: Matija Gubec i Seljačke bune · Vidi više »
Seljak
Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.
Novi!!: Matija Gubec i Seljak · Vidi više »
Senjske žrtve
Senjske žrtve naziv je za pokolj 9. svibnja 1937. u Senju, kada su jugoslavenski žandari bez ikakvog povoda pucali na skupinu mladih golorukih Gospićana koji su s hrvatskom zastavom došli u Senj.
Novi!!: Matija Gubec i Senjske žrtve · Vidi više »
Slaven Letica
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Matija Gubec i Slaven Letica · Vidi više »
Slavonski Kobaš
Slavonski Kobaš je naselje u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Matija Gubec i Slavonski Kobaš · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Matija Gubec i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Matija Gubec i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Matija Gubec i Socijalizam · Vidi više »
Spomenik kulture
Atenska Akropola Spomenik kulture je svjedočanstvo ljudske povijesti i razvoja, za čije očuvanje postoji javni interes.
Novi!!: Matija Gubec i Spomenik kulture · Vidi više »
Spomenik Seljačkoj buni
Spomenik Seljačkoj buni 1573. prikazan u cjelini Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu je monumentalna kiparska kompozicija autora Antuna Augustinčića i suradnika.
Novi!!: Matija Gubec i Spomenik Seljačkoj buni · Vidi više »
Strip
''Yellow kid'' iz studenog 1896. god. je bio prvi strip s tekstom u balonima. Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom.
Novi!!: Matija Gubec i Strip · Vidi više »
Stubičke Toplice
Stubičke Toplice Stubičke Toplice su općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Matija Gubec i Stubičke Toplice · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Matija Gubec i Subotica · Vidi više »
Sutla
Sutla (slovenski: Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.
Novi!!: Matija Gubec i Sutla · Vidi više »
Tavankut
Tavankut je naselje bunjevačkh Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Matija Gubec i Tavankut · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Matija Gubec i Trg svetog Marka · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Matija Gubec i Tuzla · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Matija Gubec i Umjetnost · Vidi više »
Urbari
Državnom arhivu u Rijeci Urbari su popisi prihoda i prava zemljišnih vlastelinstava te podaničkih podavanja, obveza i službi, odnosno zbirke propisa kojima su se od ranoga srednjeg vijeka uređivali odnosi između vlastelina i kmetova.
Novi!!: Matija Gubec i Urbari · Vidi više »
Ustanak
Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.
Novi!!: Matija Gubec i Ustanak · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Matija Gubec i Vanja Radauš · Vidi više »
Vatroslav Mimica
Vatroslav Mimica (Omiš, 25. lipnja 1923. – Zagreb, 15. veljače 2020.) je hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: Matija Gubec i Vatroslav Mimica · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Matija Gubec i Večernji list · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Matija Gubec i Venecija · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Matija Gubec i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Matija Gubec i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Matija Gubec i Zagreb · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Matija Gubec i 15. veljače · Vidi više »
1548.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1548. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1567. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Matija Gubec i 1573. · Vidi više »
1574.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1574. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1622. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Matija Gubec i 1942. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Matija Gubec i 1946. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1968. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 1975. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Matija Gubec i 2. ožujka · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Matija Gubec i 2003. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Gubec i 2013. · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Matija Gubec i 9. veljače · Vidi više »
