Brže od pregledniku!
59 odnosi: Žumberačka gora, Ban, Car, Cesargrad, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Feudalizam, Franjo Tahy, Gašpar Alapić, Gornja Stubica, Gubec-beg, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko zagorje, Hvarski ustanak, Ilija Gregorić, Jastrebarsko, Juraj Doža, Kerestinec, Kmetstvo, Krško, Kupa, Mađarska, Matija Gubec, Mletačka Republika, Morencz Bahiczy, Nikola Istvánffy, Njemačka, Oton Iveković, Plemstvo, Porez, Prosvjed, Sava, Seljačka buna (1975.), Seljačka buna (Šenoa), Seljačke bune, Slovenija, Spomenik Seljačkoj buni, Stubičke Toplice, Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, Trg svetog Marka, Turska, Uskoci, Zabok, Zagreb, 15. veljače, 1514., 1515., 1524., 1525., ..., 1573., 16. stoljeće, 2. veljače, 27. siječnja, 28. siječnja, 29. siječnja, 5. veljače, 7. veljače, 9. veljače. Proširite indeks (9 više) »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Seljačka buna i Žumberačka gora · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Seljačka buna i Ban · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Seljačka buna i Car · Vidi više »
Cesargrad
Cesargrad (lijevo) i grad Kunšperk u sadašnjoj Sloveniji, između njih protiče rijeka Sutla. Georg Matthäus Vischer, ''Topographia Ducatus Stiriae'', 1681. Cesargrad je utvrda u Hrvatskom zagorju na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad grada Klanjca.
Novi!!: Seljačka buna i Cesargrad · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Seljačka buna i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Seljačka buna i Feudalizam · Vidi više »
Franjo Tahy
Franjo Tahy de Tahvár et Tarkő (1526. – 1573.), hrvatski velikaš.
Novi!!: Seljačka buna i Franjo Tahy · Vidi više »
Gašpar Alapić
Gašpar Alapić (?, 1. četvrtina 16. st. – Vukovina kraj Velike Gorice, 4. travnja 1584.), bio je hrvatski velikaš, hrvatski banovac (1573. – 1574.), ban (1574. – 1578.) i vojskovođa.
Novi!!: Seljačka buna i Gašpar Alapić · Vidi više »
Gornja Stubica
Dvorac Oršić Gupčeva lipa Gornja Stubica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Seljačka buna i Gornja Stubica · Vidi više »
Gubec-beg
Gubec-beg, prva hrvatska i peta svjetska rock-opera.
Novi!!: Seljačka buna i Gubec-beg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Seljačka buna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Seljačka buna i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Seljačka buna i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Seljačka buna i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hvarski ustanak
Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.
Novi!!: Seljačka buna i Hvarski ustanak · Vidi više »
Ilija Gregorić
Ilija Gregorić (Ribnik kraj Karlovca oko 1520. – Zagreb, 1574.),, preuzeto 23.
Novi!!: Seljačka buna i Ilija Gregorić · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Seljačka buna i Jastrebarsko · Vidi više »
Juraj Doža
Juraj Doža Juraj Dózsa ili Juraj Doža (mađ. Dózsa György, nje. Georg Dózsa, rum. Gheorghe Doja, slk. Juraj Dóža, srp. Ђерђ Дожа) (?, 1475. – ?, 1514.), vođa bune mađarskih seljaka.
Novi!!: Seljačka buna i Juraj Doža · Vidi više »
Kerestinec
Kerestinec je jedno od naselja u današnjem gradu Sveta Nedelja, čijem poštanskom uredu (broja 10431) i pripadaju.
Novi!!: Seljačka buna i Kerestinec · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Seljačka buna i Kmetstvo · Vidi više »
Krško
Krško (njem. Gurkfeld), grad je i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji.
Novi!!: Seljačka buna i Krško · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Seljačka buna i Kupa · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Seljačka buna i Mađarska · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Seljačka buna i Matija Gubec · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Seljačka buna i Mletačka Republika · Vidi više »
Morencz Bahiczy
Morenz Cankar Bahiczy (1535. – 1579.) bio je krvoločni mađarski vlastelin od presudnog značenja za hrvatsku povijest 16. stoljeća.
Novi!!: Seljačka buna i Morencz Bahiczy · Vidi više »
Nikola Istvánffy
Martino Rota: Nikola Istvánffy, bakrena gravura na papiru, 1575. Nikola Istvánffy (Kisasszonyfalva kod Pečuha, 8. prosinca 1538. – Vinica, 1. travnja 1615.) (u mađarskim izvorima: Miklos Istvánffy, u latinskim izvorima: Nicolaus, Nicolai Isthvanfi, Nicolas Istuanfius) je bio hrvatski povjesničar, političar, diplomatski savjetnik, biskupski savjetnik, humanist, pjesnik.
Novi!!: Seljačka buna i Nikola Istvánffy · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Seljačka buna i Njemačka · Vidi više »
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Novi!!: Seljačka buna i Oton Iveković · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Seljačka buna i Plemstvo · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Seljačka buna i Porez · Vidi više »
Prosvjed
DDR-u koji su doveli do pada režima. Prosvjednici u Ukrajini. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed ili posuđenica demonstracija (iz latinskoga demonstrare.
Novi!!: Seljačka buna i Prosvjed · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Seljačka buna i Sava · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Seljačka buna i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Seljačka buna (Šenoa)
Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.
Novi!!: Seljačka buna i Seljačka buna (Šenoa) · Vidi više »
Seljačke bune
Iako su bili najspektakularniji oblik seljačkog otpora tijekom srednjeg i ranoga novog vijeka, seljačke bune bile su razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo kroz oblike pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda koje su obrađivali i potragom za boljim uvjetima.
Novi!!: Seljačka buna i Seljačke bune · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Seljačka buna i Slovenija · Vidi više »
Spomenik Seljačkoj buni
Spomenik Seljačkoj buni 1573. prikazan u cjelini Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu je monumentalna kiparska kompozicija autora Antuna Augustinčića i suradnika.
Novi!!: Seljačka buna i Spomenik Seljačkoj buni · Vidi više »
Stubičke Toplice
Stubičke Toplice Stubičke Toplice su općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Seljačka buna i Stubičke Toplice · Vidi više »
Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo
Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo bilo je srednjovjekovno vlastelinstvo na području današnjih Zagrebačke županije, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije koje je nastalo u 14.
Novi!!: Seljačka buna i Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Seljačka buna i Trg svetog Marka · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Seljačka buna i Turska · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: Seljačka buna i Uskoci · Vidi više »
Zabok
Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Seljačka buna i Zabok · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Seljačka buna i Zagreb · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Seljačka buna i 15. veljače · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Seljačka buna i 1514. · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Seljačka buna i 1515. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Seljačka buna i 1524. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Seljačka buna i 1525. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Seljačka buna i 1573. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Seljačka buna i 16. stoljeće · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Seljačka buna i 2. veljače · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Seljačka buna i 27. siječnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Seljačka buna i 28. siječnja · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Seljačka buna i 29. siječnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Seljačka buna i 5. veljače · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Seljačka buna i 7. veljače · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Seljačka buna i 9. veljače · Vidi više »
