Brže od pregledniku!
75 odnosi: Antun Vrdoljak, Židovi u Hrvatskoj, Babylon 5, Beograd, Bolji život, Domovinski rat, Dundo Maroje, Feminizam, Film, Glumac, Horvatov izbor (1985.), Hrvati u SAD-u, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Internet Movie Database, Izgubljeni, Kazalište, Kiklop (1982.), Los Angeles, Najbolje godine (televizijska serija), Navy CIS (televizijska serija), Nepokoreni grad (televizijska serija), New York City, New York, Novinar (1979.), Osuđeni (1987.), Otac na službenom putu, Putovanje u Vučjak, Rajko Grlić, Sjedinjene Američke Države, Smogovci, Stela (1990.), Televizija, U raljama života (1984.), Večernji list, Velo misto, Vratiće se rode, Za sreću je potrebno troje (1985.), Zadarski memento (1984.), Zagreb, 1955., 1977., 1978., 1979., 1980-ih, 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., ..., 1987., 1988., 1989., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 20. siječnja, 2001., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2015., 2017., 2021., 7. rujna. Proširite indeks (25 više) »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Mira Furlan i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Mira Furlan i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Babylon 5
Babilon 5 je američka znanstveno fantastična televizijska serija stvorena, producirana i koju je uvelike napisao J. Michael Straczynski.
Novi!!: Mira Furlan i Babylon 5 · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Mira Furlan i Beograd · Vidi više »
Bolji život
Bolji život je jugoslavenska televizijska serija snimljena u produkciji Televizije Beograd koja je postigla iznimnu popularnost krajem 1980-ih.
Novi!!: Mira Furlan i Bolji život · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Mira Furlan i Domovinski rat · Vidi više »
Dundo Maroje
Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.
Novi!!: Mira Furlan i Dundo Maroje · Vidi više »
Feminizam
Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Novi!!: Mira Furlan i Feminizam · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Mira Furlan i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Mira Furlan i Glumac · Vidi više »
Horvatov izbor (1985.)
Horvatov izbor, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Horvatov izbor (1985.) · Vidi više »
Hrvati u SAD-u
Hrvati u SAD-u ili Američki Hrvati (eng. Croatian Americans), državljani su Sjedinjenih Američkih Država koji se izjašnjavaju da su hrvatskoga podrijetla.
Novi!!: Mira Furlan i Hrvati u SAD-u · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Mira Furlan i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Internet Movie Database
Internet Movie Database (IMDb) nalazi se na adresi, a radi se o najvećoj bazi podataka o filmu na internetu koja sadrži mnoštvo podataka o filmovima, filmskim glumcima, redateljima, scenaristima, producentima, ali i o televizijskim voditeljima, serijama i emisijama.
Novi!!: Mira Furlan i Internet Movie Database · Vidi više »
Izgubljeni
Izgubljeni (u Hrvatskoj također poznata i pod izvornim nazivom Lost) je američka televizijska serija čiji su autori Jeffrey Lieber, J. J. Abrams i Damon Lindelof, a koja se u SAD-u prikazivala od 22. rujna 2004. do 23. svibnja 2010. godine na televizijskoj mreži ABC.
Novi!!: Mira Furlan i Izgubljeni · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Mira Furlan i Kazalište · Vidi više »
Kiklop (1982.)
Kiklop je hrvatski cjelovečernji igrani film koji je 1982. godine prema predlošku istoimenog romana Ranka Marinkovića režirao Antun Vrdoljak u produkciji tadašnje Televizije Zagreb.
Novi!!: Mira Furlan i Kiklop (1982.) · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Mira Furlan i Los Angeles · Vidi više »
Najbolje godine (televizijska serija)
Najbolje godine je bila popularna hrvatska sapunica.
Novi!!: Mira Furlan i Najbolje godine (televizijska serija) · Vidi više »
Navy CIS (televizijska serija)
Navy CIS naziv je televizijske serije nominirane za prestižnu nagradu Emmy te okrunjena s dvjema prestižnim nagradama u kategorijama najbolje serije i najbolje glazbe.
Novi!!: Mira Furlan i Navy CIS (televizijska serija) · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Mira Furlan i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Mira Furlan i New York City, New York · Vidi više »
Novinar (1979.)
Novinar, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Novinar (1979.) · Vidi više »
Osuđeni (1987.)
Osuđeni, hrvatski dugometražni film iz 1987. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Osuđeni (1987.) · Vidi više »
Otac na službenom putu
Otac na službenom putu, ljubavno-povijesni film redatelja Emira Kusturice snimljen 1985. godine po scenariju Abdulaha Sidrana.
Novi!!: Mira Furlan i Otac na službenom putu · Vidi više »
Putovanje u Vučjak
Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Putovanje u Vučjak · Vidi više »
Rajko Grlić
Rajko Grlić (Zagreb, 2. rujna 1947.), hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent, američki i slovenski sveučilišni profesor filmske režije.
Novi!!: Mira Furlan i Rajko Grlić · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Mira Furlan i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smogovci
Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.
Novi!!: Mira Furlan i Smogovci · Vidi više »
Stela (1990.)
Stela, hrvatski/jugoslavenski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Stela (1990.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Mira Furlan i Televizija · Vidi više »
U raljama života (1984.)
U raljama života, hrvatski dugometražni film iz 1984. godine.
Novi!!: Mira Furlan i U raljama života (1984.) · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Mira Furlan i Večernji list · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Mira Furlan i Velo misto · Vidi više »
Vratiće se rode
Vratiće se rode je srbijanska televizijska serija u koprodukciji Kobrafilma, Adrenalina i televizije B92.
Novi!!: Mira Furlan i Vratiće se rode · Vidi više »
Za sreću je potrebno troje (1985.)
Za sreću je potrebno troje, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Za sreću je potrebno troje (1985.) · Vidi više »
Zadarski memento (1984.)
Zadarski memento je hrvatski igrani film (drama) iz 1984. godine.
Novi!!: Mira Furlan i Zadarski memento (1984.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mira Furlan i Zagreb · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1955. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Mira Furlan i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Mira Furlan i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Furlan i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mira Furlan i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mira Furlan i 1998. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Mira Furlan i 20. siječnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mira Furlan i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mira Furlan i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Mira Furlan i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mira Furlan i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Mira Furlan i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mira Furlan i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Mira Furlan i 2010. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Mira Furlan i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mira Furlan i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Mira Furlan i 2021. · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Mira Furlan i 7. rujna · Vidi više »
