Brže od pregledniku!
56 odnosi: Abdominalna kirurgija, Beč, Dekan (naslov), Društvo, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatski sabor, Jugoslavija (razdvojba), KBC Sestre milosrdnice, Kirurgija, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Laparotomija, Liječnički vjesnik, Liječnik, Matica hrvatska, Medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu, Milan Rojc, Neurokirurgija, Pisac, Profesor, Pseudonim, Radiologija, Siječanj, Sveučilište u Zagrebu, Teodor Wickerhauser, Zagreb, Zagrebačka županija, Znanstveni članak, 1865., 1874., 1895., 1897., 1899., 1905., 1908., 1910., 1911., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1921., 1924., 1925., 1927., ..., 1928., 1929., 1930., 20. stoljeće, 28. rujna, 29. lipnja. Proširite indeks (6 više) »
Abdominalna kirurgija
Abdominalna kirurgija se bavi bolestima trbušne šupljine i trbušne stijenke u slučajevima kada je potrebno kirurško liječenje.
Novi!!: Miroslav Čačković i Abdominalna kirurgija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Miroslav Čačković i Beč · Vidi više »
Dekan (naslov)
U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.
Novi!!: Miroslav Čačković i Dekan (naslov) · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Miroslav Čačković i Društvo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Čačković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski liječnički zbor
Hrvatski liječnički zbor - logo Hrvatski liječnički zbor (skraćeni naziv: HLZ) je javna udruga hrvatskih liječnika (doktora medicine i doktora stomatologije).
Novi!!: Miroslav Čačković i Hrvatski liječnički zbor · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Čačković i Hrvatski sabor · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Miroslav Čačković i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Miroslav Čačković i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Novi!!: Miroslav Čačković i Kirurgija · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Miroslav Čačković i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Miroslav Čačković i Književnost · Vidi više »
Laparotomija
Laparotomija (lat. laparotomie) je kirurška procedura koja se odnosi na otvaranje trbušne duplje.
Novi!!: Miroslav Čačković i Laparotomija · Vidi više »
Liječnički vjesnik
Liječnički vjesnik je stručno glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora.
Novi!!: Miroslav Čačković i Liječnički vjesnik · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Miroslav Čačković i Liječnik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Miroslav Čačković i Matica hrvatska · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Miroslav Čačković i Medicina · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Čačković i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Milan Rojc
Milan Rojc (Zagreb, 28. rujna 1855. – Zagreb, 1. lipnja 1946.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Miroslav Čačković i Milan Rojc · Vidi više »
Neurokirurgija
Neurokirurgija, medicinska grana, tj.
Novi!!: Miroslav Čačković i Neurokirurgija · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Miroslav Čačković i Pisac · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Miroslav Čačković i Profesor · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Miroslav Čačković i Pseudonim · Vidi više »
Radiologija
Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.
Novi!!: Miroslav Čačković i Radiologija · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Miroslav Čačković i Siječanj · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Miroslav Čačković i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Teodor Wickerhauser
Teodor Wickerhauser (Zagreb, 1858. – Zagreb, 1946.), hrvatski liječnik Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr.
Novi!!: Miroslav Čačković i Teodor Wickerhauser · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Miroslav Čačković i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Čačković i Zagrebačka županija · Vidi više »
Znanstveni članak
Znanstveni članak je prozni uradak koji na znanstveni način sažeto obrađuje, obavještava ili iznosi rezultate pojedinog znanstvenog istraživanja, sažeti prikaz određenog znanstvenog rada ili temu od određenog znanstvenog zanimanja (interesa).
Novi!!: Miroslav Čačković i Znanstveni članak · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1865. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1874. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1899. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 1930. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Čačković i 20. stoljeće · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Miroslav Čačković i 28. rujna · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Miroslav Čačković i 29. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ladislav Ladanjski, Miroslav pl. Čačković, Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski, Miroslav Čačković pl. Vrhovinski, Miroslav Čačković-Vrhovinski.
