Brže od pregledniku!
46 odnosi: Župa dubrovačka, Ča smo na ovon svitu, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovački suton (1999.), Dubrovnik, Film, Glumac, Gradsko kazalište Marina Držića, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska radiotelevizija, Kazalište, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Libertas (2006.), Maro Martinović, Naše malo misto, Nagrada hrvatskog glumišta, Nagrada Vladimir Nazor, Opća i nacionalna enciklopedija, Perica Martinović, Polagana predaja (2001.), 1. kolovoza, 1. lipnja, 1926., 1957., 1960., 1963., 1965., 1968., 1969., 1970., 1971., 1973., 1975., 1979., 1980., 1981., 1985., 1990., 1991., 1992., 1999., 2001., 2005., 2006., 2021..
Župa dubrovačka
Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Miše Martinović i Župa dubrovačka · Vidi više »
Ča smo na ovon svitu
Ča smo na ovon svitu je dramska televizijska serija Televizije Zagreb snimljena 1973.
Novi!!: Miše Martinović i Ča smo na ovon svitu · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Miše Martinović i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Dubrovački suton (1999.)
Dubrovački suton, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Miše Martinović i Dubrovački suton (1999.) · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Miše Martinović i Dubrovnik · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Miše Martinović i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Miše Martinović i Glumac · Vidi više »
Gradsko kazalište Marina Držića
Gradsko Kazalište Marina Držića je kao profesionalno kazalište osnovano 1944. godine u Dubrovniku i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Miše Martinović i Gradsko kazalište Marina Držića · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miše Martinović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Miše Martinović i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Miše Martinović i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Miše Martinović i Kazalište · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Miše Martinović i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Libertas (2006.)
Libertas, hrvatski dugometražni film iz 2006. godine.
Novi!!: Miše Martinović i Libertas (2006.) · Vidi više »
Maro Martinović
Maro Martinović (Dubrovnik, 6. siječnja 1961.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Miše Martinović i Maro Martinović · Vidi više »
Naše malo misto
Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.
Novi!!: Miše Martinović i Naše malo misto · Vidi više »
Nagrada hrvatskog glumišta
Nagrada hrvatskoga glumišta utemeljena je 1992. godine.
Novi!!: Miše Martinović i Nagrada hrvatskog glumišta · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Miše Martinović i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Miše Martinović i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Perica Martinović
Perica Martinović (Dubrovnik, 16. svibnja 1955.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Miše Martinović i Perica Martinović · Vidi više »
Polagana predaja (2001.)
Polagana predaja, hrvatski dugometražni film iz 2001. godine.
Novi!!: Miše Martinović i Polagana predaja (2001.) · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Miše Martinović i 1. kolovoza · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Miše Martinović i 1. lipnja · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1926. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Miše Martinović i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1985. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Miše Martinović i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Miše Martinović i 1992. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Miše Martinović i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Miše Martinović i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miše Martinović i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Miše Martinović i 2006. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Miše Martinović i 2021. · Vidi više »
