Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Otto von Bismarck

Indeks Otto von Bismarck

Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.

58 odnosi: Aristokracija, Austrija, Beč, Berlin, Bismarck (bojni brod), Brak, Danska, Drugi svjetski rat, Francuska, Francusko-pruski rat, Frankfurt na Majni, Hannover, Katoličanstvo, Konzervativizam, Kriegsmarine, Leo von Caprivi, Liberalizam, Monarhija, Napoleon III., Njemačka, Njemačka carska mornarica, Njemački kancelar, Njemačko Carstvo, Nova Gvineja, Pariz, Parlament, Povijest Njemačke, Pruska, Rusija, Sankt-Peterburg, Schleswig-Holstein, Sjeverna Dakota, Ujedinjenje Njemačke, Versailles, Vilim I., njemački car, Vilim II., njemački car, 1. siječnja, 1. travnja, 1815., 1847., 1848., 1849., 1862., 1864., 1865., 1871., 1872., 1873., 1880-ih, 1890., ..., 1898., 19. stoljeće, 20. ožujka, 21. ožujka, 23. rujna, 30. listopada, 30. srpnja, 9. studenoga. Proširite indeks (8 više) »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Otto von Bismarck i Aristokracija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Otto von Bismarck i Austrija · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Otto von Bismarck i Beč · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Otto von Bismarck i Berlin · Vidi više »

Bismarck (bojni brod)

Bismarck je bio njemački bojni brod i jedan od najpoznatijih i najčuvenijih brodova Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Otto von Bismarck i Bismarck (bojni brod) · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Otto von Bismarck i Brak · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Otto von Bismarck i Danska · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Otto von Bismarck i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Otto von Bismarck i Francuska · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.

Novi!!: Otto von Bismarck i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Otto von Bismarck i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Hannover

Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.

Novi!!: Otto von Bismarck i Hannover · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Otto von Bismarck i Katoličanstvo · Vidi više »

Konzervativizam

Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.

Novi!!: Otto von Bismarck i Konzervativizam · Vidi više »

Kriegsmarine

Stijeg njemačke ratne mornarice Kriegsmarine (hrv. ratna mornarica) bivši je naziv njemačke ratne mornarice u razdoblju između 1935. i 1945. godine.

Novi!!: Otto von Bismarck i Kriegsmarine · Vidi više »

Leo von Caprivi

Georg Leo von Caprivi (njem. Georg Leo Graf von Caprivi de Caprara de Montecuccoli) (24. veljače 1831. – 6. veljače 1899.) bio je njemački političar i general.

Novi!!: Otto von Bismarck i Leo von Caprivi · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Otto von Bismarck i Liberalizam · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Otto von Bismarck i Monarhija · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Novi!!: Otto von Bismarck i Napoleon III. · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Otto von Bismarck i Njemačka · Vidi više »

Njemačka carska mornarica

Ratni stijeg carske mornarice od 1903. do 1918. Njemačka carska mornarica (njem. Kaiserliche Marine) bila je pomorska komponenta oružanih snaga Njemačkog Carstva od njegova utemeljenja 1871.

Novi!!: Otto von Bismarck i Njemačka carska mornarica · Vidi više »

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Novi!!: Otto von Bismarck i Njemački kancelar · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.

Novi!!: Otto von Bismarck i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Nova Gvineja

Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.

Novi!!: Otto von Bismarck i Nova Gvineja · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Otto von Bismarck i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Otto von Bismarck i Parlament · Vidi više »

Povijest Njemačke

desno desno Povijest Njemačke je povijest prostora današnje Republike Njemačke i naroda Nijemaca od antike do danas.

Novi!!: Otto von Bismarck i Povijest Njemačke · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Otto von Bismarck i Pruska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Otto von Bismarck i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Otto von Bismarck i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Otto von Bismarck i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Sjeverna Dakota

je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2.

Novi!!: Otto von Bismarck i Sjeverna Dakota · Vidi više »

Ujedinjenje Njemačke

1815.

Novi!!: Otto von Bismarck i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Otto von Bismarck i Versailles · Vidi više »

Vilim I., njemački car

Vilim I. (njemački: Wilhelm Friedrich Ludwig; Berlin, 22. ožujka 1797. – Berlin, 9. ožujka 1888.) bio je pruski kralj od 2. siječnja 1861.

Novi!!: Otto von Bismarck i Vilim I., njemački car · Vidi više »

Vilim II., njemački car

Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.

Novi!!: Otto von Bismarck i Vilim II., njemački car · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1. siječnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1. travnja · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1815. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1849. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1862. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1864. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1865. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1871. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1872. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1873. · Vidi više »

1880-ih

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1880-ih · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1890. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 1898. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Otto von Bismarck i 19. stoljeće · Vidi više »

20. ožujka

20.

Novi!!: Otto von Bismarck i 20. ožujka · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Otto von Bismarck i 21. ožujka · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: Otto von Bismarck i 23. rujna · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Otto von Bismarck i 30. listopada · Vidi više »

30. srpnja

30.

Novi!!: Otto von Bismarck i 30. srpnja · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Otto von Bismarck i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bismarck, Otto Edward Leopold Bismarck.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »