Sadržaj
97 odnosi: Arnis, Austrija, Austrijsko-pruski rat, Židovi, Ærø, Baltičko more, Biskup, Danci, Danska, Danski jezik, Deutsche Telekom, Dithmarschen (okrug), Donja Saska, Donjonjemački jezici, Državni proračun, Drugi svjetski rat, Europa, Fehmarn, Feud, Finska, Flensburg, Franačka, Frizijski jezici, Germani, Hamburg, Heide (Holstein), Helgoland, Himna Schleswig-Holsteina, Holstein-frizijsko govedo, Islam, Istočni Holstein (okrug), Izravna demokracija, Izvršna vlast, Jylland, Karlo Veliki, Karlsruhe, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kiel, Koncentracijski logor, Kopenhagen, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Kristijan I., Kultura, Laba, Lübeck, Ledeno doba, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Megalitska kultura, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, ... Proširite indeks (47 više) »
- Njemačke savezne pokrajine
Arnis
Instruktor Arnisa sa štapovima od ratana. Arnis (također poznat kao Eskrima ili Kali) je zajednički termin za različite borilačke stilove na Filipinima, kojih ima preko stotinu.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Arnis
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Austrija
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Austrijsko-pruski rat
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Židovi
Ærø
Zastava otoka Ærø je danski otok južno od otoka Fyna u regiji Južna Danska.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Ærø
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Baltičko more
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Biskup
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Danci
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Danska
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Danski jezik
Deutsche Telekom
Deutsche Telekom (kraće DT) je najveći telekom operater na svijetu koji posluje u više od 50 zemalja širom svijeta.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Deutsche Telekom
Dithmarschen (okrug)
Okrug Dithmarschen (njem.: Kreis Dithmarschen) nalazi se na zapadu Schleswig-Holsteina između Hamburga i Sjeverne Frizije.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Dithmarschen (okrug)
Donja Saska
Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Donja Saska
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Donjonjemački jezici
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Državni proračun
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Drugi svjetski rat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Europa
Fehmarn
Fehmarn (danski: Femern) je njemački otok ju Baltičkom moru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Fehmarn
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Feud
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Finska
Flensburg
Flensburg (danski: Flensborg) je nezavisni grad na sjeveru Njemačke savezne države Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Flensburg
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Franačka
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Frizijski jezici
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Germani
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Hamburg
Heide (Holstein)
Heide je grad u njemačkoj pokrajini Schleswig-Holsteinu, u okrugu Dithmarschen, čije je administrativno središte.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Heide (Holstein)
Helgoland
Helgoland Helgoland oko 1929/30 Helgoland je njemački otok u Sjevernome moru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Helgoland
Himna Schleswig-Holsteina
Schleswig-Holstein meerumschlungen je himna njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein i znači u prijevodu Schleswig-Holstein okružen morem.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Himna Schleswig-Holsteina
Holstein-frizijsko govedo
Holstein-frizijsko govedo Holstein-frizijsko govedo pasmina je mliječnih goveda koja potječe iz nizozemskih pokrajina Sjeverne Nizozemske i Frieslanda te Schleswig-Holsteina iz sjeverne Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Holstein-frizijsko govedo
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Islam
Istočni Holstein (okrug)
Okrug Istočni Holstein (njem.: Kreis Ostholstein) je okrug na sjeveroistoku njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Istočni Holstein (okrug)
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Izravna demokracija
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Izvršna vlast
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Jylland
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Karlo Veliki
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Karlsruhe
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Katoličanstvo
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Katolička Crkva
Kiel
Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Kiel
Koncentracijski logor
alt.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Koncentracijski logor
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Kopenhagen
Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Kristijan I.
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Kultura
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Laba
Lübeck
(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Lübeck
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Ledeno doba
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Megalitska kultura
Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Megalitska kultura
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Nacionalsocijalizam
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Njemački jezik
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Njemački savez
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Njemačko Carstvo
Norderstedt
Norderstedt je najveći grad okruga Segeberg u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Norderstedt
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Nuklearna elektrana
Okrug
Okrug (abhaski: оқрҿс, okres, bjeloruski: акруга, akruha, bugarski: окръг, okrǎg, istočnomarijski: йырвел, jirvel, poljski: okręg, ruski: о́круг, okrug, srpski: округ, okrug, ukrajinski: окру́га, okruha) naziv je za administrativnu jedinicu koja se trenutačno koristi u Srbiji i Rusiji, a prije u Bugarskoj i Poljskoj.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Okrug
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Otto von Bismarck
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Personalna unija
Pinneberg
* Pinneberg (grad).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Pinneberg
Pinneberg (okrug)
Okrug Pinneberg (njem.: Kreis Pinneberg) je površinom najmanji okrug u Schleswig-Holsteinu, ali je zato najnaseljeni okrug u pokrajini.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Pinneberg (okrug)
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Protestantizam
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Pruska
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Prvi svjetski rat
Romski jezik
Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Romski jezik
Rostock
Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Rostock
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Rusija
Saarska
Saarska (njem. Saarland) je savezna zemlja Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Saarska
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sasi
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Schleswig-Holstein
Segeberg (okrug)
Okrug Segeberg (njem.: Kreis Segeberg) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein i pripada metropolnoj regiji Hamburg.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Segeberg (okrug)
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sinagoga
Sjeverna Frizija (okrug)
Okrug Sjeverna Frizija (njem.: Kreis Nordfriesland, danski: Nordfrisland, sjevernofrizijski: Nordfraschlönj/Nordfriislon/Nuurdfriisklun) je najsjeverniji okrug SR Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sjeverna Frizija (okrug)
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sjeverno more
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sjevernofrizijski jezik
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Skandinavija
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Slaveni
Slobodna demokratska stranka (Njemačka)
Logo 2015 Slobodna demokratska stranka (njem. Freie Demokratische Partei, kratica: FDP) liberalna je stranka u Njemačkoj.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Slobodna demokratska stranka (Njemačka)
Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Stormarn (okrug)
Okrug Stormarn (njem.: Kreis Storman) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein i pripada metropolnoj regiji Hamburg.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Stormarn (okrug)
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sudbena vlast
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sveto Rimsko Carstvo
Sylt
Sylt (danski: Sild, frizijski: Söl) je najveći sjeverno-frizijski otok u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Sylt
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Schleswig-Holstein i Turska
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Ustav
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Vojvodstvo
Vojvodstvo Lauenburg (okrug)
Okrug Vojvodstvo Lauenburg (njem.: Kreis Herzogtum Lauenburg) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein, koji pripada metropolnoj regiji Hamburga.
Pogledaj Schleswig-Holstein i Vojvodstvo Lauenburg (okrug)
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 1900.
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 1946.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 2002.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 2005.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 2017.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 2022.
7. svibnja
7.
Pogledaj Schleswig-Holstein i 7. svibnja
Vidi također
Njemačke savezne pokrajine
- Baden-Württemberg
- Bavarska
- Berlin
- Brandenburg
- Bremen (pokrajina)
- Donja Saska
- Hamburg
- Hessen
- Mecklenburg-Zapadno Pomorje
- Njemačke savezne pokrajine
- Porajnje-Falačka
- Saarska
- Saska (pokrajina)
- Saska-Anhalt
- Schleswig-Holstein
- Sjeverna Rajna-Vestfalija
- Tiringija
Također poznat kao Holstein, Schleswig.