Brže od pregledniku!
132 odnosi: Arnis, Austrija, Austrijsko-pruski rat, Židovi, Ærø, Baltičko more, Biskup, Danci, Danska, Danski jezik, Deutsche Telekom, Dithmarschen (okrug), Donja Saska, Donjonjemački jezici, Državni proračun, Drugi svjetski rat, Europa, Fehmarn, Feud, Finska, Flensburg, Franačka, Frizijski jezici, Germani, Hamburg, Heide (Holstein), Helgoland, Himna Schleswig-Holsteina, Holstein-frizijsko govedo, Islam, Istočni Holstein (okrug), Izravna demokracija, Izvršna vlast, Jylland, Karlo Veliki, Karlsruhe, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kiel, Koncentracijski logor, Kopenhagen, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Kristijan I., Kultura, Laba, Lübeck, Ledeno doba, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Megalitska kultura, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, ..., Nacionalsocijalizam, Njemačka, Njemački jezik, Njemački savez, Njemačko Carstvo, Norderstedt, Nuklearna elektrana, Okrug, Otto von Bismarck, Personalna unija, Pinneberg, Pinneberg (okrug), Protestantizam, Pruska, Prvi svjetski rat, Romski jezik, Rostock, Rusija, Saarska, Sasi, Schleswig-Holstein, Segeberg (okrug), Sinagoga, Sjeverna Frizija (okrug), Sjeverno more, Sjevernofrizijski jezik, Skandinavija, Slaveni, Slobodna demokratska stranka (Njemačka), Socijaldemokratska stranka Njemačke, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stormarn (okrug), Sudbena vlast, Sveto Rimsko Carstvo, Sylt, Turska, Ustav, Vojvodstvo, Vojvodstvo Lauenburg (okrug), 1227., 1386., 1400., 1460., 1806., 1815., 1830., 1840-ih, 1840., 1848., 1850., 1851., 1863., 1864., 1866., 1871., 1876., 1900., 1920., 1930., 1937., 1938., 1939., 1946., 1947., 1949., 1950., 1955., 1959., 1987., 1989., 1990., 1991., 1993., 1994., 2002., 2004., 2005., 2017., 2022., 7. svibnja, 768., 811.. Proširite indeks (82 više) »
Arnis
Instruktor Arnisa sa štapovima od ratana. Arnis (također poznat kao Eskrima ili Kali) je zajednički termin za različite borilačke stilove na Filipinima, kojih ima preko stotinu.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Arnis · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Austrija · Vidi više »
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Židovi · Vidi više »
Ærø
Zastava otoka Ærø je danski otok južno od otoka Fyna u regiji Južna Danska.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Ærø · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Baltičko more · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Biskup · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Danci · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Danska · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Danski jezik · Vidi više »
Deutsche Telekom
Deutsche Telekom (kraće DT) je najveći telekom operater na svijetu koji posluje u više od 50 zemalja širom svijeta.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Deutsche Telekom · Vidi više »
Dithmarschen (okrug)
Okrug Dithmarschen (njem.: Kreis Dithmarschen) nalazi se na zapadu Schleswig-Holsteina između Hamburga i Sjeverne Frizije.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Dithmarschen (okrug) · Vidi više »
Donja Saska
Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Donja Saska · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Državni proračun · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Europa · Vidi više »
Fehmarn
Fehmarn (danski: Femern) je njemački otok ju Baltičkom moru.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Fehmarn · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Feud · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Finska · Vidi više »
Flensburg
Flensburg (danski: Flensborg) je nezavisni grad na sjeveru Njemačke savezne države Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Flensburg · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Franačka · Vidi više »
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Frizijski jezici · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Germani · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Hamburg · Vidi više »
Heide (Holstein)
Heide je grad u njemačkoj pokrajini Schleswig-Holsteinu, u okrugu Dithmarschen, čije je administrativno središte.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Heide (Holstein) · Vidi više »
Helgoland
Helgoland Helgoland oko 1929/30 Helgoland je njemački otok u Sjevernome moru.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Helgoland · Vidi više »
Himna Schleswig-Holsteina
Schleswig-Holstein meerumschlungen je himna njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein i znači u prijevodu Schleswig-Holstein okružen morem.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Himna Schleswig-Holsteina · Vidi više »
Holstein-frizijsko govedo
Holstein-frizijsko govedo Holstein-frizijsko govedo pasmina je mliječnih goveda koja potječe iz nizozemskih pokrajina Sjeverne Nizozemske i Frieslanda te Schleswig-Holsteina iz sjeverne Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Holstein-frizijsko govedo · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Islam · Vidi više »
Istočni Holstein (okrug)
Okrug Istočni Holstein (njem.: Kreis Ostholstein) je okrug na sjeveroistoku njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Istočni Holstein (okrug) · Vidi više »
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Izravna demokracija · Vidi više »
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Izvršna vlast · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Jylland · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Karlo Veliki · Vidi više »
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Karlsruhe · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Katolička Crkva · Vidi više »
Kiel
Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Kiel · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Koncentracijski logor · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Kopenhagen · Vidi više »
Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka) · Vidi više »
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Kristijan I. · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Kultura · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Laba · Vidi više »
Lübeck
(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Lübeck · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Ledeno doba · Vidi više »
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Mecklenburg-Zapadno Pomorje · Vidi više »
Megalitska kultura
Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Megalitska kultura · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Njemački jezik · Vidi više »
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Njemački savez · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Norderstedt
Norderstedt je najveći grad okruga Segeberg u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Norderstedt · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Okrug
Okrug (abhaski: оқрҿс, okres, bjeloruski: акруга, akruha, bugarski: окръг, okrǎg, istočnomarijski: йырвел, jirvel, poljski: okręg, ruski: о́круг, okrug, srpski: округ, okrug, ukrajinski: окру́га, okruha) naziv je za administrativnu jedinicu koja se trenutačno koristi u Srbiji i Rusiji, a prije u Bugarskoj i Poljskoj.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Okrug · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Otto von Bismarck · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Personalna unija · Vidi više »
Pinneberg
* Pinneberg (grad).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Pinneberg · Vidi više »
Pinneberg (okrug)
Okrug Pinneberg (njem.: Kreis Pinneberg) je površinom najmanji okrug u Schleswig-Holsteinu, ali je zato najnaseljeni okrug u pokrajini.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Pinneberg (okrug) · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Protestantizam · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Romski jezik
Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Romski jezik · Vidi više »
Rostock
Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Rostock · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Rusija · Vidi više »
Saarska
Saarska (njem. Saarland) je savezna zemlja Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Saarska · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sasi · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Segeberg (okrug)
Okrug Segeberg (njem.: Kreis Segeberg) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein i pripada metropolnoj regiji Hamburg.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Segeberg (okrug) · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sinagoga · Vidi više »
Sjeverna Frizija (okrug)
Okrug Sjeverna Frizija (njem.: Kreis Nordfriesland, danski: Nordfrisland, sjevernofrizijski: Nordfraschlönj/Nordfriislon/Nuurdfriisklun) je najsjeverniji okrug SR Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sjeverna Frizija (okrug) · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sjeverno more · Vidi više »
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sjevernofrizijski jezik · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Skandinavija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Slaveni · Vidi više »
Slobodna demokratska stranka (Njemačka)
Logo 2015 Slobodna demokratska stranka (njem. Freie Demokratische Partei, kratica: FDP) liberalna je stranka u Njemačkoj.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Slobodna demokratska stranka (Njemačka) · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stormarn (okrug)
Okrug Stormarn (njem.: Kreis Storman) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein i pripada metropolnoj regiji Hamburg.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Stormarn (okrug) · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sudbena vlast · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sylt
Sylt (danski: Sild, frizijski: Söl) je najveći sjeverno-frizijski otok u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Sylt · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Schleswig-Holstein i Turska · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Ustav · Vidi više »
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Vojvodstvo · Vidi više »
Vojvodstvo Lauenburg (okrug)
Okrug Vojvodstvo Lauenburg (njem.: Kreis Herzogtum Lauenburg) je okrug u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein, koji pripada metropolnoj regiji Hamburga.
Novi!!: Schleswig-Holstein i Vojvodstvo Lauenburg (okrug) · Vidi više »
1227.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1227. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1386. · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1400. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1460. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1806. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1815. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1830. · Vidi više »
1840-ih
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1840-ih · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1840. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1851. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1866. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1871. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1876. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1900. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1920. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1930. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1939. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1950. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1959. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 1994. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 2005. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 2017. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 2022. · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 7. svibnja · Vidi više »
768.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 768. · Vidi više »
811.
Bez opisa.
Novi!!: Schleswig-Holstein i 811. · Vidi više »
