Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Mletačka Albanija

Indeks Mletačka Albanija

Mletačka Albanija (talijanski: Albania Veneta) je bilo ime za posjede Mletačke republike u južnoj Dalmaciji koji je držala pod svojom vlašću od 1420. do 1797. To je prvotno bilo cijelo obalno područje današnje sjeverne Albanije i Crne Gore, ali je vremenom južna albanska, a dijelom i crnogorska obala izgubljena na račun Osmanskog carstva 1571. godine.

44 odnosi: Albanci, Albanija, Austrijsko Carstvo, Balkan, Bar (grad), Bitka kod Leipziga, Boka kotorska, Budva, Crna Gora, Dalmacija, Dalmatski jezik, Drač, Dubrovačka Republika, Francuska, Habsburg, Herceg Novi, Ilirske pokrajine, Jadransko more, Katoličanstvo, Kotor, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Perast, Prvo Francusko Carstvo, Risan, Slaveni, Sutomore, Talijanski jezik, Tivat, Ulcinj, Venecija, Venecijanski jezik, 10. stoljeće, 1420., 15. stoljeće, 1571., 1573., 17. stoljeće, 1797., 1809., 1813., 1814..

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Mletačka Albanija i Albanci · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Mletačka Albanija i Albanija · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Mletačka Albanija i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Mletačka Albanija i Balkan · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Novi!!: Mletačka Albanija i Bar (grad) · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.

Novi!!: Mletačka Albanija i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Mletačka Albanija i Boka kotorska · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Novi!!: Mletačka Albanija i Budva · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Mletačka Albanija i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Mletačka Albanija i Dalmacija · Vidi više »

Dalmatski jezik

Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.

Novi!!: Mletačka Albanija i Dalmatski jezik · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Mletačka Albanija i Drač · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Mletačka Albanija i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Mletačka Albanija i Francuska · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Mletačka Albanija i Habsburg · Vidi više »

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Mletačka Albanija i Herceg Novi · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Mletačka Albanija i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Mletačka Albanija i Jadransko more · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Mletačka Albanija i Katoličanstvo · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Mletačka Albanija i Kotor · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Novi!!: Mletačka Albanija i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Mletačka Albanija i Mletačka Republika · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Mletačka Albanija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Mletačka Albanija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Perast

Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.

Novi!!: Mletačka Albanija i Perast · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Mletačka Albanija i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Risan

Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Mletačka Albanija i Risan · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Mletačka Albanija i Slaveni · Vidi više »

Sutomore

Sutomore. Sutomore je gradić na crnogorskom primorju, s okolinom ima više od 3.000 stanovnika.

Novi!!: Mletačka Albanija i Sutomore · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Mletačka Albanija i Talijanski jezik · Vidi više »

Tivat

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Mletačka Albanija i Tivat · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Novi!!: Mletačka Albanija i Ulcinj · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Mletačka Albanija i Venecija · Vidi više »

Venecijanski jezik

Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.

Novi!!: Mletačka Albanija i Venecijanski jezik · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 10. stoljeće · Vidi više »

1420.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1420. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 15. stoljeće · Vidi više »

1571.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1571. · Vidi više »

1573.

1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1573. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 17. stoljeće · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1797. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1809. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Albanija i 1814. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »