38 odnosi: Aleksandar II., ruski car, Boris Jeljcin, Ermitaž, Etnografija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Grof, Himki, Isus, Knjižnica, Knjiga, Kremlj, Moskva, Muzej, Nacionalna knjižnica, Narod, Numizmatika, Oktobarska revolucija, Palača, Puškinov muzej, Rukopis, Rusija, Ruski jezik, Sankt-Peterburg, Skladište, Sovjetski Savez, Svijet, Tom, Umjetnost, Zgrada, 1. srpnja, 1862., 1922., 1925., 1927., 1929., 1930., 1991., 1992..
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Boris Jeljcin · Vidi više »
Ermitaž
Ermitaž (franc. Ermitage.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Ermitaž · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Etnografija · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Grof · Vidi više »
Himki
Himki (ruski: Химки) su grad u Moskovskoj oblasti u Rusiji.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Himki · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Isus · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Knjižnica · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Knjiga · Vidi više »
Kremlj
Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Kremlj · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Moskva · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Muzej · Vidi više »
Nacionalna knjižnica
NSK'' u Zagrebu Nacionalna knjižnica predstavlja vrstu knjižnice koju je osnovala određena vlada da služi kao glavno mjesto pohranjivanja državnih podataka.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Nacionalna knjižnica · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Narod · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Numizmatika · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Palača · Vidi više »
Puškinov muzej
Puškinov državni muzej umjetnosti (rus.: Музей изобразительныхискусств имени А. С. Пушкина, skr. ГМИИ) je najveći muzej europske umjetnosti u Moskvi, koji se nalazi u ulici Volkhonka, preko puta Katedrale Krista Spasitelja.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Puškinov muzej · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Rukopis · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Ruski jezik · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Skladište
Sisku (18. – 19. st.) Izgled jedne skladišne hale iznutra Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Skladište · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Svijet · Vidi više »
Tom
* Tom (ime), muško ime.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Tom · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Umjetnost · Vidi više »
Zgrada
São Paulo, Brazil Gradilište stambene zgrade Zgrada je građevina koja se sastoji od vanjskih zidova i krovne konstrukcije, s jednom ili više zatvorenih prostorija kojima je omogućen pristup.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i Zgrada · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1. srpnja · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1862. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1930. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ruska državna knjižnica i 1992. · Vidi više »