Brže od pregledniku!
24 odnosi: Autocesta A1, Gorje, Gospić, Hrvati, Hrvatska, Katolička Crkva, Klima, Ličko-senjska županija, Lika, Lovinac, Majstorska cesta, Mile Budak, Otuča (mikroregija), Planina, Planinska klima, Sveto brdo, Tunel Sveti Rok, Vaganski vrh, Velebit, Zadar, 1971., 1981., 1991., 2001..
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Autocesta A1 · Vidi više »
Gorje
orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Gorje · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Gospić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Hrvatska · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Katolička Crkva · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Klima · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Lika · Vidi više »
Lovinac
Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Lovinac · Vidi više »
Majstorska cesta
Majstorska cesta (Državna cesta D547) je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Majstorska cesta · Vidi više »
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Mile Budak · Vidi više »
Otuča (mikroregija)
Otuča je mikroregija u Hrvatskoj regiji Lika.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Otuča (mikroregija) · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Planina · Vidi više »
Planinska klima
Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Planinska klima · Vidi više »
Sveto brdo
Sveto brdo je drugi po veličini vrh Velebita visine 1752 m. Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada u vrhunce Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita – Vaganski vrh.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Sveto brdo · Vidi više »
Tunel Sveti Rok
Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Tunel Sveti Rok · Vidi više »
Vaganski vrh
Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Vaganski vrh · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Velebit · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i Zadar · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sveti Rok (Lovinac) i 2001. · Vidi više »
