Brže od pregledniku!
67 odnosi: Abba (otac), Arapi, Arhont, Čedad, Čedadsko evanđelje, Benediktinci, Bijaći, Bizant, Bogoslovlje, Bosna, Bugari, Bugarska, Carigrad, Corona Venetorum, Crkva sv. Jurja na Putalju, Domagoj, Focije I., Franci, Germani, Gottschalk, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski knezovi, Ivan Đakon, Klis, Knez, Knin, Konstantin VII. Porfirogenet, Krešimir I., Krivovjerje, Latinski jezik, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Mislav, Mletačka Republika, Montecassino, Muncimir, Napulj, Neretvani, Nijemci, O upravljanju Carstvom, Papa, Patrijarh, Petar Trpimirović, Primorska Hrvatska (kneževina), Rižinice, Rim, Slaveni, Splitsko-makarska nadbiskupija, Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni, Trogir, ..., Trpimirovići, Udine, Venetska kronika, Zadar, Zdeslav, 10. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 4. ožujka, 840., 845., 846., 848., 852., 854., 863., 864.. Proširite indeks (17 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Trpimir I. i Abba (otac) · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Trpimir I. i Arapi · Vidi više »
Arhont
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Novi!!: Trpimir I. i Arhont · Vidi više »
Čedad
ČedadStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Trpimir I. i Čedad · Vidi više »
Čedadsko evanđelje
'''Čedadsko evanđelje''' Čedadsko evanđelje (latinski Codex Aquileiensis), još znano i kao Čedadski evanđelistar odnosno Čedadski evangelijar (nazvan prema slovenskom liku imena za furlanski grad Cividale del Friuli) ili Čedadski rukopis, rukopisni kodeks s tekstom evanđelja pisan uncijalom V. ili VI. st. i latinskim jezikom.
Novi!!: Trpimir I. i Čedadsko evanđelje · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Trpimir I. i Benediktinci · Vidi više »
Bijaći
Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.
Novi!!: Trpimir I. i Bijaći · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Trpimir I. i Bizant · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Trpimir I. i Bogoslovlje · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Trpimir I. i Bosna · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Trpimir I. i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Trpimir I. i Bugarska · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Trpimir I. i Carigrad · Vidi više »
Corona Venetorum
Corona Venetorum, mletačka kasnosrednjovjekovna i ranovjekovna kronika sastavljena od dvaju kronika, jedne iz 15. i druge iz 16. stoljeća koja je u 16.
Novi!!: Trpimir I. i Corona Venetorum · Vidi više »
Crkva sv. Jurja na Putalju
Crkva svetog Jurja u Putalju, poviše Kaštel Sućurca je zadužbina hrvatskog kneza Mislava (835. – 845.), koji ju je dao sagraditi 839. godine.
Novi!!: Trpimir I. i Crkva sv. Jurja na Putalju · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Trpimir I. i Domagoj · Vidi više »
Focije I.
Focije Focije I. (grč. Φώτιος, Phōtios; Carigrad, oko 820. – Bordi u Armeniji, 6. veljače 893.) bio je od 858. do 867. i od 877. do 886. carigradski patrijarh.
Novi!!: Trpimir I. i Focije I. · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Trpimir I. i Franci · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Trpimir I. i Germani · Vidi više »
Gottschalk
Gottschalk (Godescalc, Gotteschalchus) (o. 805. – Hautvillers kraj Épernaya, 30. X. 868. ili 869.), teolog, gramatičar i pjesnik.
Novi!!: Trpimir I. i Gottschalk · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Trpimir I. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski knezovi
U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.
Novi!!: Trpimir I. i Hrvatski knezovi · Vidi više »
Ivan Đakon
Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.
Novi!!: Trpimir I. i Ivan Đakon · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Trpimir I. i Klis · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Trpimir I. i Knez · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Trpimir I. i Knin · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Trpimir I. i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Krešimir I.
Krešimir I., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Trpimir I. i Krešimir I. · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Trpimir I. i Krivovjerje · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Trpimir I. i Latinski jezik · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Trpimir I. i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Mislav
Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine.
Novi!!: Trpimir I. i Mislav · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Trpimir I. i Mletačka Republika · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Trpimir I. i Montecassino · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Trpimir I. i Muncimir · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Trpimir I. i Napulj · Vidi više »
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Novi!!: Trpimir I. i Neretvani · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Trpimir I. i Nijemci · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Trpimir I. i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Trpimir I. i Papa · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Trpimir I. i Patrijarh · Vidi više »
Petar Trpimirović
Petar je bio najstariji sin hrvatskog kneza Trpimira (kneza Primorske Hrvatske) i hrvatski prijestolonasljednik.
Novi!!: Trpimir I. i Petar Trpimirović · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Trpimir I. i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Rižinice
Rižinice su arheološki lokalitet kod Solina.
Novi!!: Trpimir I. i Rižinice · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Trpimir I. i Rim · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Trpimir I. i Slaveni · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Trpimir I. i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni
''Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni'' Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni, latinični tekst napisan na pergamentu u 9. stoljeću.
Novi!!: Trpimir I. i Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Trpimir I. i Trogir · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Trpimir I. i Trpimirovići · Vidi više »
Udine
Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Trpimir I. i Udine · Vidi više »
Venetska kronika
Venetska kronika (lat. Chronicum Venetum, Cronaca Veneziana, poznata i kao Chronicon Sagonini), najstarija mletačka kronika, koju je napisao ljetopisac Ivan Đakon († iza 1018.), služeći se starijim izvorima.
Novi!!: Trpimir I. i Venetska kronika · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Trpimir I. i Zadar · Vidi više »
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Novi!!: Trpimir I. i Zdeslav · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 10. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 16. stoljeće · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Trpimir I. i 4. ožujka · Vidi više »
840.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 840. · Vidi više »
845.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 845. · Vidi više »
846.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 846. · Vidi više »
848.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 848. · Vidi više »
852.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 852. · Vidi više »
854.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 854. · Vidi više »
863.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 863. · Vidi više »
864.
Bez opisa.
Novi!!: Trpimir I. i 864. · Vidi više »
