Brže od pregledniku!
69 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Antologija, Antonio Giacich, Azbuka, Škola, Životinje, Beč, Biljke, Demokracija, Didaktika, Dionizije Tračanin, Domoljublje, Esperanto, Etika, Filologija, Gaj, Geografija, Glagoljica, Grafika, Gramatika, Helenizam, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ilustracija, Imperativ, Indeks, Inicijal, Jan Amos Komenski, Jezik, Kršćanstvo, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Medicina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mletačka Republika, Molitva, Motivacija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nastava, Njuh, Oče naš, Oceanografija, Okus, Opip, Pedagogija, Pisanje, Pjevanje, Praktikum, Pravopis hrvatskoga jezika, Prekomurski jezik, ..., Psihologija, Ptice, Rimsko pravo, Rod, Sintaksa, Skripta (nastava), Sluh, Staroslavenski jezik, Talijanski jezik, Tiskarstvo, Tuđice, Učenik, Učitelj, Varšava, Vid, Vještina, Vrana, Zdravo Marijo, Znanje. Proširite indeks (19 više) »
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Novi!!: Udžbenik i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Udžbenik i Antologija · Vidi više »
Antonio Giacich
Antonio Felice Giacich (Đačić); (Lovran, 1813. – Rijeka, 1898.), riječki liječnik i političar.
Novi!!: Udžbenik i Antonio Giacich · Vidi više »
Azbuka
Glagoljski ''Codex Zographensis'' (10-11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda.
Novi!!: Udžbenik i Azbuka · Vidi više »
Škola
Škola Škola (starogrč. skhole - dokolica) je odgojno-obrazovna ustanova s nastavom kao središnjim poljem njezina djelovanja.
Novi!!: Udžbenik i Škola · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Udžbenik i Životinje · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Udžbenik i Beč · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Udžbenik i Biljke · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Udžbenik i Demokracija · Vidi više »
Didaktika
Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijama, idejama, načelima i uputama koje su usmjerene uspješnom provođenju odgojno-obrazovnog procesa.
Novi!!: Udžbenik i Didaktika · Vidi više »
Dionizije Tračanin
Dionizije Tračanin (starogrčki: Διονύσιος ὁ Θρᾷξ), (170. pr. Kr. ‑ 90. pr. Kr.) bio je helenistički filololog.
Novi!!: Udžbenik i Dionizije Tračanin · Vidi više »
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Novi!!: Udžbenik i Domoljublje · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Udžbenik i Esperanto · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Udžbenik i Etika · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Udžbenik i Filologija · Vidi više »
Gaj
* Gaj (pravnik).
Novi!!: Udžbenik i Gaj · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Udžbenik i Geografija · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Udžbenik i Glagoljica · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Udžbenik i Grafika · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Udžbenik i Gramatika · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Udžbenik i Helenizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Udžbenik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Udžbenik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ilustracija
Gustave Doré, ''Don Quijote'' (Ilustracija iz 1863. godine) Ilustracija (latinski) je crtež ili slika koja tumači, dopunjuje ili urešava neki tekst; odražava stil i ukus vremena te manire autora.
Novi!!: Udžbenik i Ilustracija · Vidi više »
Imperativ
Imperativ (lat. impero.
Novi!!: Udžbenik i Imperativ · Vidi više »
Indeks
; Izdavaštvo.
Novi!!: Udžbenik i Indeks · Vidi više »
Inicijal
latinskom, oko 1407. Inicijal, u širem značenju pojma, označava svako početno slovo u riječi; početna slova imena i prezimena neke osobe.
Novi!!: Udžbenik i Inicijal · Vidi više »
Jan Amos Komenski
Spomen ploča '''Jan Amosu Komenskom''' u Herbornu. Jan Amos Komenski (Komňa, 28. ožujka 1592. – Amsterdam, 15. studenog 1670.), češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac.
Novi!!: Udžbenik i Jan Amos Komenski · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Udžbenik i Jezik · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Udžbenik i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Udžbenik i Latinski jezik · Vidi više »
Likovna umjetnost
Vincent van Gogh, '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara. Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik.
Novi!!: Udžbenik i Likovna umjetnost · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Udžbenik i Medicina · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Udžbenik i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Udžbenik i Mletačka Republika · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Udžbenik i Molitva · Vidi više »
Motivacija
Motivacija je utjecaj koji izaziva, usmjerava i održava željeno ponašanje ljudi.
Novi!!: Udžbenik i Motivacija · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Udžbenik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nastava
Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Nastava je osnovna odrednica didaktike.
Novi!!: Udžbenik i Nastava · Vidi više »
Njuh
Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv.
Novi!!: Udžbenik i Njuh · Vidi više »
Oče naš
Veneciji 1527. godine u svojoj tiskari tiskao Andrea Torresani. Oče naš (lat. Pater noster) kršćanska je molitva dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.
Novi!!: Udžbenik i Oče naš · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Udžbenik i Oceanografija · Vidi više »
Okus
Okus je jedno od pet čovjekovih osjetila (čula).
Novi!!: Udžbenik i Okus · Vidi više »
Opip
Dodir ili opip je složeni skup više osjetila od kojih neka imaju posebne živčane završetke u koži, mišićima i drugdje, a reagiraju na raznolike podražaje i prenose primljene dojmove mozgu da ih dalje preradi.
Novi!!: Udžbenik i Opip · Vidi više »
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Novi!!: Udžbenik i Pedagogija · Vidi više »
Pisanje
Pisanje Pisma u svijetu Pisanje je ljudska djelatnost kojom se na nečemu ostavlja trag u vidu simbola (slova, tj. grafema) iz skupa unaprijed utvrđenih znakova (pisma).
Novi!!: Udžbenik i Pisanje · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Udžbenik i Pjevanje · Vidi više »
Praktikum
Praktikum, vrsta znanstveno-stručnog djela.
Novi!!: Udžbenik i Praktikum · Vidi više »
Pravopis hrvatskoga jezika
O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.
Novi!!: Udžbenik i Pravopis hrvatskoga jezika · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Udžbenik i Prekomurski jezik · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Udžbenik i Psihologija · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Udžbenik i Ptice · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Udžbenik i Rimsko pravo · Vidi više »
Rod
Rod može značiti.
Novi!!: Udžbenik i Rod · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Udžbenik i Sintaksa · Vidi više »
Skripta (nastava)
Skripta, kao i udžbenik, publikacija namjene podupiranja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na fakultetima, na kojima su najčešće.
Novi!!: Udžbenik i Skripta (nastava) · Vidi više »
Sluh
Vanjsko uho i bubnjić: ''1. lubanja 2. ušni kanal, 3. ušna školjka, 4. opna, 5. predvorje, 6. čekić, 7. nakovanj, 8. stremen, 9. polukružni kanalić, 10. pužić, 11. slušni nervi, 12. Eustahijeva cijev'' Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. Složen jezik slonova u velikoj se mjeri zasniva na infrazvuku. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Sluh je jedno od pet tradicionalnih ljudskih osjetila.
Novi!!: Udžbenik i Sluh · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Udžbenik i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Udžbenik i Talijanski jezik · Vidi više »
Tiskarstvo
Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.
Novi!!: Udžbenik i Tiskarstvo · Vidi više »
Tuđice
Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.
Novi!!: Udžbenik i Tuđice · Vidi više »
Učenik
Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.
Novi!!: Udžbenik i Učenik · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Udžbenik i Učitelj · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Udžbenik i Varšava · Vidi više »
Vid
Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjećujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti.
Novi!!: Udžbenik i Vid · Vidi više »
Vještina
Vještina označava općenito naučen ili stečen dio ponašanja.
Novi!!: Udžbenik i Vještina · Vidi više »
Vrana
Vrane (lat. Corvus corone) su vrsta inteligentnih i bučnih ptica iz reda vrapčarki, porodice vrana.
Novi!!: Udžbenik i Vrana · Vidi više »
Zdravo Marijo
Zdravo, Marijo ili Ave Maria je katolička molitva majci Božjoj, čije najranije dokaze nalazimo u 1050. godini.
Novi!!: Udžbenik i Zdravo Marijo · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Udžbenik i Znanje · Vidi više »
