Brže od pregledniku!
81 odnosi: Arhangelsk, Artem Lukjanovič Vedelj, Azija, Bjelorusija, Carigradska patrijarhija, Dmitro Stepanovič Bortnjanskij, Don, Drugi svjetski rat, Europa, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Grci, Gruzijci, Harkiv, Ivan IV., Ivan Stepanovič Mazepa, Josif Staljin, Juraj Dugoruki, Karpati, Kavkaz, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska Rus', Krim, Krimski Tatari, Kubanski kozaci, Kursk, Kurska oblast, Litavci, Litva, Maksim Sozontovič Berezovskij, Mongoli, Moskva, Nacionalna manjina, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Omska oblast, Patrijarh Nikon, Perejaslavski sporazum, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljaci, Poljska, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Rostov (razdvojba), Rostovska oblast, Rumunji, Rusi, Rusifikacija, Rusija, ..., Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Separatizam, Sibir, Solovecki otoci, Sovjetski Savez, Srbi, Srednji vijek, Svijet, Taganrog, Tatari, Trgovina, Turci, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Umjetnost, Ural, Velika Kneževina Litva, Velika Kneževina Moskva, Veliki sjeverni rat, Vladimir II. Monomah, Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina, Volga, Voronješka oblast, Voronjež, Zelena Ukrajina. Proširite indeks (31 više) »
Arhangelsk
Luka Arkhangelsk, slika iz 1896. Arhangelsk (ruski: Архангельск, stariji engleski naziv: Archangel), se nalazi na Sjevernoj Dvini, blizu njena ušća u Bijelo more na dalekom sjeveru europskog dijela Rusije.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Arhangelsk · Vidi više »
Artem Lukjanovič Vedelj
Artem Lukjanovič Vedelj (ukr. Артем Ведель Лук'янович - Artem Vedelj Lukjanovyč); (Kijev, 1767. – Kijev, 14. srpnja 1808.), ukrajinski skladatelj, dirigent, pjevač i violinist.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Artem Lukjanovič Vedelj · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Azija · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Bjelorusija · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Dmitro Stepanovič Bortnjanskij
Dmitro Stepanovič Bortnjanskij (ukr. Дмитро Степанович Бортнянський - Dmytro Stepanovyč Bortnjans’kyj); (Gluhiv, 28. listopad 1751. - Sankt Peterburg, 10. listopad 1825.); ukrajinski glazbenik, skladatelj i dirigent, koji je bio izrazito popularan u cijelom Ruskom carstvu te je napisao 6 opera i niz drugih poznatih djela.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Dmitro Stepanovič Bortnjanskij · Vidi više »
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Don · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Europa · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Grci · Vidi više »
Gruzijci
Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Gruzijci · Vidi više »
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Harkiv · Vidi više »
Ivan IV.
* Ivan IV., papa.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ivan IV. · Vidi više »
Ivan Stepanovič Mazepa
Jedna od kijevskih crkvi izgrađena pod direktivom Ivana Mazepe, 18. st. Ivan Stepanovič Mazepa (ukr. Іван Степанович Мазепа); (Ukrajina, Bila cerkva, 1639. - Moldova, Bendery, 1709.); je visoko školovan ukrajinski plemić, hetman kozačke vojske lijevoobalne Ukrajine koja se nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog i sklopljenog Perejaslavskog sporazuma našla pod protektoratom Moskovske države i moskovskog cara.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ivan Stepanovič Mazepa · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Josif Staljin · Vidi više »
Juraj Dugoruki
Jurij Dolgoruki prikazan u Carskom titularniku iz 1672. Rusije iz 1995. s likom Jurija Dolgorukog Jurij Dolgoruki (ruski:Юрий Долгорукий; 1099. – 15. svibnja 1157.) također poznat još i kao Juraj I. od Rusije bio je ključna figura u premještanju političke moći iz Kijeva u Vladimir-Suzdalj, što se dogodilo nakon smrti njegovog starijeg brata Mstislava Velikog.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Juraj Dugoruki · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Karpati · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kavkaz · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kijev · Vidi više »
Kijevo-pečerska lavra
Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kijevska Rus' · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Krim · Vidi više »
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Krimski Tatari · Vidi više »
Kubanski kozaci
Zaporoški kozaci su preci Kubanskih kozaka Kubanski kor ukrajinskog glazbenika Vasilja Jemeca (1913.) Zastava Kubanske Narodne Republike (1918. – 1920.) Naseljenost ukrajinske populacije na prostoru Kubana (1926.) Kubanski kozaci su možda najvještiji konjanici na svijetu Kubanski kozaci (ukr. Кубанське козацьке військо, rus. Кубанские казаки) su pripadnici ukrajinske narodnosti koji su prostore današnje Kubanske regije u Ruskoj Federaciji naselili krajem 18.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kubanski kozaci · Vidi više »
Kursk
Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kursk · Vidi više »
Kurska oblast
Kurska oblast (rus. Курская область) je federalna oblast u Rusiji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Kurska oblast · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Litavci · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Litva · Vidi više »
Maksim Sozontovič Berezovskij
Maksim Sozontovič Berezovskij (ukr. Максим Созонтович Березовський - Maksym Sozontovyč Berezovs'kyj); (Hluhiv, 27. listopada 1745. – Sankt Peterburg, 2. travnja 1777.) bio je ukrajinski skladatelj, dirigent, violinist i operni pjevač (bas).
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Maksim Sozontovič Berezovskij · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Mongoli · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Moskva · Vidi više »
Nacionalna manjina
Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Nacionalna manjina · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Omska oblast
Omska oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Omska oblast · Vidi više »
Patrijarh Nikon
Patrijarh Nikon Nikon, svjetovnog imena Nikita Minin (Minov) (Valjdemonovo, Rusija, 7. svibnja 1605. – Terapontov manastir, 17. kolovoza 1681.) - patrijarh Moskve i cijele Rusije od 1652. do 1666. godine.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Patrijarh Nikon · Vidi više »
Perejaslavski sporazum
Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Perejaslavski sporazum · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Poljska · Vidi više »
Povijest Rusije
Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Povijest Rusije · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Pravoslavlje · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rostov (razdvojba)
Rostov ili Rostow ima više značenja: ime različitih gradova u Rusiji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rostov (razdvojba) · Vidi više »
Rostovska oblast
Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rostovska oblast · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rumunji · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rusi · Vidi više »
Rusifikacija
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rusifikacija · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rusija · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Separatizam
Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Separatizam · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Sibir · Vidi više »
Solovecki otoci
Solovecki otoci (pomorijski: Соловки́, karelijski: Solokka, saamijski: Suollek) je najveće otočje u Bijelom moru, na ulazu u Onješki zaljev nasuprot Bjelomorsko-baltičkom kanalu.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Solovecki otoci · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Srbi · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Srednji vijek · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Svijet · Vidi više »
Taganrog
Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Taganrog · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Tatari · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Trgovina · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Turci · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ukrajinska kultura · Vidi više »
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Umjetnost · Vidi više »
Ural
Ural može značiti.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Ural · Vidi više »
Velika Kneževina Litva
Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Velika Kneževina Litva · Vidi više »
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vladimir II. Monomah
Vladimir II. Monomah pred svoju smrt, autor: Boris Čorikov (1836.) Vladimir II.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Vladimir II. Monomah · Vidi više »
Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina
Renovirana Katedrala Preobraženja u gradu Vladimiru (1160.) Presveta Bogorodica od Vladimira (12. st.) Vladimirsko-Suzdaljska KneževinaMarinko Ogorec:, Hrvatski vojnik, broj 329, siječanj 2011.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Volga · Vidi više »
Voronješka oblast
Voronješka oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Voronješka oblast · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Voronjež · Vidi više »
Zelena Ukrajina
Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.
Novi!!: Ukrajinci u Rusiji i Zelena Ukrajina · Vidi više »
