Brže od pregledniku!
20 odnosi: Beskućništvo, Franjevački svjetovni red, Grad, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski helsinški odbor, Ljubljana, Međunarodna mreža uličnih novina, Mediji, Naklada, Osijek, Prihvatilište Ruže sv. Franje, Rijeka, Rujan, Siromaštvo, Trsat, Varaždin, Vinkovci, Zagreb, 2008..
Beskućništvo
Meksiku Beskućnik u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu Beskućnik u Parizu Beskućnik u starim tenisicama. Beskućništvo se određuje kao stanje u kojem se nalaze ljudi koji nemaju mogućnost stanovanja u svojem ili tuđem za to namijenjenom prostoru, odnosno, žive u nestandardnim objektima koji se ne mogu smatrati domom ili na javnim površnicama (parkovima, ulicama i dr.). Ono može nastati zbog lokalne ili područne nezaposlenosti, rata, psihičke nestabilnosti (višegodišnji boravak u psihijatrijskim bolnicama) ili kao spoj navedenih i/ili inih čimbenika.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Beskućništvo · Vidi više »
Franjevački svjetovni red
Franjevački svjetovni red ili FSR red je ustanovljen po nadahnuću i po uzoru na djelovanje svetoga Franje Asiškoga (1182. – 1226.). Sv.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Franjevački svjetovni red · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Grad · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski helsinški odbor
Logotip HHO-a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (skr. HHO) hrvatska je nevladina organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Hrvatski helsinški odbor · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Ljubljana · Vidi više »
Međunarodna mreža uličnih novina
Međunarodna mreža uličnih novina (eng. International Network of Street Papers, skr. INSP), međunarodna je udruga koja okuplja izdavače uličnih novina, utemeljena 1994.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Međunarodna mreža uličnih novina · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Mediji · Vidi više »
Naklada
Riječ naklada ima dva značenja.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Naklada · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Osijek · Vidi više »
Prihvatilište Ruže sv. Franje
Crkva Sv. Romualda i Svih Svetih Prihvatilište „Ruže sv.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Prihvatilište Ruže sv. Franje · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Rijeka · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Rujan · Vidi više »
Siromaštvo
Indoneziji. američkog dolara na dan. Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Siromaštvo · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Trsat · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Varaždin · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ulične svjetiljke i Zagreb · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ulične svjetiljke i 2008. · Vidi više »
