Sadržaj
65 odnosi: Šumen, Ćirilica, Bizant, Bodin, Boris I., Boris II. Bugarski, Bugari, Bugarska, Crnorizac Hrabar, Drugo Bugarsko Carstvo, Dukljansko Kraljevstvo, EST, Gavril Radomir, Grad, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ikona, Ikonostas, Istanbul, Italija, Ivan Asen I., Ivan I. Cimisk, Ivan Vladislav, Kan (naslov), Kijevska Rus', Kneževina Bugarska, Knez, Krum, Mongolsko Carstvo, Nacionalni arheološki muzej u Sofiji, Oblast Šumen, Oblasti u Bugarskoj, Okrugla crkva, Omurtag, Osmansko Carstvo, Petar I. Bugarski, Pisac, Pokrštavanje Bugarske, Pregled povijesti, Presijan II., Preslavska književna škola, Prvo Bugarsko Carstvo, Roman Bugarski, Romi, Samuilo, Sanstefanski mir, Simeon, Slaveni, Slavenski jezici, Svetac, Sveti Naum, ... Proširite indeks (15 više) »
Šumen
Šumenska utvrda Panorama grada Šumena Šumen (bugarski: Шумен, turski: Şumnu) je grad na sjeveroistoku Bugarske, administativno je sjedište Šumenske oblasti, ima 103 016 stanovnika (po popisu iz 2006. g.). U periodu 1950. – 1965. grad se zvao Kolarovgrad, po Vasilu Kolarovu (1877.
Pogledaj Veliki Preslav i Šumen
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Pogledaj Veliki Preslav i Ćirilica
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Veliki Preslav i Bizant
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Veliki Preslav i Bodin
Boris I.
Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.
Pogledaj Veliki Preslav i Boris I.
Boris II. Bugarski
Boris II. (bug. Борис II) bio je car Bugara 969.
Pogledaj Veliki Preslav i Boris II. Bugarski
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Pogledaj Veliki Preslav i Bugari
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Veliki Preslav i Bugarska
Crnorizac Hrabar
Crnorizac Hrabar (bugarski: Черноризец Храбър) bio je bugarski redovnik, učenjak i pisac koji je krajem devetog i početkom desetog stoljeća bio član Preslavske književne škole.
Pogledaj Veliki Preslav i Crnorizac Hrabar
Drugo Bugarsko Carstvo
Drugo Bugarsko Carstvo (bug. Vtoro bъlgarsko carstvo) bila je srednjovjekovna bugarska država koja je postojala od 1185. godine do 1396./1397.
Pogledaj Veliki Preslav i Drugo Bugarsko Carstvo
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Veliki Preslav i Dukljansko Kraljevstvo
EST
EST međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Estonija.
Pogledaj Veliki Preslav i EST
Gavril Radomir
Samuila, Gavrila i Ivana Vladislava Gavril Radomir (bugarski Гаврил Радомир; Gabriel Radomir) bio je car Bugarske (prema nekim autorima car Zapadnobugarskog Carstva) od 6.
Pogledaj Veliki Preslav i Gavril Radomir
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Veliki Preslav i Grad
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Veliki Preslav i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Pogledaj Veliki Preslav i Ikona
Ikonostas
Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405. Ikonostas (također zvan templon) u istočnom kršćanstvu zid je s ikonama i religijskim slikama koji odvaja brod od svetilišta u crkvi.
Pogledaj Veliki Preslav i Ikonostas
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Veliki Preslav i Istanbul
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Veliki Preslav i Italija
Ivan Asen I.
Ivan Asen I. (bugarski Иван Асен I) († 1196.) bio je car Bugarske 1187./1188.
Pogledaj Veliki Preslav i Ivan Asen I.
Ivan I. Cimisk
Ivan I. Cimisk (grč. Ἰωάννης Τσıμıσϰῆς, Iōánnēs I Tzimiskēs) (Carigrad, o. 924. – Carigrad, 10. siječnja 976.), bizantski car od 969. i najsposobniji bizantski vojskovođa svojega doba.
Pogledaj Veliki Preslav i Ivan I. Cimisk
Ivan Vladislav
Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.
Pogledaj Veliki Preslav i Ivan Vladislav
Kan (naslov)
Kan (turkij. khan, gospodar, car), mongolski i turkijski vladarski ili vojni naslov korišten u srednjem vijeku kod nomadskih mongolskih i turkijskih naroda.
Pogledaj Veliki Preslav i Kan (naslov)
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Pogledaj Veliki Preslav i Kijevska Rus'
Kneževina Bugarska
Kneževina Bugarska (bugarski: Княжество България) bila je samoupravni entitet, s osmanskim sultanom kao vrhovnim suverenom.
Pogledaj Veliki Preslav i Kneževina Bugarska
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Pogledaj Veliki Preslav i Knez
Krum
Kan Krum (802. – 814.) Krum (? – ?, 13. travnja 814.), bugarski kan od 802. godine i utemeljitelj dinastije koja je vladala Bugarskom do 971. godine.
Pogledaj Veliki Preslav i Krum
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika.
Pogledaj Veliki Preslav i Mongolsko Carstvo
Nacionalni arheološki muzej u Sofiji
Nacionalni arheološki muzej (bugarski: Национален археологически музей) je muzejsko-istraživačka ustanova osnovana u Sofiji 1892. s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine.
Pogledaj Veliki Preslav i Nacionalni arheološki muzej u Sofiji
Oblast Šumen
Oblast Šumen (bugarski Област Шумен) nalazi se u sjeveroistočnoj Bugarskoj.
Pogledaj Veliki Preslav i Oblast Šumen
Oblasti u Bugarskoj
Administrativna podjela Bugarske na oblasti Bugarske oblasti od 1987. do 1998. godine Bugarska je od 1999. godine podjeljena na 28 oblasti (bugarski: области), koje su dobile imena po gradu odnosno administrativnom centru te oblasti.
Pogledaj Veliki Preslav i Oblasti u Bugarskoj
Okrugla crkva
Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.
Pogledaj Veliki Preslav i Okrugla crkva
Omurtag
Omurtag Omurtag ili Omortag Graditelj (bug. Омуртаг) (? – ?, 831. ili 832.), bugarski kan od 816. do 831.
Pogledaj Veliki Preslav i Omurtag
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Veliki Preslav i Osmansko Carstvo
Petar I. Bugarski
Petar I., pečat Petar I. (bug. Петър I) (? – 30. siječnja 970.) bio je car Bugarske, koji je vladao od 27. svibnja 927. do svoje abdikacije, 969. te je i danas slavljen kao svetac u Bugarskoj pravoslavnoj crkvi.
Pogledaj Veliki Preslav i Petar I. Bugarski
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Pogledaj Veliki Preslav i Pisac
Pokrštavanje Bugarske
Pokrštavanje Bugara Pokrštavanje Bugarske dogodilo se za vrijeme bugarskoga kneza Borisa I. Poslije pokrštavanja Moravske, bugarski knez Boris I. uputio je izaslanstvo u Franačku, zbog čeka je Bizant brzo intervenirao, jer nije želio dopustiti da se susjedna Bugarska duhovno priključi Franačkoj, pa prema tome i Rimu.
Pogledaj Veliki Preslav i Pokrštavanje Bugarske
Pregled povijesti
12. stoljeća Pregled povijesti (grč. Σύνοψις Ἱστοριῶν; lat. Synopsis historiarum), povijesno djelo bizantskog povjesničara Ivana Skilice iz druge polovice 11. stoljeća.
Pogledaj Veliki Preslav i Pregled povijesti
Presijan II.
Presijan II. (bugarski Пресиян II) bio je bugarski plemić koji je postao car Bugarske te je vladao vrlo kratko, 1018. godine.
Pogledaj Veliki Preslav i Presijan II.
Preslavska književna škola
Preslavska književna škola (bugarski: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području Bugarske.
Pogledaj Veliki Preslav i Preslavska književna škola
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Pogledaj Veliki Preslav i Prvo Bugarsko Carstvo
Roman Bugarski
Roman (bugarski: Роман) (o. 930. – 997.) bio je car Bugara 977.
Pogledaj Veliki Preslav i Roman Bugarski
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Veliki Preslav i Romi
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Pogledaj Veliki Preslav i Samuilo
Sanstefanski mir
Sanstefanski mir bio je dogovor između Ruskog i Osmanskog carstva o završetku rusko-turskog rata koji se odigrao 1877. – 1878. Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od Istanbula u Turskoj.
Pogledaj Veliki Preslav i Sanstefanski mir
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Pogledaj Veliki Preslav i Simeon
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Veliki Preslav i Slaveni
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Veliki Preslav i Slavenski jezici
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Pogledaj Veliki Preslav i Svetac
Sveti Naum
Ikona sv. Nauma Ohridskog Sveti Naum Ohridski Čudotvorac (mak. Свети Наум Охридски Чудотворец) (oko 830. – manastir sv. Nauma, obala Ohridskog jezera, 23. prosinca 910.) kršćanski je svetac.
Pogledaj Veliki Preslav i Sveti Naum
Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942.
Pogledaj Veliki Preslav i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Veliki Preslav i Turci
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Veliki Preslav i Turski jezik
Veliko Trnovo
Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.
Pogledaj Veliki Preslav i Veliko Trnovo
Vladimir Bugarski
Kažnjavanje Vladimira i ustoličenje njegova brata (crkva sv. Demetrija) Vladimir Rasate (bug. Владимир Расате), bugarski knez (889. – 893.); najstariji sin kneza Mihaela Borisa I. i njegove žene, Marije.
Pogledaj Veliki Preslav i Vladimir Bugarski
Zapadna polutka
Zapadna polutka Zapadna polutka ili zapadna hemisfera geografski je izrazOlson, Judy M (1997), "Projecting the hemisphere", in Robinson, Arthur H; Snyder, John P (eds.),, Bethesda, MD: Cartography and Geographic Information Society, American Congress on Surveying and Mapping.
Pogledaj Veliki Preslav i Zapadna polutka
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Veliki Preslav i 1946.
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Pogledaj Veliki Preslav i 1965.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Veliki Preslav i 1992.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Veliki Preslav i 2001.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Veliki Preslav i 2005.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Veliki Preslav i 2007.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Veliki Preslav i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Veliki Preslav i 2010.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Veliki Preslav i 2015.
Također poznat kao Preslav.