Brže od pregledniku!
75 odnosi: Ante Babaja, Balkanski špijun, Beograd, Bitka na Neretvi (1969.), Boris Dvornik, Bosna i Hercegovina, Bratstvo i jedinstvo, Breza (1967.), Domovinski rat, Dvostruki obruč (1963.), Glumac, Hajrudin Krvavac, Hrvati, Hrvatska demokratska zajednica, Jagodina, Josip Broz Tito, Kina, Kraljevina Jugoslavija, Ljubiša Samardžić, Mala pljačka vlaka (1984.), Milena Dravić, Most (1969.), Narodna skupština Republike Srbije, Niš, Novela, Novi Sad, Partizanska eskadrila, Partizanski filmovi, Persona non grata, Političar, Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije, Prokleta je Amerika, Sarajevo, Sestre (2011.), Signali nad gradom (1960.), Slavko Kolar, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička partija Srbije, Split, Srbi, Srbija, Stipe Delić, Sutjeska (1973.), U raljama života (1984.), Valter brani Sarajevo, Veljko Bulajić, Visoki napon (1981.), Vlak bez voznog reda (1959.), 1933., ..., 1955., 1959., 1960-ih, 1960., 1962., 1963., 1967., 1968., 1969., 1970-ih, 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980-ih, 1981., 1984., 1990-ih, 1992., 2011., 2013., 2016., 22. svibnja, 5. lipnja. Proširite indeks (25 više) »
Ante Babaja
Ante Babaja (Imotski, 6. listopada 1927. – Zagreb, 14. siječnja 2010.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Ante Babaja · Vidi više »
Balkanski špijun
Balkanski špijun je srpska drama/komedija iz 1984. koju je po vlastitom scenariju režirao Dušan Kovačević.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Balkanski špijun · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Beograd · Vidi više »
Bitka na Neretvi (1969.)
Bitka na Neretvi je partizanski film iz 1969. godine, koji se sudskom odlukom od 2013.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Bitka na Neretvi (1969.) · Vidi više »
Boris Dvornik
Boris Dvornik (Split, 16. travnja 1939. – Split, 24. ožujka 2008.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i scenarist.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Boris Dvornik · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratstvo i jedinstvo
"Čuvajmo bratstvo i jedinstvo, kao zjenicu oka svog", natpis u Mostaru. Bratstvo i jedinstvo (srpska ćirilica: Братство и јединство, makedonski: Братство и единство, slovenski: Bratstvo in enotnost, albanski: Bashkim dhe Vëllazërim, mađarski: Testvériség és egység) je bio poznati slogan i dogma Saveza komunista Jugoslavije, skovan za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji (od 1941. do 1945.), a kasnije i jedan od gesla SFR Jugoslavije.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Bratstvo i jedinstvo · Vidi više »
Breza (1967.)
Breza je hrvatski cjelovečernji film modernističkog stila pripovijedanja, snimljen 1967. prema Kolarovim novelama Breza i Ženidba Imre Futača.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Breza (1967.) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Domovinski rat · Vidi više »
Dvostruki obruč (1963.)
Dvostruki obruč, hrvatski dugometražni film iz 1963. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Dvostruki obruč (1963.) · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Glumac · Vidi više »
Hajrudin Krvavac
Hajrudin Krvavac (Sarajevo, 22. prosinca 1926. – Sarajevo, 11. srpnja 1992.) bosanskohercegovački je redatelj i scenarist.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Hajrudin Krvavac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Jagodina
Jagodina (ćirilično Јагодина) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Jagodina · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Kina · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ljubiša Samardžić
Ljubiša Samardžić (Skoplje, 19. studenog 1936. – Beograd, 8. rujna 2017.) je bio srbijanski glumac i filmski redatelj.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Ljubiša Samardžić · Vidi više »
Mala pljačka vlaka (1984.)
Mala pljačka vlaka hrvatski je dugometražni film iz 1984. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Mala pljačka vlaka (1984.) · Vidi više »
Milena Dravić
Milena Dravić (Beograd, 5. listopada 1940. – Beograd, 14. listopada 2018.), bila je srbijanska filmska, kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Milena Dravić · Vidi više »
Most (1969.)
Most je partizanski film Hajrudina Krvavca iz 1969. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Most (1969.) · Vidi više »
Narodna skupština Republike Srbije
200px Narodna skupština Republike Srbije je vrhovnо zakonodavnо tijelo u Republici Srbiji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Narodna skupština Republike Srbije · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Niš · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Novela · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Novi Sad · Vidi više »
Partizanska eskadrila
Partizanska eskadrila partizanski je film Hajrudina Krvavca iz 1979. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Partizanska eskadrila · Vidi više »
Partizanski filmovi
Kini Partizanski filmovi (ponekad i pod nazivom "antifašistički filmovi") označavaju filmski žanr koji je nastao u komunističkoj (titoističkoj) režimskoj filmskoj umjetnosti u republikama i autonomnim pokrajinama socijalističke Jugoslavije.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Partizanski filmovi · Vidi više »
Persona non grata
Persona non grata (lat. nepoželjna osoba, neprihvatljiva osoba, nepoćudna osoba, osoba koja se ne cijeni) pojam je koji se u diplomaciji upotrebljava za osobu – šefa diplomatske misije i druge diplomate, čija nazočnost na području države primateljice nije poželjna, odnosno za koju država primateljica zahtijeva odlazak sa svog područja.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Persona non grata · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Političar · Vidi više »
Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije
Ustanova Predsjednika Predsjedništva SFRJ ustanovljena je nakon Titove smrti 1980. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije · Vidi više »
Prokleta je Amerika
Prokleta je Amerika (srpski: Kroz prašume Južne Amerike) je srbijanski film iz 1992. Pristupljeno 24.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Prokleta je Amerika · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Sarajevo · Vidi više »
Sestre (2011.)
Sestre (srp. Сестре) je srpski film iz 2011. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Sestre (2011.) · Vidi više »
Signali nad gradom (1960.)
Signali nad gradom, hrvatski dugometražni film iz 1960. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Signali nad gradom (1960.) · Vidi više »
Slavko Kolar
Čazmi Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Slavko Kolar · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička partija Srbije
Logo Socijalističke Partije Srbije Socijalistička partija Srbije (Социјалистичка партија Србије) je politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Socijalistička partija Srbije · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Srbija · Vidi više »
Stipe Delić
Stipe Delić (Makarska, 23. lipnja 1925. – Zagreb, 1. travnja 1999.) je bio hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Stipe Delić · Vidi više »
Sutjeska (1973.)
Sutjeska je bosanskohercegovački ratni film u režiji hrvatskog redatelja Stipe Delića iz 1973. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Sutjeska (1973.) · Vidi više »
U raljama života (1984.)
U raljama života, hrvatski dugometražni film iz 1984. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i U raljama života (1984.) · Vidi više »
Valter brani Sarajevo
Valter brani Sarajevo, ratni je bosanskohercegovački film Hajrudina Krvavca iz 1972. godine, uz Bulajićevu Bitku na Neretvi vjerojatno najpoznatiji i najpopularniji film partizansko-ratne tematike snimljen u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Valter brani Sarajevo · Vidi više »
Veljko Bulajić
Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Veljko Bulajić · Vidi više »
Visoki napon (1981.)
Visoki napon, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Visoki napon (1981.) · Vidi više »
Vlak bez voznog reda (1959.)
Vlak bez voznog reda, hrvatski dugometražni film iz 1959. godine.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i Vlak bez voznog reda (1959.) · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1933. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1969. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1970-ih · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1980-ih · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1984. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 1992. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 2016. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 22. svibnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Velimir Bata Živojinović i 5. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bata Živojinović, Velimir Živojinović.
