Brže od pregledniku!
73 odnosi: Aleksandr Vasiljevič Suvorov, Auguste Marmont, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Barun, Beč, Bojnik, Cetin, Engleski jezik, Francuski revolucionarni ratovi, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, General bojnik, General konjaništva, Gračac, Habsburška Monarhija, Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatski vojnik, Husari, Joachim Murat, Josip Filip Vukasović, Kneževići (plemstvo), Konjic, Kopnena vojska, Ljubljana, Martin Knežević, Međimurje (regija), Međimurska županija, Napoleonski ratovi, Natporučnik, Njemački jezik, Nova Gorica, Podmaršal, Poručnik, Potpukovnik, Pukovnik, Rijeka, Satnik, Schönbrunn, Slovenija, Sveta Jelena (Međimurje), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trst, Varaždin, Vojna krajina, Zagreb, Zalska županija, 1. svibnja, 10. studenoga, ..., 11. ožujka, 15. travnja, 17. lipnja, 1755., 1778., 1789., 1790., 1796., 1799., 1800., 1802., 1805., 1809., 1812., 1813., 1815., 1832., 19. lipnja, 19. siječnja, 21. lipnja, 27. travnja, 30. studenoga, 6. siječnja. Proširite indeks (23 više) »
Aleksandr Vasiljevič Suvorov
Aleksandar Vasiljevič Suvorov Aleksandr Vasiljevič Suvorov (rus. Алекса́ндр Васи́льевич Суво́ров) (Moskva, 24. studenog 1729. – Petrograd, 18. svibnja 1800.), grof Suvorov od Ramnika, knez Italije, grof Svetog Rimskog Carstva, princ kraljevine Sardinije, feldmaršal austrijske vojske, feldmaršal sardinijske vojske te posljednji generalissimus Ruskog Carstva iz 18.
Novi!!: Vinko Knežević i Aleksandr Vasiljevič Suvorov · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Vinko Knežević i Auguste Marmont · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Vinko Knežević i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Vinko Knežević i Barun · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vinko Knežević i Beč · Vidi više »
Bojnik
Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).
Novi!!: Vinko Knežević i Bojnik · Vidi više »
Cetin
Cetin Cetinska tvrđava Tvrđava Cetin nalazi se 5 km južno od Cetingrada, iznad naselja Podcetina.
Novi!!: Vinko Knežević i Cetin · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vinko Knežević i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski revolucionarni ratovi
Francuski revolucionarni ratovi je naziv koji se koristi za seriju oružanih sukoba koje je revolucionarna Francuska vodila s raznim europskim državama u razdoblju od 1792. do 1802. godine.
Novi!!: Vinko Knežević i Francuski revolucionarni ratovi · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Vinko Knežević i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Vinko Knežević i General bojnik · Vidi više »
General konjaništva
Nezavisne Države Hrvatske. General konjaništva (njem. general der kavallerie, rus. генерал от кавалерии) je vojni čin karakterističan za njemačku i rusku vojsku.
Novi!!: Vinko Knežević i General konjaništva · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Vinko Knežević i Gračac · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Vinko Knežević i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski rat 1788.
Novi!!: Vinko Knežević i Habsburško-turski rat 1788. – 1791. · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vinko Knežević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vinko Knežević i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Novi!!: Vinko Knežević i Hrvatski vojnik · Vidi više »
Husari
Parada Austro-Ugarskih Husara Husar početkom 20. stoljeća Pruski Husari Husari su laka konjica koja se razvila tijekom ratova s Turcima u Hrvatskoj i Ugarskoj tijekom 15. i 16. stoljeća.
Novi!!: Vinko Knežević i Husari · Vidi više »
Joachim Murat
Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.
Novi!!: Vinko Knežević i Joachim Murat · Vidi više »
Josip Filip Vukasović
''Josip Filip Vukasović'' ''Viteški grb obitelji Vukasović Ljubović, Enver, ''Grbovi plemstva Gacke i Like'', adamić, Rijeka, 2001., ISBN 953-6531-75-5, str. 192-195 '' Josip Filip Vukasović (Sveti Petar (Bruvno), 1755. - Beč, 1809.), hrvatski ratnik i graditelj koji je poznat kao graditelj Lujzinske ceste te poznati vojskovođa koji je stekao u Vojsci Habsburške Monarhije čin podmaršala.
Novi!!: Vinko Knežević i Josip Filip Vukasović · Vidi više »
Kneževići (plemstvo)
Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.
Novi!!: Vinko Knežević i Kneževići (plemstvo) · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Vinko Knežević i Konjic · Vidi više »
Kopnena vojska
Kopnena vojska je grana oružanih snaga kojoj je glavna zadaća djelovanje na kopnu, samostalno ili u suradnji s nekim drugim granama oružanih snaga.
Novi!!: Vinko Knežević i Kopnena vojska · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Vinko Knežević i Ljubljana · Vidi više »
Martin Knežević
Portret Martina baruna Kneževića (1708. – 1781.) Martin Knežević od Svete Jelene (njem.: Martin Knesevich de Szent-Helena (Senj, 1708. – Gračac, 30. listopada 1781.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Kneževića, general bojnik vojske Habsburške Monarhije od 1759. godine. Sin je Jurja, časnika habsburške vojske i Katarine rođ. Stibor. Otac mu je bio u Ličkoj krajiškoj husarskoj pješačkoj pukovniji. Martin je ratovao u nizu bojišta, u turskom ratu 1737. – 1739. kao satnik, u ratu za austrijsko naslijeđe proslavio se na nizozemskom bojištu te je ratovao u Sedmogodišnjem ratu kao pukovnik, gdje se istaknuo boreći se protiv Pruske. Marija Terezija dodijelila mu je naslov baruna. 1762. godine dobio je viteški križ Marije Terezije.Hrvatski leksikon (gl. ur. Antun Vujić), A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., str. 604. U braku s Uršulom Vukasović dobio je mnogo djece, među njima šestoricu sinova.
Novi!!: Vinko Knežević i Martin Knežević · Vidi više »
Međimurje (regija)
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.
Novi!!: Vinko Knežević i Međimurje (regija) · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Vinko Knežević i Međimurska županija · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Vinko Knežević i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Natporučnik
Oznaka čina natporučnika u OS RH Natporučnik (natporučnica) je niži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod satnika, a iznad poručnika.
Novi!!: Vinko Knežević i Natporučnik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Vinko Knežević i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Gorica
Nova Gorica je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji na granici s Italijom.
Novi!!: Vinko Knežević i Nova Gorica · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Vinko Knežević i Podmaršal · Vidi više »
Poručnik
Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.
Novi!!: Vinko Knežević i Poručnik · Vidi više »
Potpukovnik
Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.
Novi!!: Vinko Knežević i Potpukovnik · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Vinko Knežević i Pukovnik · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Vinko Knežević i Rijeka · Vidi više »
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Novi!!: Vinko Knežević i Satnik · Vidi više »
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Novi!!: Vinko Knežević i Schönbrunn · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Vinko Knežević i Slovenija · Vidi više »
Sveta Jelena (Međimurje)
Kapela u Svetoj Jeleni Sveta Jelena je lokalitet u Međimurju, najsjevernijem hrvatskom kraju.
Novi!!: Vinko Knežević i Sveta Jelena (Međimurje) · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Vinko Knežević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Vinko Knežević i Trst · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinko Knežević i Varaždin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Vinko Knežević i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vinko Knežević i Zagreb · Vidi više »
Zalska županija
Zalska županija. Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Vinko Knežević i Zalska županija · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Vinko Knežević i 1. svibnja · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Vinko Knežević i 10. studenoga · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Vinko Knežević i 11. ožujka · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Vinko Knežević i 15. travnja · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Vinko Knežević i 17. lipnja · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1755. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1778. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1789. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1790. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1796. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1799. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1800. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1802. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1805. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1809. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1812. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1813. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1815. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Vinko Knežević i 1832. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Vinko Knežević i 19. lipnja · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Vinko Knežević i 19. siječnja · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Vinko Knežević i 21. lipnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Vinko Knežević i 27. travnja · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Vinko Knežević i 30. studenoga · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Vinko Knežević i 6. siječnja · Vidi više »
