Brže od pregledniku!
86 odnosi: Živinice, Čvrsnica, Bakar, Balkanski poluotok, Banja Luka, Bihać, Bilećko jezero, Bjelašnica, Boksit, Bosanska Dubica, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bratunac, Brčko, Buško jezero, Bugar, Cincar, Cink, Crna Gora, Drina, Duvanjsko polje, Europa, Glamočko polje, Gradina Donja, Hercegovina, Hrvatska, Jablaničko jezero, Jablanica, Jadransko more, Jajce, Janja (rijeka), Klek, Klima, Konjic, Kontinentska klima, Krivaja, Krom, Lelija, Livanjsko polje, Livno, Ljeto, Ločika, Lukavac, Maglić, Mangan, Mostar, Nadkrstac, Neretva, Neum, Onečišćavanje zraka, ..., Panonska nizina, Perućica, Plivska jezera, Poljoprivreda, Posušje, Potres, Prača (rijeka), Prenj, Prijedor, Prozor-Rama, Ramsko jezero, Sana, Sarajevo, Sava, Spreča, Srbija, Stablo, Tomislavgrad, Travnik, Trebišnjica, Trebinje, Treskavica, Tuzla, Ugljen, Ukrina, Una, Usora (rijeka), Voda, Volujak, Vran, Vranica, Vrbanja, Vrbas, Zelengora, Zenica, Zima. Proširite indeks (36 više) »
Živinice
Živinice su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Živinice · Vidi više »
Čvrsnica
Čvrsnica je s vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina u središnjim Dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Čvrsnica · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bakar · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Balkanski poluotok · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Banja Luka · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bihać · Vidi više »
Bilećko jezero
Bilećko jezero je umjetno jezero na rijeci Trebišnjici kod Bileće (Istočna Hercegovina, BiH).
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bilećko jezero · Vidi više »
Bjelašnica
Bjelašnica je planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, smještena jugozapadno od grada Sarajeva.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bjelašnica · Vidi više »
Boksit
'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Boksit · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratunac
Općina Bratunac je smještena u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bratunac · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Brčko · Vidi više »
Buško jezero
Buško jezero (nekada Buško blato), akumulacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Buško jezero · Vidi više »
Bugar
Bugar je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Bugar · Vidi više »
Cincar
Cincar (Cincar, Ćinćer) je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Cincar · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Cink · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Crna Gora · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Drina · Vidi više »
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje Duvanjsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Duvanjsko polje · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Europa · Vidi više »
Glamočko polje
Glamočko polje Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica na zapadu BiH koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Glamočko polje · Vidi više »
Gradina Donja
Gradina Donja je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Dubica, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Gradina Donja · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Vidi više »
Jablaničko jezero
Jablaničko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na Neretvi, u BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Jablaničko jezero · Vidi više »
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Jablanica · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Jadransko more · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Jajce · Vidi više »
Janja (rijeka)
Janja je rijeka u BiH, lijeva pritoka Drine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Janja (rijeka) · Vidi više »
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Klek · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Klima · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Konjic · Vidi više »
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Kontinentska klima · Vidi više »
Krivaja
Krivaja je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Krivaja · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Krom · Vidi više »
Lelija
Lelija Lelija je planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Lelija · Vidi više »
Livanjsko polje
Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Livanjsko polje · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Livno · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Ljeto · Vidi više »
Ločika
Ločika je drugi najviši vrh Vranice i jedan od najviših u BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Ločika · Vidi više »
Lukavac
Lukavac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Lukavac · Vidi više »
Maglić
Maglić (2386m) Maglić je dinarska planina u Bosni i Hercegovini, na državnoj granici s Crnom Gorom s najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini od 2386 metara.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Maglić · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Mangan · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Mostar · Vidi više »
Nadkrstac
Nadkrstac je najviši vrh planine Vranice u BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Nadkrstac · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Neretva · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Neum · Vidi više »
Onečišćavanje zraka
Novom Meksiku. Posljedica kisele kiše u šumi. Onečišćavanje zraka ili onečišćenje zraka je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u koncentraciji u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama, dok je zagađivanje, kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po okoliš i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Onečišćavanje zraka · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Panonska nizina · Vidi više »
Perućica
Perućica je jedna od rijetkih prašuma u Europi.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Perućica · Vidi više »
Plivska jezera
Plivska jezera, u koja spadaju Veliko i Malo jezero, nastala su na Plivi, lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Plivska jezera · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Poljoprivreda · Vidi više »
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Posušje · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Potres · Vidi više »
Prača (rijeka)
Prača je rijeka u BiH.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Prača (rijeka) · Vidi više »
Prenj
Prenj je planinski masiv u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine s mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava (2123 metra n/m).
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Prenj · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Prijedor · Vidi više »
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Prozor-Rama · Vidi više »
Ramsko jezero
Ramsko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami, na sjeveru Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Ramsko jezero · Vidi više »
Sana
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Sana · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Sava · Vidi više »
Spreča
Spreča je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini, pritoka Bosne.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Spreča · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Srbija · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Stablo · Vidi više »
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Travnik · Vidi više »
Trebišnjica
Trebišnjica je hercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Trebišnjica · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Trebinje · Vidi više »
Treskavica
Treskavica je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini, južno od Sarajeva.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Treskavica · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Tuzla · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Ugljen · Vidi više »
Ukrina
Ukrina je rijeka u sjevernoj Bosni (BiH), desna pritoka Save.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Ukrina · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Una · Vidi više »
Usora (rijeka)
Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Bosne, u koju se ulijeva južno od Doboja.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Usora (rijeka) · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Voda · Vidi više »
Volujak
Volujak Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Volujak · Vidi više »
Vran
Vran je planina u BiH, visine 2074 m/nv.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Vran · Vidi više »
Vranica
Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Vranica · Vidi više »
Vrbanja
Vrbanja je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Vrbanja · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Vrbas · Vidi više »
Zelengora
Zelengora je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini, BiH, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Zelengora · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Zenica · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Zemljopis Bosne i Hercegovine i Zima · Vidi više »
