Sadržaj
38 odnosi: Alkemija, Astronomija, Živa, Doba kuge, Fizika, Francis Bacon, Galileo Galilei, Geografija, Geografija (Ptolomej), Georg von Peuerbach, Humanizam, Inženjerstvo, Italija, Johannes Kepler, Kemija, Klaudije Ptolemej, Leonardo da Vinci, Manufaktura, Matematika, Nürnberg, Nikola Kopernik, Pad Carigrada 1453., Paracelsus, Plinije Stariji, Politika, Povijest, Regiomontanus, René Descartes, Renesansa, Soli, Sumpor, Sunce, Tabit ibn Kora, Thomas More, Utopija, Zapadni svijet, Zemlja, Zlato.
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Pogledaj Znanost u renesansi i Alkemija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Znanost u renesansi i Astronomija
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Pogledaj Znanost u renesansi i Živa
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Pogledaj Znanost u renesansi i Doba kuge
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Znanost u renesansi i Fizika
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Pogledaj Znanost u renesansi i Francis Bacon
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Znanost u renesansi i Galileo Galilei
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Znanost u renesansi i Geografija
Geografija (Ptolomej)
Geografija ili Priručnik geografije (starogrč. Γεωγραφικὴ Ὑφήγησις Geographike Hyphegesis; lat. Geographia ili stariji naziv Cosmographia), najvažnije Ptolomejevo djelo izuzevši Almagest.
Pogledaj Znanost u renesansi i Geografija (Ptolomej)
Georg von Peuerbach
Georg von Peuerbach (Peuerbach blizu Linza, 30. svibnja 1423. – Beč, 8. travnja 1461.), austrijski matematičar i astronom.
Pogledaj Znanost u renesansi i Georg von Peuerbach
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Pogledaj Znanost u renesansi i Humanizam
Inženjerstvo
Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.
Pogledaj Znanost u renesansi i Inženjerstvo
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Znanost u renesansi i Italija
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Pogledaj Znanost u renesansi i Johannes Kepler
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Znanost u renesansi i Kemija
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Znanost u renesansi i Klaudije Ptolemej
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Pogledaj Znanost u renesansi i Leonardo da Vinci
Manufaktura
Manufaktura Manufaktura (lat. manu facere – rukom raditi) predstavlja karakterističan i dominantan oblik kapitalističkog privređivanja, a da bi ona to postala bilo je potrebno mnogo uvjeta, posebno znatna koncentracija individualnih kapitala, raspoloživa masa radnika, i široko tržište za realizaciju proizvedene robe.
Pogledaj Znanost u renesansi i Manufaktura
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Znanost u renesansi i Matematika
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Pogledaj Znanost u renesansi i Nürnberg
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Znanost u renesansi i Nikola Kopernik
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Pogledaj Znanost u renesansi i Pad Carigrada 1453.
Paracelsus
'''Paracelsus''' Paracelsus, pravim imenom Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von Hohenheim (Einsiedeln, 11. studenog ili 17. prosinca 1493. – Salzburg, 24. rujna 1541.), švicarski liječnik, alkemičar, astrolog, znanstvenik, mistički filozof i okultist.
Pogledaj Znanost u renesansi i Paracelsus
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Znanost u renesansi i Plinije Stariji
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Znanost u renesansi i Politika
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Znanost u renesansi i Povijest
Regiomontanus
Regiomontanus ili pravim imenom Johannes Müller (Königsberg, Bavarska, 6. lipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački matematičar, astronom, astrolog i prevoditelj.
Pogledaj Znanost u renesansi i Regiomontanus
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Znanost u renesansi i René Descartes
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Znanost u renesansi i Renesansa
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Pogledaj Znanost u renesansi i Soli
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Pogledaj Znanost u renesansi i Sumpor
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Znanost u renesansi i Sunce
Tabit ibn Kora
Tabit ibn Kora abu' l'Hasan ibn Marvan al-Sabi al'Harani (Thābit ibn Qurra al-Ḥarrānī) (arapski ثابت بن قرة); Haran (Mezopotamija, današnja Turska, 826. – Bagdad, 18. veljače 901. bio je arapski matematičar i astronom. Tabit je na prijedlog Mohameda ibn Muse ibn Šakira došao studirati u Bagdad kod Šakirovog brata Bani Musa.
Pogledaj Znanost u renesansi i Tabit ibn Kora
Thomas More
Sv.
Pogledaj Znanost u renesansi i Thomas More
Utopija
*Utopija (djelo Tome Morusa).
Pogledaj Znanost u renesansi i Utopija
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Pogledaj Znanost u renesansi i Zapadni svijet
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Znanost u renesansi i Zemlja
Zlato
zlato.
Pogledaj Znanost u renesansi i Zlato