Brže od pregledniku!
102 odnosi: Akademik, Albino Crnobori, Aldo Kliman, Aleja glagoljaša, Šime Vučetić, Škrljevo, Šopron, Žminj, Čakavski sabor, Čakavsko narječje, Bakar (grad), Barban, Buje, Buzet, Civilizacija, Cres, Crikvenica, Dalmacija, David Kabalin, Dijalekt, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Društvo hrvatskih književnika, Ema Derossi-Bjelajac, Europa, Gacka (župa), Grobničko polje, Grobnik, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko primorje, Hum (Buzet), Humanizam, Ičići, Istarska književna kolonija „Grozd”, Istra, Istrapedia, Ivan Matetić Ronjgov, Ive Jelenović, Ive Rudan, Ive Siljan, Josip Diminić, Juršići, Kaj (časopis), Klana, Kornić, Kostrena, Krk, Labin, ..., Lika, Ljubo Drndić, Ljubo Pavešić, Lošinj, Lovran, Mađarska, Mali princ, Marijan Matković, Marin Franičević, Mario Kalčić, Marko Uvodić, Mate Balota, Mirko Božić, Miroslav Sinčić, Mošćenička Draga, Modruš, Motovun, Nagrada Zvane Črnja, Novi Vinodolski, Novigrad, Opatija, Otočac, Pazin, Petar Strčić, Pinezići, Poreč, Povijest Istre, Pula, Rab, Radničko samoupravljanje, Rakalj, Roč, Rovinj, Slavko Krajcar, Slavko Zlatić, Sopile, Split, Svetvinčenat, Trviž, Unitarizam, Viškovo, Vižinada, Zagreb, Zvane Črnja, 12. rujna, 13. rujna, 1969., 1970., 1979., 2007., 2021., 8. lipnja. Proširite indeks (52 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Čakavski sabor i Akademik · Vidi više »
Albino Crnobori
Albino Crnobori (Premantura, 1. ožujka 1941.) je hrvatski političar, pravnik, novinar i esejist.
Novi!!: Čakavski sabor i Albino Crnobori · Vidi više »
Aldo Kliman
Aldo Kliman (Bitola, 9. studenog 1950.), hrvatski i makedonski pjesnik, novelist, književni i likovni kritičar, polemičar, antologičar, prevoditelj, novinar i nakladnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Aldo Kliman · Vidi više »
Aleja glagoljaša
Ploča s opisom aleje Aleja glagoljaša, spomenički je kompleks spomen-obilježja glagoljaštvu i glagoljašima.
Novi!!: Čakavski sabor i Aleja glagoljaša · Vidi više »
Šime Vučetić
Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. – Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Šime Vučetić · Vidi više »
Škrljevo
Škrljevo je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Škrljevo · Vidi više »
Šopron
Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku) (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.
Novi!!: Čakavski sabor i Šopron · Vidi više »
Žminj
Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².
Novi!!: Čakavski sabor i Žminj · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Čakavski sabor i Čakavski sabor · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Čakavski sabor i Čakavsko narječje · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Bakar (grad) · Vidi više »
Barban
Barban (čakavski Barbon, ili Brban) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Barban · Vidi više »
Buje
Buje (tal. Buie d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Buje · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Čakavski sabor i Buzet · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Čakavski sabor i Civilizacija · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Čakavski sabor i Cres · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Čakavski sabor i Crikvenica · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Dalmacija · Vidi više »
David Kabalin
David Kabalin Vinodolski (Novi Vinodolski, 1918. – 21. kolovoza 2012.) je hrvatski pjesnik, književnik i nekad istaknuti privrednik iz Novog Vinodolskog.
Novi!!: Čakavski sabor i David Kabalin · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Čakavski sabor i Dijalekt · Vidi više »
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Čakavski sabor i Dobriša Cesarić · Vidi više »
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Novi!!: Čakavski sabor i Dragutin Tadijanović · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Čakavski sabor i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Ema Derossi-Bjelajac
Ema Derossi-Bjelajac (Štrmac, 3. svibnja 1926. – Zagreb, 20. lipnja 2020.) bila je hrvatska političarka i visoka stranačka dužnosnica u doba socijalističke Jugoslavije.
Novi!!: Čakavski sabor i Ema Derossi-Bjelajac · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Čakavski sabor i Europa · Vidi više »
Gacka (župa)
Gacka je jedna od najstarijih hrvatskih pokrajina (obično se naziva „župom“).
Novi!!: Čakavski sabor i Gacka (župa) · Vidi više »
Grobničko polje
Pogled na Grobničko polje Rječina Spomenik Podhumskim žrtvama, autora Šime Vulasa Grobničko polje je krško polje Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Grobničko polje · Vidi više »
Grobnik
Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.
Novi!!: Čakavski sabor i Grobnik · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Čakavski sabor i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čakavski sabor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Čakavski sabor i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Čakavski sabor i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hum (Buzet)
Hum je naselje u sastavu Grada Buzeta u Istarskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Hum (Buzet) · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Čakavski sabor i Humanizam · Vidi više »
Ičići
Ičići su naselje smješteno na sjevernom Jadranu, u Kvarnerskom zaljevu oko 5 km od Opatije odnosno 15 km od Rijeke.
Novi!!: Čakavski sabor i Ičići · Vidi više »
Istarska književna kolonija „Grozd”
Istarska književna kolonija „Grozd” (IKK “Grozd”) utemeljena je 6. lipnja 1986. godine na inicijativu književnika Alda Klimana i nekolicine tadašnjih aktivista Čakavskog sabora, a s radom je započela pod nazivom Istarska književna kolonija, unutar Pulske katedre te značajne istarske kulturne organizacije.
Novi!!: Čakavski sabor i Istarska književna kolonija „Grozd” · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Čakavski sabor i Istra · Vidi više »
Istrapedia
Naslovnica Istrapedije Istrapedia je prva regionalna internetska enciklopedija u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Istrapedia · Vidi više »
Ivan Matetić Ronjgov
Spomenik Ivanu Matetiću Ronjgovu uz rodnu kuću u Ronjgima. Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travnja 1880. – Lovran, 27. lipnja 1960.), skladatelj, melograf i glazbeni pedagog.
Novi!!: Čakavski sabor i Ivan Matetić Ronjgov · Vidi više »
Ive Jelenović
otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.
Novi!!: Čakavski sabor i Ive Jelenović · Vidi više »
Ive Rudan
Ive Rudan (Rudani, 11. studenoga 1940. – Pula, 11. siječnja 1983.), bio je hrvatski književnik, povjesničar, etnolog, novinar, folklorist, književni povjesničar i publicist, rodom iz žminjskog kraja.
Novi!!: Čakavski sabor i Ive Rudan · Vidi više »
Ive Siljan
Ive Siljan (Marčana, 26. studenoga 1929. – Pula, 11. siječnja 1988.), hrvatski književnik i lokalni društveno-politički dužnosnik B. D. Biletić: Siljan, Ive (pristupljeno 2. rujna 2016.).
Novi!!: Čakavski sabor i Ive Siljan · Vidi više »
Josip Diminić
Josip (Bepo) Diminić (Sveti Lovreč Labinski, 17. lipnja 1937. – Labin, 17. svibnja 2019.) bio je hrvatski kipar i grafičar.
Novi!!: Čakavski sabor i Josip Diminić · Vidi više »
Juršići
Juršići su mjesto na jugozapadu poluotoka Istre.
Novi!!: Čakavski sabor i Juršići · Vidi više »
Kaj (časopis)
Kaj - časopis za književnost umjetnost i kulturu, dvomjesečnik je koji u Zagrebu izdaje društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti Kajkavsko spravišče.
Novi!!: Čakavski sabor i Kaj (časopis) · Vidi više »
Klana
Klana je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji, na Krasu sjeverozapadno od Rijeke.
Novi!!: Čakavski sabor i Klana · Vidi više »
Kornić
crkvica Svetog Dunata Punta Zabavni dio plaže na Dunatu Kornić je naselje na otoku Krku, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora.
Novi!!: Čakavski sabor i Kornić · Vidi više »
Kostrena
Termoelektrana Žurkovo, Kostrena Kostrena Kostrena je općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Kostrena · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Čakavski sabor i Krk · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Labin · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Čakavski sabor i Lika · Vidi više »
Ljubo Drndić
Ljubo Drndić (Pazin, 27. srpnja 1919. – Zagreb, 20. veljače 2013., hrvatski antifašist iz Istre, komunist član KPH, novinar i diplomat. Jedan od vođa istarskog ustanka protiv Italije 1943. godine, pisac proglasa Istarski narode iz 1943. godine i pisac teksta Pazinskih odluka. Otac književnice Daše Drndić. Uz brata Antu osnivač je i utemeljitelj Glasa Istre 1943. te njegov drugi urednik (prvi je bio Ante). Rođen je 27. srpnja 1919. u Karojbi kod Pazina u Istri. Obitelj Ljube Drndića emigrirala je 1921. godine iz Istre pod talijanskom vlašću u Jugoslaviju. Obitelj se nastanjuje u Dalmaciji, te Ljubo Drndić odrasta u Orebiću i Makarskoj. Gimnaziju završava u Splitu, te upisuje studij elektrotehnike u Beogradu. Ondje se približava komunistima. U vrijeme kada priprema završne ispite na Tehničkom fakultetu, Drndićeve studije prekida Travanjski rat 1941. godine, nakon kojega se sveučilišni studiji u Beogradu zatvaraju. Vraća se u Split, da bi sa svojim ocem Edom mogao u grču gledati kako talijanska vojska 15. travnja 1941. godine slavodobitno ulazi u taj hrvatski grad i potom čitati prvi broj časopisa "San Marco", u kojem se objavljuje odluka da se u tom gradu smiju isticati jedino talijanske zastave, te da se u svim javnim prostorima moraju postaviti slike Mussolinija i talijanskog kralja. Svjedoči dolasku oko tisuću službenika iz Italije u Split, da organiziraju civilnu upravu u etnički hrvatskoj Dalmaciji. Postaje članom Komunističke partije Hrvatske, kojoj je idejno blizak i u kojoj vidi jedinog odlučnog borca protiv Talijana. Odvažuje se u prosincu 1941. godine ilegalno prijeći u rodnu Istru, preko Trsta. Nastanjuje se u rodnom selu Karojbi u središnjoj Istri, gdje na obiteljskoj starini već živi njegova majka, u kući svojega oca Petra Ujčića; lokalnim karabinjerima objašnjava Ljubo da je pri kraju studija, te da kod rodbine usavršava talijanski i uči. Preko obitelji u okolini Karojbe i rodbine u Pazinu stvara kontakte s hrvatskim domoljubima te s talijanskim ljevičarima. Uspostavlja vezu između partizana u Hrvatskoj i hrvatskih domoljuba u Istri, te sudjeluje u širenju mreže Narodnih odbora u Istri. U političkom radu naglasak stavlja na nacionalno pitanje, jer istarski seljaci pokazuju vrlo slab interes zpra komunističke ideje. U situaciji kada u Istri zapravo nema nikakve druge hrvatske organizacije, uspješno širi mrežu svojih suradnika. Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943., kojega je napisao Ljubo Drndić. Može se opaziti da se govori o priključenju Hrvatskoj, a ne o priključenju Jugoslaviji. U prosincu 1941. okuplja u Pazinu prvu grupu komunističkih gimnazijalaca koje je već ranije animirao talijanski komunist Giorgio Sestan (koji u to vrijeme nije bio povezan s ilegalnom Komunističkom partijom Italije), a u selu Marečići osniva 29. travnja 1942. god. prvu ćeliju KPH u Istri. Potom širi mrežu hrvatskih komunista na tom tada talijanskom državnom teritoriju, gdje odranije postoji i ilegalna mreža Komunističke partije Italije. Približno u isto vrijeme, stupa Drndić u kontakst i s talijanskim komunistima iz rudarskog grada Labina: među čak 180 labinskih komunista - članova KP Italije - ima mnogo etničkih Hrvata, koje Drndić postepeno animira da prijeđu u KPH. Mreža čiji je dio i Drndić - a u kojoj od srpnja 1942. god. važan dio postaje i njegov brat Ante Drndić Stipe, kojega splitski komunisti šalju na rad u Istru, te djeluje iz baze u Karojbi - brzo se širi, te prikuplja u Istri hranu, odjeću, obuću, novac, lijekove i oružje za partizane u Hrvatskoj, kojima se uskoro organizirano pridružuju i prve grupe istarskih dragovoljaca. Braća Drndić uspijevaju izbjeći uhićenja što ih u drugoj polovini 1942. godine pokreću talijanske vlasti, koje su prepoznale ilegalnu aktivnost koju su potaknuli hrvatski komunisti. U složenoj situaciji, oni lokalnim uvjetima prilagođavaju "Uputstva za ilegalni rad" koja su donijeli iz Splita, te ih u Karojbi šapirografiraju u 150 - 200 primjeraka; ta se uputstva dijele kao osnova za konspirativnu djelatnost Narodnooslobodilačkih odbora: Drndića je dirnula žudnja s kojom su istarski Hrvati primili takav materijal - napisan na njihovom narodnom jeziku. Za svoj ilegalni rad dobivaju Drndić i suradnici od kraja 1942. godine financijsku potporu vlasnika rudnika boksita braće Crljenica, rijetkih hrvatskih kapitalista u Istri. 10. ožujka 1943. godine u kući Drndićevih u Karojbi sastaju se komunisti Ante Drndić Stipe, Josip Matas, Božo Kalčić, Ljubo Drndić Vladlen i Vlado Juričić: taj se manje-više spontani sastanak poslije prepoznavao kao prvi sastanak prvog rukovodstva KPH za Istru. S bratom Antom utemeljuje u srpnju 1943. godine - kada se nazire pad Italije - ilegalnu tiskovinu Glas Istre. Prvi njegov tekst u toj novini, koji je napisao za njegov prvi broj, nosio je naslov "Duh Istre ostao je nepokoren". Konspirativni protutalijanski rad daje rezultate: u biografskoj knjizi "Oružje i sloboda Istre 1941. – 1943." iz 1978. godine Drndić citira izvješće svojeg kolege Silva Milenića Lovre - partijskog rukovodioca kojeg je KPH s područja Hrvatskog primorja uputio na rad u Istru - prema kojem je 3. rujna 1943. godine u Istri bilo 140 seoskih NOO-a s ukupno 906 odbornika, 16 općinskih s 96 članova i 8 kotarskih NOO-a (Kras, Buzet, Motovun, Pazin, Čepić, Tinjan, Labin, Pula), koji su brojili od 6 do 13 članova, a u Okružni NOO, kao najviši "organ narodne vlasti", ušlo je "deset drugova sposobnih za samostalno političko djelovanje i s autoritetom u narodu"; na čelu Okružnog NOO-a za Istru osnovanog u kolovozu 1943. nalazio se Joakim Rakovac. Za vrijeme ustanka u Istri nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine odigrava Ljubo Drndić vrlo važnu ulogu u ustanku. Pisac je proglasa Istarski narode, u kojem ustaničko vodstvo poručuje: "Istra se priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje sa ostalom našom hrvatskom braćom... Živjela hrvatska Istra!". Pisac je teksta Pazinskih odluka, potom i drugi urednik partizanskih novina "Glas Istre", u kojima piše od prvog broja (prvi urednik je bio njegov brat Ante Drndić Stipe). Poslije rata nastavlja raditi kao propagandist komunističke partije, zatim na poslovima odnosa s javnošću u jugoslavenskim diplomatskim predstavništvima. Napreduje do funkcije veleposlanika u Švedskoj i Sudanu; u vrijeme njegovog službovanja u Sudanu postala je Jugoslavija partner u izgradnji trgovačke mornarice Sudana - uz značajan angažman Bodogradlišta Uljanik u Puli koje je sagradilo većinu tadašnjeg sudanskog brodovlja, te uz angažman hrvatskih pomoraca na sudanskim brodovima i u školovanju sudanskog pomoračkog kadra - te osnivanju Sudanske ratne mornarice, koja je također uključivala izgradnju brodova, obrzovanje pomorskih časnika i slanje vojnih instruktora. Kao savezni podsekretar za turizam, zaslužan je za ukidanje viza stranim turistima, što je imalo snažan utjecaj na razvoj turizma. Poslije osamostaljenja Hrvatske vratio se najprije u Rijeku, a potom preselio u Zagreb gdje je živio do smrti. Sahranjen je u svojem zavičaju u selu Karojba. 23. kolovoza 2016. godine, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, Ljubi Drndiću je predsjednica Republike Hrvatske Kolida Grabar Kitarović posmrtno dodijelila odlikovanje Reda Stjepana Radića. Odlikovanje je preuzela književnica Daša Drndić, kćer Ljube Drndića, na ceremoniji priređenoj u Pazinu, gdje je 1943. godine bilo ustaničko vodstvo izdalo proglas "Istarski narode" o pripojenju Istre Hrvatskoj, kojega je Ljubo Drndić bio autor. Odlikovanje je dodijeljeno "za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda".
Novi!!: Čakavski sabor i Ljubo Drndić · Vidi više »
Ljubo Pavešić
Ljubo Pavešić (Škrljevo, 28. siječnja 1919. – Rijeka, 19. siječnja 1994.), hrvatski književnik i novinar.
Novi!!: Čakavski sabor i Ljubo Pavešić · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Čakavski sabor i Lošinj · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Lovran · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Čakavski sabor i Mađarska · Vidi više »
Mali princ
Mali princ (fr. Le Petit Prince) najpoznatija je novela francuskog pilota Antoinea de Sainta-Exuperyja iz 1943.
Novi!!: Čakavski sabor i Mali princ · Vidi više »
Marijan Matković
Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. – Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Marijan Matković · Vidi više »
Marin Franičević
* Marin Franičević (pjesnik), hrvarski pjesnik i povjesničar književnosti.
Novi!!: Čakavski sabor i Marin Franičević · Vidi više »
Mario Kalčić
Mario (Marijan) Kalčić (Regulići kraj Barbana, 24. kolovoza 1934. – Pula, 15. srpnja 1986.), hrvatski esejist i publicist, hrvatski proljećar, zastupnik u Saveznoj skupštini.
Novi!!: Čakavski sabor i Mario Kalčić · Vidi više »
Marko Uvodić
Marko Uvodić (Split, 27. svibnja 1877. – Split, 3. ožujka 1947.), hrvatski književnik i novinar te prvi ravnatelj Muzeja grada Splita.
Novi!!: Čakavski sabor i Marko Uvodić · Vidi više »
Mate Balota
Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.
Novi!!: Čakavski sabor i Mate Balota · Vidi više »
Mirko Božić
Mirko Božić (Sinj, 21. rujna 1919. – Zagreb, 1. kolovoza 1995.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Mirko Božić · Vidi više »
Miroslav Sinčić
Miroslav Sinčić, Pula, 2017. Miroslav Sinčić (Račice, Buzet, 22. veljače 1937.) je hrvatski književnik, novinar, publicist, urednik, nakladnik, prosvjetni i društveno angažirani djelatnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Miroslav Sinčić · Vidi više »
Mošćenička Draga
Mošćenička Draga Umjetnička instalacija "Potezi i rezovi" Mošćenička Draga je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Mošćenička Draga · Vidi više »
Modruš
Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Čakavski sabor i Modruš · Vidi više »
Motovun
Motovun (tal. Montona), naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Motovun · Vidi više »
Nagrada Zvane Črnja
Dodjela Nagrade "Zvane Črnja" Damiru Barbariću, Pula, 2018. Nagrada Zvane Črnja, hrvatska je književna nagrada koja se dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja.
Novi!!: Čakavski sabor i Nagrada Zvane Črnja · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Novi Vinodolski · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: Čakavski sabor i Novigrad · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Čakavski sabor i Opatija · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Otočac · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Čakavski sabor i Pazin · Vidi više »
Petar Strčić
Petar Strčić (Kras na otoku Krku, 24. kolovoza 1936. Rijeka, 23. lipnja 2019.) bio je hrvatski povjesničar, arhivist, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Petar Strčić · Vidi više »
Pinezići
Hrvatska.
Novi!!: Čakavski sabor i Pinezići · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Čakavski sabor i Poreč · Vidi više »
Povijest Istre
Istru naseljava u 11.
Novi!!: Čakavski sabor i Povijest Istre · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Pula · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Rab · Vidi više »
Radničko samoupravljanje
Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.
Novi!!: Čakavski sabor i Radničko samoupravljanje · Vidi više »
Rakalj
Rakalj je mjesto u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Rakalj · Vidi više »
Roč
Roč je naselje u Istarskoj županiji.
Novi!!: Čakavski sabor i Roč · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Čakavski sabor i Rovinj · Vidi više »
Slavko Krajcar
Prof.
Novi!!: Čakavski sabor i Slavko Krajcar · Vidi više »
Slavko Zlatić
Slavko Zlatić, (Slavko Cvijetko Zlatić) (Sovinjak kod Buzeta, 1. lipnja 1910. – Pula, 27. listopada 1993.), hrvatski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog, melograf i glazbeni pisac Studij glazbe počeo je u Trstu, a završio u Zagrebu.
Novi!!: Čakavski sabor i Slavko Zlatić · Vidi više »
Sopile
Sopile Sopile (u Istri se nešto slično zove roženice) je stari instrumenat sličan današnjoj oboi.
Novi!!: Čakavski sabor i Sopile · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Čakavski sabor i Split · Vidi više »
Svetvinčenat
Svetvinčenat (tal. Sanvincenti, čakavsko Savičenta, ili Savicjenta) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Svetvinčenat · Vidi više »
Trviž
Trviž je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Pazina, Istarska županija.
Novi!!: Čakavski sabor i Trviž · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Čakavski sabor i Unitarizam · Vidi više »
Viškovo
Viškovo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čakavski sabor i Viškovo · Vidi više »
Vižinada
Vižinada (tal. Visinada) općina je u Hrvatskoj, na sjeverozapadu Istre.
Novi!!: Čakavski sabor i Vižinada · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Čakavski sabor i Zagreb · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Čakavski sabor i Zvane Črnja · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Čakavski sabor i 12. rujna · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Čakavski sabor i 13. rujna · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Čakavski sabor i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Čakavski sabor i 1970. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Čakavski sabor i 1979. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Čakavski sabor i 2007. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Čakavski sabor i 2021. · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Čakavski sabor i 8. lipnja · Vidi više »
