Sadržaj
31 odnosi: Automorfna tla, Žalfija, Černozem, Bijeli grab, Biokovo, Bljušt, Brač, Bukovica, Crni grab, Crni jasen, Crvenica, Dalmatinska žutilovka, Dinara, Drijen, Fitogeografija, Hrast crnika, Hrast medunac, Hrvatska, Hvar, Istra, Jarebika, Jela, Korčula, Maklen, Mljet, Mukinja, Oštrolisna šparoga, Pavitina, Pelješac, Prunus, Velebit.
Automorfna tla
Automorfna tla - nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila (Aluvij).
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Automorfna tla
Žalfija
Salvia nemorosa Salvia divinorum Salvia canescens Salvia interrupta Žalfija (kadulja, čubar, kuš; lat. Salvia) najveći je rod otpornih zimzelenih biljaka iz porodice Lamiaceae ili usnatica, red Lamiales (medićolike).
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Žalfija
Černozem
Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Černozem
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Bijeli grab
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Biokovo
Bljušt
Bljušt (obični bljušt, kuka lat Dioscorea communis; sin. Tamus communis) samonikla biljka iz porodice dioscoreaceae (bljuštovki) čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Bljušt
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Brač
Bukovica
Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Bukovica
Crni grab
Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Crni grab
Crni jasen
Crni jasen (lat. Fraxinus ornus) je vrsta jasena koja obitava od južne Europe do jugozapadne Azije.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Crni jasen
Crvenica
Istri Crvenica (tal. terra rossa) je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Crvenica
Dalmatinska žutilovka
Dalmatinska žutilovka (dalmatinska košeničica, dračica, žutica dalmatinska, lat. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica), podvrsta je uskolisne žutilovke G. sylvestris, hrvatski je endem iz porodice mahunarki.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Dalmatinska žutilovka
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Dinara
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Drijen
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Fitogeografija
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Hrast crnika
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Hrast medunac
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Hrvatska
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Hvar
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Istra
Jarebika
Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Jarebika
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Jela
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Korčula
Maklen
Maklen (lat. Acer monspessulanum) je vrsta javora udomaćena na području sjeverozapadne Afrike, zapadne Azije i južne Europe.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Maklen
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Mljet
Mukinja
Mukinja (brašnava oskoruša, brašnava jarebika, lat., Aria edulis; sin. Sorbus aria) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Mukinja
Oštrolisna šparoga
Izdanak u proljeće Oštrolisna šparoga (divlja šparoga) je vazdazelena biljka iz roda Asparagus koja se od ostalih vrsta na području Hrvatske razlikuje po svojoj drvenastoj stabljici.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Oštrolisna šparoga
Pavitina
Pavitina (paviti, vinjage, povitine, lat. Clematis), rod listopadnih ili vazdazelenih grmova iz porodice žabnjakovki.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Pavitina
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Pelješac
Prunus
Prunus (šljiva, badem, marelica, trešnja, breskva, lat. Prunus), veliki i rasprostranjeni rod biljaka dvosupnica iz porodice ružovki i potporodice Amygdaloideae (nekada nepravilno nazivana i Prunoideae Horan.. Glavni predstavnici roda su šljive, breskve i trešnje, marelice i bademi, ukupno 341 priznate vrste bez hibrida.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Prunus
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Pogledaj Šume mediteransko-montanog pojasa Hrvatske i Velebit
Također poznat kao Mediteransko-montani pojas.