Brže od pregledniku!
157 odnosi: Aleksandar Mihajlovič Prohorov, Amedeo Avogadro, Anđelko Klobučar, André Ooijer, Antemije, Avogadrov zakon, Žan Marolt, Židovi, Barbara Celjska, Bošnjaci, Bobby Fischer (šahist), Boris Spaski, Dan državnosti, Demografija, Engleska nogometna reprezentacija, Fran Binički, Francuska, Genocid u Srebrenici, George Gershwin, Giacomo Biffi, Giuseppe Arcimboldo, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hugo Sánchez, Ivan Glowatzky, Ivan Perišić, James McNeill Whistler, Jean-François Marmontel, John Quincy Adams, Justin Chambers, Lady Bird Johnson, Laurance Rockefeller, Laurence Olivier, Luis de Góngora y Argote, Lyndon B. Johnson, Mario Mandžukić, Međunarodni rukometni savez, Milan Makanec, Mino da Fiesole, Mona Barthel, Mongolija, Muhamed Abduh, Nenad Šegvić, Nicholas Edward Brown, Nicolaus Oresmius, Nizozemska nogometna reprezentacija, Nobelova nagrada za fiziku, Olga Kijevska, Osijek, ..., Patricia Reyes Spíndola, Pär Lagerkvist, Pedro Rodríguez de la Vega, Pogrom, Prijestupna godina, Richie Sambora, Robert Bruce, Rolf Stommelen, Ružica Meglaj Rimac, Rubén Baraja, Sela Ward, Simon Newcomb, Suzanne Vega, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018., Tommy Ramone, Ujedinjeni narodi, Valeriu Traian Frențiu, Većeslav Holjevac, Vinko Cuzzi, Vojska Republike Srpske, William Robert Grove, Yoann Gourcuff, Yul Brynner, Zagreb, Zaharija Sitčin, Zemlja, 1274., 1329., 1330., 1382., 1392., 1429., 1451., 1484., 1527., 1561., 1593., 1627., 1722., 1740., 1767., 1799., 1811., 1834., 1835., 1843., 1848., 1849., 1875., 1883., 1891., 1896., 1898., 1903., 1905., 1907., 1910., 1912., 1916., 1917., 1920., 1928., 1931., 1934., 1936., 1937., 1940., 1941., 1943., 1945., 1946., 1949., 1952., 1953., 1956., 1958., 1959., 1964., 1970., 1971., 1972., 1974., 1975., 1976., 1983., 1985., 1986., 1987., 1989., 1990., 1991., 1995., 1996., 1998., 2002., 2004., 2007., 2009., 2010., 2014., 2015., 2018., 2021., 472., 890., 969.. Proširite indeks (107 više) »
Aleksandar Mihajlovič Prohorov
Aleksandar Mihajlovič Prohorov (ruski: Алекса́ндр Миха́йлович Про́хоров; Atherton, Queensland, 11. srpnja 1916. – Moskva, 8. siječnja 2002.), sovjetsko-ruski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1964. Prohorov je rođen 11. srpnja 1916. u australskom mjestu Atherton, Queensland kao sin ruskih imigranata.
Novi!!: 11. srpnja i Aleksandar Mihajlovič Prohorov · Vidi više »
Amedeo Avogadro
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Amedeo Avogadro Amedeo Avogadro ili punim imenom Lorenzo Romano Amedeo Carlo Avogadro di Quaregna e di Cerreto (Torino, 9. kolovoza 1776. - Torino, 9. srpnja 1856.), talijanski fizičar i kemičar.
Novi!!: 11. srpnja i Amedeo Avogadro · Vidi više »
Anđelko Klobučar
Anđelko Klobučar (Zagreb, 11. srpnja 1931. – Zagreb, 7. kolovoza 2016.), bio je hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pedagog i akademik.
Novi!!: 11. srpnja i Anđelko Klobučar · Vidi više »
André Ooijer
André Antonius Maria Ooijer (Amsterdam, 11. srpnja 1974.) je bivši nizozemski nogometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: 11. srpnja i André Ooijer · Vidi više »
Antemije
Tremissis Antemije Prokopije Antemije (Procopius Anthemius) je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 12. svibnja 467. do 11. lipnja.
Novi!!: 11. srpnja i Antemije · Vidi više »
Avogadrov zakon
Avogadrov zakon nazvan je prema Amedeu Avogadru koji je 1811. iznio pretpostavku: To vrijedi i danas: molekule vodika i dušika, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula H2 odnosno N2, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira na to što su molekule dušika 14 puta veće mase od molekula vodika.
Novi!!: 11. srpnja i Avogadrov zakon · Vidi više »
Žan Marolt
Žan Marolt (Sarajevo, 25. rujna 1964. – 11. srpnja 2009.) bio je bosanskohercegovački istaknuti filmski i kazališni umjetnik.
Novi!!: 11. srpnja i Žan Marolt · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: 11. srpnja i Židovi · Vidi više »
Barbara Celjska
Barbara Celjska, (*1392.; † Melnik, Češka, 11. srpnja 1451.), kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg.
Novi!!: 11. srpnja i Barbara Celjska · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: 11. srpnja i Bošnjaci · Vidi više »
Bobby Fischer (šahist)
Robert Fischer Robert James "Bobby" Fischer (Chicago, 9. ožujka 1943. – Reykjavík, 17. siječnja 2008.), američki šahist.
Novi!!: 11. srpnja i Bobby Fischer (šahist) · Vidi više »
Boris Spaski
Boris Spaski Boris Vasiljevič Spaski (rus. Бори́с Васи́льевич Спа́сский), (Lenjingrad (današnji Sankt Peterburg), 30. siječnja 1937.), sovjetski/ruski velemajstor i svjetski šahovski prvak.
Novi!!: 11. srpnja i Boris Spaski · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 11. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: 11. srpnja i Demografija · Vidi više »
Engleska nogometna reprezentacija
Engleska nogometna reprezentacija predstavlja Englesku u sportu nogometu.
Novi!!: 11. srpnja i Engleska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Fran Binički
Fran Binički (Malo selo, Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: 11. srpnja i Fran Binički · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 11. srpnja i Francuska · Vidi više »
Genocid u Srebrenici
Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.
Novi!!: 11. srpnja i Genocid u Srebrenici · Vidi više »
George Gershwin
George Gershwin (Brooklyn, 26. rujna 1898. – Beverly Hills, 11. srpnja 1937.) bio je američki skladatelj i pijanist.
Novi!!: 11. srpnja i George Gershwin · Vidi više »
Giacomo Biffi
Giacomo Biffi (Milano, 13. lipnja 1928. Bologna, 11. srpnja 2015.), talijanski kardinal, crkveni dužnosnik, rođen je u Milanu, na svetkovinu sv.
Novi!!: 11. srpnja i Giacomo Biffi · Vidi više »
Giuseppe Arcimboldo
Giuseppe Arcimboldo (Milano, oko 1527. – Milano, 11. srpnja 1593.), talijanski maniristički slikar; tehnički savršen slikar osebujnog i originalnog manirističkog stila.
Novi!!: 11. srpnja i Giuseppe Arcimboldo · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 11. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 11. srpnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: 11. srpnja i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hugo Sánchez
Hugo Sánchez Márquez (Mexico City, 11. srpnja 1958.) – meksički nogometaš i trener.
Novi!!: 11. srpnja i Hugo Sánchez · Vidi više »
Ivan Glowatzky
Ivan Glowatzky (Čakovec, 11. srpnja 1976.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 11. srpnja i Ivan Glowatzky · Vidi više »
Ivan Perišić
Ivan Perišić (Split, 2. veljače 1989.) hrvatski je nogometaš koji trenutačno nastupa za Tottenham Hotspur.
Novi!!: 11. srpnja i Ivan Perišić · Vidi više »
James McNeill Whistler
James Abbot McNeill Whistler (Lowell, Massachusetts, 1834. - London, 17. srpnja 1903.) je bio američki slikar i grafičar.
Novi!!: 11. srpnja i James McNeill Whistler · Vidi više »
Jean-François Marmontel
Jean-François Marmontel Jean-François Marmontel, francuski pisac iz 18.
Novi!!: 11. srpnja i Jean-François Marmontel · Vidi više »
John Quincy Adams
John Quincy Adams (Braintree, 11. srpnja 1767. – Washington D.C., 23. veljače 1848.) je bio američki diplomat, političar i državnik, '''6.''' predsjednik SAD-a.
Novi!!: 11. srpnja i John Quincy Adams · Vidi više »
Justin Chambers
Justin Chambers (11. srpnja 1970.) je američki glumac i bivši model najpoznatiji po ulozi Alexa Kareva u TV seriji "Uvod u anatomiju".
Novi!!: 11. srpnja i Justin Chambers · Vidi više »
Lady Bird Johnson
Claudia Alta "Lady Bird" Taylor Johnson (Teksas, 22. prosinca 1912. – Teksas, 11. srpnja 2007.) je bila supruga 36.
Novi!!: 11. srpnja i Lady Bird Johnson · Vidi više »
Laurance Rockefeller
Laurance Spelman Rockefeller (New York City, 26. svibnja 1910. – New York City, 11. srpnja 2004.), američki poduzetnik, financijer i filantrop iz bogate i utjecajne poduzetničke i bankarske obitelji Rockefeller.
Novi!!: 11. srpnja i Laurance Rockefeller · Vidi više »
Laurence Olivier
Sir Laurence Olivier (Dorking, 22. svibnja 1907. – Brighton, 11. srpnja 1989.), engleski glumac, redatelj i producent.
Novi!!: 11. srpnja i Laurence Olivier · Vidi više »
Luis de Góngora y Argote
'''Luis de Góngora y Argote''' Luis de Góngora y Argote (Córdoba, 11. lipnja 1561. – Córdoba, 24. svibnja 1627.), španjolski barokni pjesnik.
Novi!!: 11. srpnja i Luis de Góngora y Argote · Vidi više »
Lyndon B. Johnson
Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. – Johnson City, Teksas, 22. siječnja 1973.), američki političar. Predsjednikom je postao nakon umorstva J. F. Kennedya 1963. godine. Za njegove administracije došlo je eskalacije američke agresije u Vijetnamu, što je izazvalo oštru kritiku njegove politike. Pod pritiskom javnog mnijenja, kako svjetskog tako i američkog, morao je pristati da se u proljeće 1968. godine u Parizu povedu pregovori s vladom Sjevernog Vijetnama o postizanju mira. Objavio je "Memoare".
Novi!!: 11. srpnja i Lyndon B. Johnson · Vidi više »
Mario Mandžukić
Mario Mandžukić (Slavonski Brod, 21. svibnja 1986.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 11. srpnja i Mario Mandžukić · Vidi više »
Međunarodni rukometni savez
Međunarodni rukometni savez (eng. International Handball Federation, IHF) je krovna organizacija rukometa i rukometa na pijesku.
Novi!!: 11. srpnja i Međunarodni rukometni savez · Vidi više »
Milan Makanec
Milan Makanec (1873.) Milan Makanec (Zagreb, 11. srpnja 1843. – Zagreb, 2. srpnja 1883.), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.
Novi!!: 11. srpnja i Milan Makanec · Vidi više »
Mino da Fiesole
Grob vojvode Huga Toskanskog, Badia Fiorentina Firenca Mino da Fiesole (Poppi kod Arezza, Italija oko 1429. – Firenca, 11. srpnja 1484.), znan i kao Mino di Giovanni, bio je talijanski renesansni kipar.
Novi!!: 11. srpnja i Mino da Fiesole · Vidi više »
Mona Barthel
Mona Barthel (Bad Segeberg, 11. srpnja 1990.) njemačka je tenisačica.
Novi!!: 11. srpnja i Mona Barthel · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: 11. srpnja i Mongolija · Vidi više »
Muhamed Abduh
Muhamed Abduh (Muḥammad 'Abduh, Mohammed Abduh, محمد عبده) (1849. – 11. srpnja 1905.) bio je egipatski učenjak i pravnik, poznati liberal koji je raskinuo s islamskom tradicijom.
Novi!!: 11. srpnja i Muhamed Abduh · Vidi više »
Nenad Šegvić
Nenad Šegvić (Split, 7. listopada 1936. – Rijeka, 11. srpnja 2021.) bio je hrvatski kazališni glumac.
Novi!!: 11. srpnja i Nenad Šegvić · Vidi više »
Nicholas Edward Brown
Nicholas Edward Brown (Redhill, Surrey, 11. srpnja 1849. - Kew Gardens, London, 25. studenoga 1934.) je bio engleski biljni taksonomist i autoritet za područje sukulenata.
Novi!!: 11. srpnja i Nicholas Edward Brown · Vidi više »
Nicolaus Oresmius
Nicolaus Oresmius Nicolaus Oresmius (Nicole Oresme, Nicholas Oresme ili Nicolas d'Oresme; Normandija, prije 1330. – Lisieux, 11. srpnja 1382.), francuski znanstvenik i katolički biskup.
Novi!!: 11. srpnja i Nicolaus Oresmius · Vidi više »
Nizozemska nogometna reprezentacija
Nizozemska nogometna reprezentacija predstavlja Nizozemsku na nogometnim natjecanjima.
Novi!!: 11. srpnja i Nizozemska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 11. srpnja i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Olga Kijevska
Olga Kijevska ili Olga Prekrasna (starocrkvenoslavenski: Ольга; Pskov, nakon krštenja Helena) (?, oko 890. – Kijev, 11. srpnja 969.), kijevska kneginja od 945. do oko 963. kao regentkinja svome sinu Svjatoslavu.
Novi!!: 11. srpnja i Olga Kijevska · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 11. srpnja i Osijek · Vidi više »
Patricia Reyes Spíndola
Patricia Verónica Núñez Reyes Spíndola (Oaxaca, Oaxaca, Meksiko, 11. srpnja 1953.) meksička je glumica, redateljica i producentica.
Novi!!: 11. srpnja i Patricia Reyes Spíndola · Vidi više »
Pär Lagerkvist
Pär Fabian Lagerkvist (Växjö, 23. svibnja 1891. – Stockholm, 11. srpnja 1974.), švedski književnik.
Novi!!: 11. srpnja i Pär Lagerkvist · Vidi više »
Pedro Rodríguez de la Vega
Pedro Rodríguez de la Vega (Mexico City, Meksiko, 18. siječnja 1940. – Nuremberg, Zapadna Njemačka, 11. srpnja 1971.) je bivši meksički vozač automobilističkih utrka i stariji brat Ricarda Rodrígueza.
Novi!!: 11. srpnja i Pedro Rodríguez de la Vega · Vidi više »
Pogrom
Prikaz iz 1493. Pogrom (iz rus. погром "razaranje, pustošenje") odnosi se na nasilne, ponekad organizirane skupne prepade prema pripadnicima vjerskih, nacionalnih, etničkih ili manjinskih skupina.
Novi!!: 11. srpnja i Pogrom · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 11. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Richie Sambora
Richie Sambora (rođen Richard Steven Sambora, 11. srpnja 1959.) američki je gitarist i bivši član rock sastava Bon Jovi.
Novi!!: 11. srpnja i Richie Sambora · Vidi više »
Robert Bruce
Robert I. Bruce (dvorac Turnberry, 11. srpnja 1274. – Cardross, Škotska, 7. lipnja 1329.), škotski kralj od 1306. do 1329. i grof od Carricka (kao Robert VIII.) iz dinastije Bruce. Od 1295. do 1304. godine, podupirao je bunu Williama Wallacea (o.
Novi!!: 11. srpnja i Robert Bruce · Vidi više »
Rolf Stommelen
Rolf Johan Stommelen (Siegen, Njemačka, 11. srpnja 1943. – Riverside, Kalifornija, SAD, 24. travnja 1983.) je bivši njemački vozač automobilističkih utrka.
Novi!!: 11. srpnja i Rolf Stommelen · Vidi više »
Ružica Meglaj Rimac
Ružica Meglaj Rimac (Zagreb, 15. veljače 1941. – Zagreb, 11. srpnja 1996.), hrvatska košarkaška reprezentativka.
Novi!!: 11. srpnja i Ružica Meglaj Rimac · Vidi više »
Rubén Baraja
Rubén Baraja Vegas (Valladolid, Kastilja, 11. srpnja 1975.) je španjolski nogometni trener i bivši profesionalni nogometaš.
Novi!!: 11. srpnja i Rubén Baraja · Vidi više »
Sela Ward
Ann Sela Ward (IPA:/ˈsiːlə ˈwɔrd/) rođena 11. siječnja 1956.) američka je glumica, možda najpoznatija po Zlatnim globusom i Emmyjem nagrađenoj televizijskoj ulozi Teddy Reed u seriji Sestre (1991.
Novi!!: 11. srpnja i Sela Ward · Vidi više »
Simon Newcomb
Simon Newcomb (Wallace, Nova Škotska, 12. ožujka 1835. – Washington, 11. srpnja 1909.), američki astronom kanadskog podrijetla.
Novi!!: 11. srpnja i Simon Newcomb · Vidi više »
Suzanne Vega
Suzanne Nadine Vega (11. srpnja 1959.) američka je kantautorica iz New Yorka.
Novi!!: 11. srpnja i Suzanne Vega · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. (fra. Coupe du monde de football de 1998), bilo je šesnaesto svjetsko nogometno natjecanje koje se u razdoblju od 10. lipnja do 12. srpnja 1998. godine održalo u Francuskoj.
Novi!!: 11. srpnja i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.
Novi!!: 11. srpnja i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. · Vidi više »
Tommy Ramone
Tamás Erdélyi (29. siječnja 1949., Budimpešta, Mađarska - Queens, New York, 11. srpnja 2014.) bio je američki producent snimanja, glazbenik i bubnjar.
Novi!!: 11. srpnja i Tommy Ramone · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 11. srpnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Valeriu Traian Frențiu
Blaženi Valeriu Traian Frențiu (Ričica, 25. travnja 1875. – Sighetu Marmației, 11. srpnja 1952.) bio je rumunjski grkokatolički blaženik i mučenik, biskup eparhije Oradea Mare Rumunjske grkokatoličke Crkve od 1922.
Novi!!: 11. srpnja i Valeriu Traian Frențiu · Vidi više »
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: 11. srpnja i Većeslav Holjevac · Vidi više »
Vinko Cuzzi
Vinko Cuzzi (Split, 11. srpnja 1940. - Zagreb, 8. prosinca 2011.), bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: 11. srpnja i Vinko Cuzzi · Vidi više »
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Novi!!: 11. srpnja i Vojska Republike Srpske · Vidi više »
William Robert Grove
Sir William Robert Grove FRS FRSE (Swansea, Wales, 11. srpnja 1811. - London, Engleska, 1. kolovoza 1896.), velški sudac i fizičar.
Novi!!: 11. srpnja i William Robert Grove · Vidi više »
Yoann Gourcuff
Yoann Miguel Gourcuff (Ploemeur, Francuska, 11. srpnja 1986.) bivši je francuski nogometaš.
Novi!!: 11. srpnja i Yoann Gourcuff · Vidi više »
Yul Brynner
Yul Brynner (Vladivostok, 11. srpnja 1920. – New York, 10. listopada 1985.), američki filmski glumac ruskog podrijetla.
Novi!!: 11. srpnja i Yul Brynner · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 11. srpnja i Zagreb · Vidi više »
Zaharija Sitčin
Zaharija Sitčin (Baku, 11. srpnja 1920. – New York, 9. listopada 2010.) američki je pisac azerbajdžanskoga podrijetla knjiga koje predlažu objašnjenje ljudskog podrijetla od drevnih astronauta.
Novi!!: 11. srpnja i Zaharija Sitčin · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: 11. srpnja i Zemlja · Vidi više »
1274.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1274. · Vidi više »
1329.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1329. · Vidi više »
1330.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1330. · Vidi više »
1382.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1382. · Vidi više »
1392.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1392. · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1429. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1451. · Vidi više »
1484.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1484. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1527. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1561. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1593. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1627. · Vidi više »
1722.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1722. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1740. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1767. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1799. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1811. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1834. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1835. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1843. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1849. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1875. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1883. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1891. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1898. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1912. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1920. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 11. srpnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 11. srpnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 11. srpnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 11. srpnja i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1964. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 11. srpnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1976. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 11. srpnja i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 11. srpnja i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 11. srpnja i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 11. srpnja i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 11. srpnja i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 11. srpnja i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 11. srpnja i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 11. srpnja i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 11. srpnja i 2018. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 11. srpnja i 2021. · Vidi više »
472.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 472. · Vidi više »
890.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 890. · Vidi više »
969.
Bez opisa.
Novi!!: 11. srpnja i 969. · Vidi više »
