Sadržaj
206 odnosi: Abdul Hamid II., Albanci, Albanija, Albanski jezik, Aleks Stavri Drenova, Aleksandrija, Alessandro Manzoni, Antiklerikalizam, Arapi, Arapski jezik, Arapsko pismo, Arbereški jezik, Arnold von Harff, Asimilacija (sociologija), Astronomija, Šijizam, Španjolski građanski rat, Bajazid II., Balšići, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, Bektašije, Berat, Berlinski kongres, Besa, Biblija, Bliski istok, Bogoslovlje, Buržoazija, Centralizacija, Crnogorci, Crnojevići, Danak u krvi, Debar, Dijaspora, Drač, Drama, Dritëro Agolli, Drugi svjetski rat, Dukagjini, Elbasan, Enver Hoxha, Epika, Eqrem Basha, Eshil, Etnografija, Euripid, Evanđelje po Mateju, Ezop, Fašizam, ... Proširite indeks (156 više) »
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Pogledaj Albanska književnost i Abdul Hamid II.
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Pogledaj Albanska književnost i Albanci
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Albanska književnost i Albanija
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Pogledaj Albanska književnost i Albanski jezik
Aleks Stavri Drenova
mini Asdreni (pravo ime Aleks Stavri Drenova; Drenova, 11. svibnja 1872. – Bukurešt, 11. prosinca 1947.), albanski književnik.
Pogledaj Albanska književnost i Aleks Stavri Drenova
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Albanska književnost i Aleksandrija
Alessandro Manzoni
'''Alessandro Manzoni''' Alessandro Manzoni (Milano, 7. ožujka 1785. – Milano, 22. svibnja 1873.), talijanski književnik.
Pogledaj Albanska književnost i Alessandro Manzoni
Antiklerikalizam
Antiklerikalizam (lat. anticlericalismus), stav određenih političkih i ideoloških snaga prema položaju i ulozi Crkve u državi i društvu.
Pogledaj Albanska književnost i Antiklerikalizam
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Albanska književnost i Arapi
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Albanska književnost i Arapski jezik
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Pogledaj Albanska književnost i Arapsko pismo
Arbereški jezik
Arbereški jezik (ISO 639-3:; ostali nazivi za njega: italo-albanian, albanian, arber, arbresh, arnaut, škip, shqipēri, shquipni, arbëreshë albanian, arbëreshë, albanesisch, arbërerisht, arberés), jedan od četiri člana albanskog makrojezika, nastao od toskijskog kojim danas govore albanski Arbereši na jugu Italije u Kalabriji, Apuliji, Basilicati, Moliseu i na Siciliji.
Pogledaj Albanska književnost i Arbereški jezik
Arnold von Harff
Arnold von Harff (dvorac Harff, Bedburg, 1471. – siječanj 1505.), bio je njemački vitez i putopisac iz 15. stoljeća.
Pogledaj Albanska književnost i Arnold von Harff
Asimilacija (sociologija)
Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.
Pogledaj Albanska književnost i Asimilacija (sociologija)
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Albanska književnost i Astronomija
Šijizam
Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.
Pogledaj Albanska književnost i Šijizam
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Pogledaj Albanska književnost i Španjolski građanski rat
Bajazid II.
Bajazid II.
Pogledaj Albanska književnost i Bajazid II.
Balšići
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.
Pogledaj Albanska književnost i Balšići
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Albanska književnost i Balkanski poluotok
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Pogledaj Albanska književnost i Balkanski ratovi
Bektašije
Semah, obred bektaških alevija Bektaši su derviši bektašijskog tarikata (derviškog reda) koji je osnovao hadži Bektaš Veli (1209. – 1271.). Hadži Bektaš Veli je bio anadolski mistik i filozof.
Pogledaj Albanska književnost i Bektašije
Berat
Berat ili Berati (alb. Berat ili Berati; grč. Βεράτι, Verati), grad u južnoj Albaniji.
Pogledaj Albanska književnost i Berat
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Albanska književnost i Berlinski kongres
Besa
* Besa (Bar, Crna Gora), naselje u Crnoj Gori.
Pogledaj Albanska književnost i Besa
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Albanska književnost i Biblija
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Albanska književnost i Bliski istok
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Albanska književnost i Bogoslovlje
Buržoazija
Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.
Pogledaj Albanska književnost i Buržoazija
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Pogledaj Albanska književnost i Centralizacija
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Pogledaj Albanska književnost i Crnogorci
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Pogledaj Albanska književnost i Crnojevići
Danak u krvi
Danak u krvi (turski: devşirme) naziv je za odvođenje djece iz kršćanskih obitelji koje su vršili janjičari kao vid redovnog oporezivanja u Osmanlijskom Carstvu.
Pogledaj Albanska književnost i Danak u krvi
Debar
Debar (makedonski: Дебaр, albanski: Dibra) je grad od 14 561 stanovnika na zapadu Republike Makedonije, blizu granice s Albanijom.
Pogledaj Albanska književnost i Debar
Dijaspora
Riječ dijaspora (grčki: διασπορά – rasipanje ili raspršivanje sjemena) jest naziv za osobe ili za dio jednog naroda koji je bio prisiljen napustiti svoju korijensku zemlju, bivajući tako raspršeni na sve strane svijeta.
Pogledaj Albanska književnost i Dijaspora
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Albanska književnost i Drač
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Pogledaj Albanska književnost i Drama
Dritëro Agolli
Dritëro Agolli (Menkulas, 13. listopada 1931. – Tirana, 3. veljače 2017.), albanski književnik i pjesnik.
Pogledaj Albanska književnost i Dritëro Agolli
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Albanska književnost i Drugi svjetski rat
Dukagjini
*Dukađinović (alb. Dukagjini), albanska obitelj.
Pogledaj Albanska književnost i Dukagjini
Elbasan
Elbasan (albanski: Elbasan ili Elbasani) je grad u središnjoj Albaniji.
Pogledaj Albanska književnost i Elbasan
Enver Hoxha
Enver Hoxha (Hodža) (Gjirokastra, 16. listopada 1908. – Tirana, 11. travnja 1985.), komunistički vođa Albanije od 1944. do 1985. Za vrijeme svoje vladavine Hoxha nije ikada bio na dužnosti državnoga poglavara.
Pogledaj Albanska književnost i Enver Hoxha
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Pogledaj Albanska književnost i Epika
Eqrem Basha
Eqrem Basha (makedonski Еќрем Баша) (Debar, Makedonija, 1948.) je jedan od najcjenjenijih suvremenih albanskih pisaca s Kosova.
Pogledaj Albanska književnost i Eqrem Basha
Eshil
'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.
Pogledaj Albanska književnost i Eshil
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Pogledaj Albanska književnost i Etnografija
Euripid
'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Pogledaj Albanska književnost i Euripid
Evanđelje po Mateju
Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.
Pogledaj Albanska književnost i Evanđelje po Mateju
Ezop
Ezop Ezop (grč., Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima.
Pogledaj Albanska književnost i Ezop
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Pogledaj Albanska književnost i Fašizam
Fan Noli
Teofan Fan Noli (Stilian Mavromati), (Ibrik Tepe, 6. siječnja 1882.- Fort Lauderdale, 13. ožujka 1965.), čovjek enciklopedijske naobrazbe, albanski pisac, klasičar, prevoditelj, političar, diplomat, pjesnik, osnivač Albanske autokefalne pravoslavne crkve, metropolit, skladatelj.
Pogledaj Albanska književnost i Fan Noli
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Pogledaj Albanska književnost i Feudalizam
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Albanska književnost i Filozofija
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Pogledaj Albanska književnost i Filozofija egzistencije
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Pogledaj Albanska književnost i Firenca
Francuska književnost
Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.
Pogledaj Albanska književnost i Francuska književnost
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Albanska književnost i Francuzi
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Albanska književnost i Franjevci
Gegijski jezik
Gegijski jezik (geg, shgip, gheg, shopni, guegue; ISO 639-3: aln), jedan od četiri individualna albanska jezika koji pripada sjevernoj gegijskoj skupini.
Pogledaj Albanska književnost i Gegijski jezik
Gjergj Fishta
Gjergj Fishta (Zadrima, Fishtë, Troshan, Dajç, Lješ | 23. listopada 1871. – 1940.) bio je albanski fratar i književnik, prevoditelj, rilindas, franjevac.
Pogledaj Albanska književnost i Gjergj Fishta
Gjirokastra
Gjirokastra, Gjirokastër ili Gjinokastër (Đirokastra; grč. Αργυρόκαστρο(ν), latinično: Argyrókastro ili Argyrokastron; tal. Argirocastro; tur. Ergiri), grad u južnoj Albaniji, sjedište Gjirokastrskoga distrikta i Gjirokastrskoga okruga.
Pogledaj Albanska književnost i Gjirokastra
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Pogledaj Albanska književnost i Gottfried Leibniz
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj Albanska književnost i Grčki alfabet
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Albanska književnost i Grčki jezik
Henrik Ibsen
Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.
Pogledaj Albanska književnost i Henrik Ibsen
Himara
more kod Himare plaža u Himari Himara (alb.: Himara ili Himarë, grč.: Χειμάρρα – Himarra) grad je i općina u južnoj Albaniji točnije u distriktu Vlorë.
Pogledaj Albanska književnost i Himara
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Pogledaj Albanska književnost i Humanizam
Ilirski jezik
Ilirski jezik (ili ilirski jezici) izumrli je jezik Ilira, heterogene skupine plemena i plemenskih saveza tračko-ilirske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, poznatih u Starom vijeku na područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira.
Pogledaj Albanska književnost i Ilirski jezik
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Pogledaj Albanska književnost i Indoeuropski jezici
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Albanska književnost i Islam
Islamizacija
Islamizacija je proces društvenog preobraćenja na islam.
Pogledaj Albanska književnost i Islamizacija
Islamizacija Albanije
Islamizacija Albanije bila je posljedica osmanskog osvajanja Albanije krajem 14. stoljeća.
Pogledaj Albanska književnost i Islamizacija Albanije
Ismail Kadare
mini Ismail Kadare (rođen 1936.) albanski je pisac svjetskoga glasa.
Pogledaj Albanska književnost i Ismail Kadare
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Albanska književnost i Istanbul
Ivan Gazulić
Ivan Gazulić,(tal.) Smiljka Malinar: Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica, str.
Pogledaj Albanska književnost i Ivan Gazulić
Ivan Tomko Mrnavić
Ivan Tomko Mrnavić (Marnavić; Marnavich, Giovanni Tomco) (Šibenik, 7. veljače 1580. (1579.) – Rim, 1. travnja 1637. (1639.)) hrvatski katolički svećenik, teolog, književnik i povjesničar(): Kartografija.hr.
Pogledaj Albanska književnost i Ivan Tomko Mrnavić
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Albanska književnost i Jadransko more
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Pogledaj Albanska književnost i Janjina
Jean de La Fontaine
'''Jean de La Fontaine'''Jean de La Fontaine (Château-Thierry, 8. srpnja 1621. – Pariz, 13. travnja 1695.), francuski književnik iz XVII. stoljeća Ogledao se u svim književnim rodovima, a glavna su mu djela "Basne i bajke", "Pripovijesti u stihu".
Pogledaj Albanska književnost i Jean de La Fontaine
Johann Gottfried Herder
Johann Gottfried von Herder, (* 25. kolovoza 1744. Mohrungen, Pruska; † 18. prosinca 1803. u Weimaru) je bio njemački književnik, prevoditelj, teolog i filozof Weimarške klasike.
Pogledaj Albanska književnost i Johann Gottfried Herder
Junus-paša
Junus-paša, Junus-aga (16. stoljeće), osmanski vojskovođa.
Pogledaj Albanska književnost i Junus-paša
Kalabrija
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.
Pogledaj Albanska književnost i Kalabrija
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Pogledaj Albanska književnost i Kalif
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Pogledaj Albanska književnost i Karlo I. Robert
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.
Pogledaj Albanska književnost i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Katekizam
Prekomurski katolički katekizam. Katekizam, punim imenom Katekizam Katoličke Crkve (skr. KKC), zbirka je izjava katoličkoga nauka izdana u obliku knjige ili na nekom drugom mediju.
Pogledaj Albanska književnost i Katekizam
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Albanska književnost i Katolička Crkva
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Pogledaj Albanska književnost i Književna kritika
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Pogledaj Albanska književnost i Knjiga
Kolonijalizam
Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.
Pogledaj Albanska književnost i Kolonijalizam
Kosovo (regija)
Kosovo (alb.: Rrafshi i Kosovës, srp.: Косово/Kosovo) je zemljopisna regija koja obuhvaća sjeverni i istočni dio Republike Kosovo, druga regija u državi se zove Metohija.
Pogledaj Albanska književnost i Kosovo (regija)
Kosovski Albanci
Kosovski Albanci (albanski: Shqiptarët e Kosovës) su najveća etnička grupa u Kosovu Prema popisu stanovništva iz 2011.
Pogledaj Albanska književnost i Kosovski Albanci
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Pogledaj Albanska književnost i Kozmogonija
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Albanska književnost i Kraljevina Italija
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.
Pogledaj Albanska književnost i Kraljevina Jugoslavija
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Pogledaj Albanska književnost i Kronika
Krvna osveta
Krvna osveta je običaj u kojem se sukob između dvije obitelji započet ubojstvom člana jedne obitelji nastavlja međusobnim ubijanjem, jednog po jednog muškarca.
Pogledaj Albanska književnost i Krvna osveta
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj Albanska književnost i Latinica
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Albanska književnost i Latinski jezik
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Pogledaj Albanska književnost i Lirika
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Pogledaj Albanska književnost i Marija (majka Isusova)
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Pogledaj Albanska književnost i Martin Luther
Medina
Medina Medina (المدينة المنورة), grad u Saudijskoj Arabiji.
Pogledaj Albanska književnost i Medina
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Albanska književnost i Mehmed II.
Mehmed III.
Mehmed III (26. svibnja 1566. – 22. prosinca 1603.) je postao osmanski sultan nakon smrti oca Murata III. 15. siječnja 1595. godine.
Pogledaj Albanska književnost i Mehmed III.
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Pogledaj Albanska književnost i Meka
Meritokracija
Meritokracija (zasluga, dolazi od latinskog, i -kracija, od starogrčkog, kratos 'snaga, moć') je pojam političkog sustava u kojem su gospodarska dobra ili politička moć dodijeljena određenim ljudima na temelju sposobnosti i talenta, a ne na temelju bogatstva ili pripadništva društvenoj klasi.
Pogledaj Albanska književnost i Meritokracija
Meshari
Meshari (alb.: Meshari), što znači molitvenik na albanskom jeziku, je naziv knjige koju je Ivan Buzuk (alb.:Gjon Buzuku) napisao 1555. godine.
Pogledaj Albanska književnost i Meshari
Metohija
Zemljovid Metohije i Kosova Metohija (alb. Rrafshi i Dukagjinit) je velika visoravan i naziv za područje koje pokriva zapadni dio Kosova.
Pogledaj Albanska književnost i Metohija
Metrika
* metrika (književnost).
Pogledaj Albanska književnost i Metrika
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Albanska književnost i Mletačka Republika
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Pogledaj Albanska književnost i Modernizam (književnost)
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Pogledaj Albanska književnost i Molière
Moskopolje
Moskopolje (albanski: Voskopoja; vlaški/aromunski: Moscopole, Moscopolea; grčki: Μοσχόπολις, Moscopolis; makedonski/bugarski: Москополе) gradić je na jugoistoku Albanije.
Pogledaj Albanska književnost i Moskopolje
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Pogledaj Albanska književnost i Murat III.
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Albanska književnost i Nacionalsocijalizam
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Pogledaj Albanska književnost i Nadbiskup
Nadrealizam
Guillaume Apollinaire, ''Kaligram'', 1915. Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Pogledaj Albanska književnost i Nadrealizam
Nagrada Europske unije za književnost
Nagrada Europske unije za književnost (The European Union Prize for Literature: EUPL) nagrada je koju dodjeljuje Europska unija od 2009. godine u području književnosti.
Pogledaj Albanska književnost i Nagrada Europske unije za književnost
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Albanska književnost i Nijemci
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Albanska književnost i Njemački jezik
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Pogledaj Albanska književnost i Novela
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Pogledaj Albanska književnost i Novi zavjet
Oda
Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božanstvo, ljubav, domovina i sl.
Pogledaj Albanska književnost i Oda
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Pogledaj Albanska književnost i Orijentalne pravoslavne Crkve
Osmanska dinastija
Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.
Pogledaj Albanska književnost i Osmanska dinastija
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Albanska književnost i Osmansko Carstvo
Otelo
Otelo (engl. "Othello", puni naslov: "The Tragedy of Othello, the Moor of Venice"), tragedija u pet činova engleskog književnika Williama Shakespearea.
Pogledaj Albanska književnost i Otelo
Paša
Muhamed Ali paša Egipatski Paša (turski: paşa) je počasni naslov dodjeljivan visokim vojnim i civilnim dostojanstvenicima u političkom sustavu Otomanskog carstva, koji se stavljao iza vlastita imena (Mehmed-paša, Omer-paša).
Pogledaj Albanska književnost i Paša
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Pogledaj Albanska književnost i Padova
Pamflet
Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.
Pogledaj Albanska književnost i Pamflet
Panteizam
Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.
Pogledaj Albanska književnost i Panteizam
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Pogledaj Albanska književnost i Papinska Država
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Albanska književnost i Pariz
Pastoral
Pastoral je prema novim definicijama, "mnogoliki rad crkvene zajednice potaknut Duhom Svetim, za ostvarenje Božjega nauma spasenja u vremenu, u odnosu prema čovjeku i njegovoj povijesti, u okviru stvarnih životnih okolnosti".
Pogledaj Albanska književnost i Pastoral
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Pogledaj Albanska književnost i Pedagogija
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Albanska književnost i Perzijski jezik
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Albanska književnost i Platon
Poema
Poema (grč. "poíema.
Pogledaj Albanska književnost i Poema
Poslovica
Poslovica je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pjesnički u rimi.
Pogledaj Albanska književnost i Poslovica
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Albanska književnost i Povjesničar
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Pogledaj Albanska književnost i Priština
Priležništvo
Priležništvo ili konkubinat (lat. con cubitus; suložništvo, divlji brak) naziv je kojim se opisuje stalna veza dviju osoba, najčešće jednoga muškarca i jedne žene, koja nije sklopljena prema pravnim propisima države u kojoj se sklapa, a kojim se stvara izvanbračnu zajednicu (izvanbračnu porodicu).
Pogledaj Albanska književnost i Priležništvo
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Pogledaj Albanska književnost i Prizren
Prizrenska liga
Abdyl Frashëri, jedna od vodećih osoba Prizrenske lige Liga za obranu prava albanskog naroda ili skraćeno Prizrenska liga (Lidhja e Prizrenit) bila je vojno - politička organizacija, osnovana 1878., u kosovskom gradu Prizrenu.
Pogledaj Albanska književnost i Prizrenska liga
Proglašenje neovisnosti Albanije
Proglašenje neovisnosti Albanije (albanski: Shpallja e Pavarësisë ili Deklarata e Pavarësisë) je jedan od najvažnijih događaja u albanskoj povijesti.
Pogledaj Albanska književnost i Proglašenje neovisnosti Albanije
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.
Pogledaj Albanska književnost i Prosvjetiteljstvo
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Albanska književnost i Protestantizam
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka.
Pogledaj Albanska književnost i Protureformacija
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Albanska književnost i Prvi svjetski rat
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Pogledaj Albanska književnost i Publije Vergilije Maron
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Pogledaj Albanska književnost i Realizam (književnost)
Rečenica
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.
Pogledaj Albanska književnost i Rečenica
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Albanska književnost i René Descartes
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Albanska književnost i Renesansa
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Pogledaj Albanska književnost i Roman
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Pogledaj Albanska književnost i Romantizam
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Pogledaj Albanska književnost i Rumelija
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Albanska književnost i Rumunjska
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Pogledaj Albanska književnost i Sakrament
Samizdat
Poljske knjige izdane preko samizdata. Samizdat (rus. самиздат) je samostalno izdavanje knjiga ili glazbe, u slučaju zabrane od države ili kada izdavačke kuće nemaju interesa nešto objaviti.
Pogledaj Albanska književnost i Samizdat
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Pogledaj Albanska književnost i Satira
Selim I.
Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.
Pogledaj Albanska književnost i Selim I.
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Albanska književnost i Sicilija
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Pogledaj Albanska književnost i Simbolizam
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Albanska književnost i Sjedinjene Američke Države
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Pogledaj Albanska književnost i Skadar
Skenderbeg
Gjergj Kastrioti Skenderbegov muzej u utvrdi Krujë Skenderbeg (Skanderbeg, alb. Gjergj Kastrioti, Đurađ Kastriot, Juraj Kastriotić Skenderbeg, Jure Kastriotić, Đuro Kastriotić, Đorđe Kastriotić; Kruja, 1405. – Lezha, hrv. Lješ, 17. siječnja 1468.), povijesni je nadimak albanskoga junaka Gjergja Kastriotija (Gjergj Kastrioti Skënderbeu, Đurađ Kastriot Skenderbeg), kneza Albanije, koji je postao narodnim junakom braneći svoju državu od Osmanlija.
Pogledaj Albanska književnost i Skenderbeg
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Pogledaj Albanska književnost i Skolastika
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Albanska književnost i Slaveni
Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.
Pogledaj Albanska književnost i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Albanska književnost i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socrealizam
Socrealizam ili socijalistički realizam je doktrina nastala 1930-ih u SSSR-u po kojoj umjetnost treba izražavati ideje socijalizma, napose slijediti odgojne ciljeve koje postavlja komunistička partija (tzv. partijnost umjetnosti), uz eventualno kritičko gledanje na ranije realističke pravce u književnosti, u slikarstvu i dr.
Pogledaj Albanska književnost i Socrealizam
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Albanska književnost i Srednji vijek
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Pogledaj Albanska književnost i Srednjovjekovna Srbija
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Pogledaj Albanska književnost i Stari zavjet
Sufizam
Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.
Pogledaj Albanska književnost i Sufizam
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Albanska književnost i Sulejman I.
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Pogledaj Albanska književnost i Sultan
Sultanija Safije
Portet Safije Sultanije Sultanija Safije (1550. – 1619.) je bila supruga osmanskog sultana Murata III. i majka sultanija (Valide Sultan) Osmanskog Carstva za vrijeme vladanja njezinog sina Mehmeda III. Safije je bila jedna od najznačajnijih osoba za vrijeme "ženskog sultanata".
Pogledaj Albanska književnost i Sultanija Safije
Sunizam
Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
Pogledaj Albanska književnost i Sunizam
Tanzimat
Tanzimat je bilo razdoblje kad su sprovođene reforme u Osmanskom Carstvu.
Pogledaj Albanska književnost i Tanzimat
Teatar apsurda
Uprizorenje drame ''U očekivanju Godota'' na kazališnim daskama Teatar apsurda je zajednički naziv za pokret unutar kazališta i djelimice unutar književnosti, koji se prvenstveno odigrava nakon Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Albanska književnost i Teatar apsurda
Tirana
Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.
Pogledaj Albanska književnost i Tirana
Topkapi Saraj
'''Topkapi Saraj''' s Bospora Topkapi Saraj (turski: Topkapı Sarayı, osmanski turski: طوپقپو سرايى) je palača u Istanbulu (Turska) koja je skoro 400 godina bila glavnom rezidencijom osmanskih sultana, od 1465.
Pogledaj Albanska književnost i Topkapi Saraj
Toponim
Toponimi (grč.
Pogledaj Albanska književnost i Toponim
Tradicionalizam
Tradicionalizam, u povijesti filozofije, je shvaćen kao sklonost vrednovanja tradicije u smislu skupa propisa i običaja naslijeđenih iz prošlosti.
Pogledaj Albanska književnost i Tradicionalizam
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Albanska književnost i Trst
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Pogledaj Albanska književnost i Turcizam
Turska književnost
Turska književnost (tur. Türk literatürü) obuhvaća usmene kompozicije i pisane tekstove na turkijskim jezicima.
Pogledaj Albanska književnost i Turska književnost
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Albanska književnost i Turski jezik
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Albanska književnost i Umjetnost
Vaso-paša
Pashko Vasa Pashko Vasa (alb. Vaso Pasha, Vaso Pashë Shkodrani) (Skadar, 30. srpnja/17. rujna 1825. – 29. lipnja 1892. Bejrut), bio je albanski pisac, pjesnik, publicist, rilindas, političar i diplomat.
Pogledaj Albanska književnost i Vaso-paša
Veles (grad)
Veles (makedonski: Велес) je grad od 43 108 stanovnika, u središnjem dijelu Republike Sjeverne Makedonije, koji leži na obalama rijeke Vardar.
Pogledaj Albanska književnost i Veles (grad)
Veliki vezir
Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.
Pogledaj Albanska književnost i Veliki vezir
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Pogledaj Albanska književnost i Victor Hugo
Visoka Porta
Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.
Pogledaj Albanska književnost i Visoka Porta
Vlaški jezik
Vlaški jezik je materinski jezik Vlaha Srbije i predstavlja nekodifcirani skup dako-romanskih narječja, koji pripadaju balkanskom latinitetu.
Pogledaj Albanska književnost i Vlaški jezik
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Pogledaj Albanska književnost i Vlasi
Vlora
Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.
Pogledaj Albanska književnost i Vlora
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Pogledaj Albanska književnost i William Shakespeare
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Pogledaj Albanska književnost i Zetska država
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Albanska književnost i Znanost
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Pogledaj Albanska književnost i Zračna luka
28. studenoga
28.
Pogledaj Albanska književnost i 28. studenoga
29. studenoga
29.
Pogledaj Albanska književnost i 29. studenoga
, Fan Noli, Feudalizam, Filozofija, Filozofija egzistencije, Firenca, Francuska književnost, Francuzi, Franjevci, Gegijski jezik, Gjergj Fishta, Gjirokastra, Gottfried Leibniz, Grčki alfabet, Grčki jezik, Henrik Ibsen, Himara, Humanizam, Ilirski jezik, Indoeuropski jezici, Islam, Islamizacija, Islamizacija Albanije, Ismail Kadare, Istanbul, Ivan Gazulić, Ivan Tomko Mrnavić, Jadransko more, Janjina, Jean de La Fontaine, Johann Gottfried Herder, Junus-paša, Kalabrija, Kalif, Karlo I. Robert, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katekizam, Katolička Crkva, Književna kritika, Knjiga, Kolonijalizam, Kosovo (regija), Kosovski Albanci, Kozmogonija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kronika, Krvna osveta, Latinica, Latinski jezik, Lirika, Marija (majka Isusova), Martin Luther, Medina, Mehmed II., Mehmed III., Meka, Meritokracija, Meshari, Metohija, Metrika, Mletačka Republika, Modernizam (književnost), Molière, Moskopolje, Murat III., Nacionalsocijalizam, Nadbiskup, Nadrealizam, Nagrada Europske unije za književnost, Nijemci, Njemački jezik, Novela, Novi zavjet, Oda, Orijentalne pravoslavne Crkve, Osmanska dinastija, Osmansko Carstvo, Otelo, Paša, Padova, Pamflet, Panteizam, Papinska Država, Pariz, Pastoral, Pedagogija, Perzijski jezik, Platon, Poema, Poslovica, Povjesničar, Priština, Priležništvo, Prizren, Prizrenska liga, Proglašenje neovisnosti Albanije, Prosvjetiteljstvo, Protestantizam, Protureformacija, Prvi svjetski rat, Publije Vergilije Maron, Realizam (književnost), Rečenica, René Descartes, Renesansa, Roman, Romantizam, Rumelija, Rumunjska, Sakrament, Samizdat, Satira, Selim I., Sicilija, Simbolizam, Sjedinjene Američke Države, Skadar, Skenderbeg, Skolastika, Slaveni, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socrealizam, Srednji vijek, Srednjovjekovna Srbija, Stari zavjet, Sufizam, Sulejman I., Sultan, Sultanija Safije, Sunizam, Tanzimat, Teatar apsurda, Tirana, Topkapi Saraj, Toponim, Tradicionalizam, Trst, Turcizam, Turska književnost, Turski jezik, Umjetnost, Vaso-paša, Veles (grad), Veliki vezir, Victor Hugo, Visoka Porta, Vlaški jezik, Vlasi, Vlora, William Shakespeare, Zetska država, Znanost, Zračna luka, 28. studenoga, 29. studenoga.