Sadržaj
218 odnosi: Abasidi, Abdul Aziz, Abdul Hamid I., Abdul Hamid II., Abdul Medžid I., Abdul Medžid II., Afrika, Agrarna reforma, Ahmed I., Ahmed II., Ahmed III., Ajalet, Alžir, Albanija, Ankara, Apsolutizam, Arapski jezik, Arapski poluotok, Austrija, Austro-Ugarska, Azov, İzmir, İznik, Bajazid I., Bajazid II., Balkan, Balkanski ratovi, Balkanski savez, Banat, Beč, Beograd, Bitka kod Lepanta, Bitka kod Nikopolja, Bitka na Kosovu polju, Bitka na Marici, Bizant, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Bursa, Centralne sile, Cipar, Ciparski rat, Cirenaika, Crna Gora, Crno more, Dalmacija, Danak, Demokracija, Despot, ... Proširite indeks (168 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abasidi
Abdul Aziz
Sultan '''Abdul Aziz''' Abdul Aziz (Istanbul, 8. veljače 1830. – Istanbul, 4. lipnja 1876.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abdul Aziz
Abdul Hamid I.
'''Abdul Hamid I.''' Abdul Hamid I (20. ožujka 1725. – 7. travnja 1789.), turski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abdul Hamid I.
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abdul Hamid II.
Abdul Medžid I.
'''Abdul Medžid I.''' Abdul Medžid I. (23. travnja 1823. – 25. lipnja 1861.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abdul Medžid I.
Abdul Medžid II.
Abdul Medžid II. (tur. Abdülmecit; osmanski turski: عبد المجید الثانی Abdülmecid el-Sânî) (Istanbul, 21. svibnja 1868. - Pariz, 23. kolovoza 1944.), posljednji islamski kalif iz Otomanske dinastije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Abdul Medžid II.
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Afrika
Agrarna reforma
Agrarna reforma je skup mjera usmjeren na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje.
Pogledaj Osmanska dinastija i Agrarna reforma
Ahmed I.
Ahmed I. (18. travnja 1590. – 22. studenog 1617.), osmanski sultan Ahmed I. postaje turski sultan nakon smrti oca Mehmeda III., 22. prosinca 1603. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ahmed I.
Ahmed II.
Ahmed II. Ahmed II. (25. veljače 1643. – 1695.), osmanski sultan od 22. lipnja 1691. do 6. veljače 1695. Sin sultana Ibrahima I. Ahmed II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ahmed II.
Ahmed III.
Ahmed III. Ahmed III. (30. prosinca 1673. – 1736.), turski sultan od 22. kolovoza 1703. do 2. listopada 1730. Ahmed III.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ahmed III.
Ajalet
Ajalet (tur. ayalet od arap. äyālä), nadležno područje valije; oblast, pokrajina, upravna jedinica, provincija, ejalet (Anić-Goldstein), ejalat (Klaić).
Pogledaj Osmanska dinastija i Ajalet
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Alžir
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Osmanska dinastija i Albanija
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ankara
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Pogledaj Osmanska dinastija i Apsolutizam
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Osmanska dinastija i Arapski jezik
Arapski poluotok
alt.
Pogledaj Osmanska dinastija i Arapski poluotok
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Osmanska dinastija i Austrija
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Austro-Ugarska
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Azov
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i İzmir
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Pogledaj Osmanska dinastija i İznik
Bajazid I.
Bajazid I. Bajazid I. (oko 1354. – 1403.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bajazid I.
Bajazid II.
Bajazid II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bajazid II.
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Balkan
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Balkanski ratovi
Balkanski savez
Balkanski savez formiran je 1912. godine za vrijeme Balkanskih ratova.
Pogledaj Osmanska dinastija i Balkanski savez
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Banat
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Osmanska dinastija i Beč
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Osmanska dinastija i Beograd
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bitka kod Lepanta
Bitka kod Nikopolja
Bitka kod Nikopolja bila je bitka koja se dogodila 25. rujna 1396. godine kod Nikopolja u sjevernoj Bugarskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bitka kod Nikopolja
Bitka na Kosovu polju
Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bitka na Kosovu polju
Bitka na Marici
Bitka na Marici ili Bitka kod Černomena je bitka održana na rijeci Marici u petak 26. rujna 1371. između snaga Osmanskog Carstva pod vodstvom rumelijskog begler-bega Lala-Šahina i srpskih snaga koje su imale oko 60.000 ljudi (70.000 po Halkokondilu).
Pogledaj Osmanska dinastija i Bitka na Marici
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bizant
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bosna
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bosna i Hercegovina
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bugarska
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Bursa
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Pogledaj Osmanska dinastija i Centralne sile
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Osmanska dinastija i Cipar
Ciparski rat
Ciparski rat je naziv za ratni sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva koji je trajao 1570. – 1573. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ciparski rat
Cirenaika
Libije Cirenaika ili Kirenaika (arap. برقه, Barqah; grč. Κυρηναϊκή) je istočna libijska regija (područje), odnosno bivša provincija (muhafazah ili wilayah) do 1963. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Cirenaika
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Osmanska dinastija i Crna Gora
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Crno more
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Dalmacija
Danak
Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.
Pogledaj Osmanska dinastija i Danak
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Osmanska dinastija i Demokracija
Despot
*Despot (dvorska titula), bizantska dvorska titula.
Pogledaj Osmanska dinastija i Despot
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Dinastija
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Drač
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Pogledaj Osmanska dinastija i Drugi balkanski rat
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Dunav
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Pogledaj Osmanska dinastija i Edirne
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Osmanska dinastija i Egejsko more
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Egipat
Emir
Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.
Pogledaj Osmanska dinastija i Emir
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Pogledaj Osmanska dinastija i Englezi
Eponim
Eponimi (grč. eponymon.
Pogledaj Osmanska dinastija i Eponim
Ertugrul
Ertugrul ili Gazi (osmanski turski: ارطغرل) bio je otac Osmana I, njegov sin Osman osnovao je Osmansko Carstvo.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ertugrul
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Pogledaj Osmanska dinastija i Etiopija
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Pogledaj Osmanska dinastija i Eubeja
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Pogledaj Osmanska dinastija i Eufrat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Osmanska dinastija i Europa
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Osmanska dinastija i Francuska
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Osmanska dinastija i Francuzi
Galipolje
Dardanela s Galipoljem Galipolje je staro ime za današnji grad Gelibolu, u sjeverozapadnoj Turskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Galipolje
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Pogledaj Osmanska dinastija i Građanski rat
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Osmanska dinastija i Grčka
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Osmanska dinastija i Grci
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Osmanska dinastija i Gruzija
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Osmanska dinastija i Habsburška Monarhija
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Osmanska dinastija i Habsburg
Hedžas
Kraljevinu iz 1923. zeleno Hedžas ili Hidžas (također i Hedžaz, Hedjaz, Hejas, Hijaz, Hidžaz,, Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje, pristupljeno 17. prosinca 2020. ar. الحجاز, Al-ḤiǧāzRadovan Radovinović, Ivan Bertić, ur., Atlas svijeta: novi pogled na Zemlju,, konzultant, uz redakciju osnovnoga orječja Veljka Rogića,, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, mjeseca travnja 1984., str.
Pogledaj Osmanska dinastija i Hedžas
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Hercegovina
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Osmanska dinastija i Hrvatska
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Ibrahim I.
Ibrahim I. (5. studenog 1615. – 12. kolovoza 1648.), osmanski sultan Ibrahim I. postaje osmanski sultan 9. veljače 1640. godine, poslije smrti brata Murata IV. Njegov stil vladavine bi se najbolje mogao opisati nadimkom koji on dobiva - ludi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ibrahim I.
Isa (osmanlijski sultan)
Isa Isa (- oko 1408.) turski vladar Isa postaje turski vladar u Maloj Aziji tijekom građanskog rata u Osmanskoj državi poslije poraza u bitci kod Angore.
Pogledaj Osmanska dinastija i Isa (osmanlijski sultan)
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Osmanska dinastija i Islam
Ismail I.
Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ismail I.
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Osmanska dinastija i Istanbul
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Italija
Ivan VI. Kantakuzen
Ivan VI. Kantakuzen Ivan VI.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ivan VI. Kantakuzen
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Pogledaj Osmanska dinastija i Janjičari
Janko Hunjadi
Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda.
Pogledaj Osmanska dinastija i Janko Hunjadi
Jemen
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.
Pogledaj Osmanska dinastija i Jemen
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Jonsko more
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kalif
Kan (naslov)
Kan (turkij. khan, gospodar, car), mongolski i turkijski vladarski ili vojni naslov korišten u srednjem vijeku kod nomadskih mongolskih i turkijskih naroda.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kan (naslov)
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kandijski rat
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kaspijsko jezero
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kraljevina Ugarska
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kršćanstvo
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Pogledaj Osmanska dinastija i Krbavska bitka
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Osmanska dinastija i Kreta
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Pogledaj Osmanska dinastija i Krim
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Pogledaj Osmanska dinastija i Krimski rat
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Pogledaj Osmanska dinastija i Libanon
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ludovik II. Jagelović
Magreb
Države Maghreba Marrakech, Maroko. U pozadini se vidi gorje Atlas u Magrebu Magreb (المغرب العربي al-Maġrib al-ʿArabī; ponekad se također prevodi kao Mogreb), regija afričkog kontinenta koja se nalazi sjeverno od Sahare, a zapadno od Nila.
Pogledaj Osmanska dinastija i Magreb
Mahmud I.
Sultan '''Mahmud I.''' Mahmud I. (2. kolovoza 1696. – 13. prosinca 1754.), turski sultan Mahmud I., sin Mustafe II., postaje sultan u rujnu 1730. u svojoj 34.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mahmud I.
Mahmud II.
Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mahmud II.
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mala Azija
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje.
Pogledaj Osmanska dinastija i Malta
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mameluci
Manuel II. Paleolog
Manuel II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Manuel II. Paleolog
Medina
Medina Medina (المدينة المنورة), grad u Saudijskoj Arabiji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Medina
Mehmed I.
Sultan Mehmed sa svojim velikodostojnicima Mehmed I. (1389. – 26. svibnja 1421.) bio je turski sultan, sin gospe Devlet i sultana Bajazida I.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed I.
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed II.
Mehmed III.
Mehmed III (26. svibnja 1566. – 22. prosinca 1603.) je postao osmanski sultan nakon smrti oca Murata III. 15. siječnja 1595. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed III.
Mehmed IV.
Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed IV.
Mehmed V.
Mehmed V. Rešad (osman. tur. محمد خامس, tur. Mehmed V Reşad, Reşat Mehmet) (Istanbul, 2. studenog 1844. – Istanbul, 3. srpnja 1918.), osmanski sultan (1909. – 1918.) iz Otomanske dinastije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed V.
Mehmed VI.
Mehmed VI. (osmanski turski: محمد سادس Meḥmed-i sâdis, وحيد الدين Vahidettin; turski: Mehmed Vahideddin ili Mehmet Vahdettin) (Istanbul, 14. siječnja 1861. - Sanremo, 16. svibnja 1926.), posljednji osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed VI.
Mehmed-paša Sokolović
Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mehmed-paša Sokolović
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Meka
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mezopotamija
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mir u Srijemskim Karlovcima
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mladoturci
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mletačka Republika
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mohačka bitka
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Osmanska dinastija i Moldavija
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Monarhija
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mongoli
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Osmanska dinastija i More
Murat I.
Murat I. Murat I. (oko 1320. – 15. lipnja 1389.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Murat I.
Murat II.
Murat II. (1404. – 3. veljače 1451.) bio je turski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Murat II.
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Pogledaj Osmanska dinastija i Murat III.
Murat IV.
Murat IV. (16. lipnja 1612. – 9. veljače 1640.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Murat IV.
Murat V.
Murat V. Murat V. (21. rujna 1840. – 29. kolovoza 1904.), osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Murat V.
Musa
Musa Musa (? - 1413.), turski vladar Poslije bitke kod Angore Turska država se našla u građanskom ratu između sinova umrlog sultana Bajazida I. U prvoj fazi ovoga rata Musa i Mehmed I. su uspjeli na području Male Azije poraziti i ubiti brata Isu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Musa
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Osmanska dinastija i Musliman
Mustafa I.
Mustafa I. (1591. – 20. siječnja 1639.) osmanski sultan Mustafa I. postaje otomanski sultan nakon smrti brata Ahmeda I. 22. studenog 1617. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mustafa I.
Mustafa II.
Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mustafa II.
Mustafa III.
Mustafa III. (28. siječnja 1717. – 21. siječnja 1774.), turski sultan Sultan Mustafa III. Mustafa III.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mustafa III.
Mustafa IV.
Mustafa IV. (8. rujna 1779. – 5. studenog 1808.) turski sultan Sultan Mustafa IV. Mustafa IV.
Pogledaj Osmanska dinastija i Mustafa IV.
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Nijemci
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Pogledaj Osmanska dinastija i Nikola Šubić Zrinski
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Pogledaj Osmanska dinastija i Nikola Jurišić
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Pogledaj Osmanska dinastija i Nomadi
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Pogledaj Osmanska dinastija i Novac
Opsada Beča 1529.
Opsada Beča ili Prva bitka kod Beča dogodila se između 27. rujna i 14. listopada 1529., kada je osmanlijska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, prodrla najzapadnije u Srednju Europu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Opsada Beča 1529.
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i Opsada Sigeta
Orhan I.
Orhan I., Orhan Gazi ili Orkhan (osman. tur. اورحان غازی) (oko 1281. – 1362.), osmanski emir, sin i nasljednik Osmana I. iz Osmanske dinastije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Orhan I.
Osman I.
Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Osman I.
Osman II.
Osman II. (3. studenog 1604. – 20. svibnja 1622.), osmanski sultan u razdoblju od 1618. do 1622. Sin je Ahmeta I. i sultanije Mahfiruz.
Pogledaj Osmanska dinastija i Osman II.
Osman III.
Osman III. (2. siječnja 1699. – 30. listopada 1757.) turski sultan Sultan Osman III. Osman III.
Pogledaj Osmanska dinastija i Osman III.
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Pad Carigrada 1453.
Palestina
Palestina može značiti.
Pogledaj Osmanska dinastija i Palestina
Pariški mir
* Pariški mir (1783.), između SAD i Velike Britanije nakon Američkoga rata za neovisnost.
Pogledaj Osmanska dinastija i Pariški mir
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Osmanska dinastija i Pariz
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Pogledaj Osmanska dinastija i Parlament
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Pogledaj Osmanska dinastija i Peloponez
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Pogledaj Osmanska dinastija i Perzijski zaljev
Plovdiv
Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.
Pogledaj Osmanska dinastija i Plovdiv
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Pogledaj Osmanska dinastija i Požarevački mir
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Osmanska dinastija i Porez
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Pogledaj Osmanska dinastija i Prijestolje
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Pogledaj Osmanska dinastija i Prvi balkanski rat
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Osmanska dinastija i Prvi svjetski rat
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Osmanska dinastija i Republika
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Rumunjska
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Pogledaj Osmanska dinastija i Rusi
Sanremo
San Remo je grad na zapadnoligurskoj obali Mediterana, na sjeverozapadu Italije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sanremo
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sava
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Pogledaj Osmanska dinastija i Seldžuci
Selim I.
Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Selim I.
Selim II.
Selim II. (osmanski turski: سليمثانى, Selīm-i sānī; 28. svibnja 1524. – 12. prosinca 1574.), također poznat kao "Selim Pijanica" na Zapadu i "Plavokosi Selim" na Istoku, bio je sultan Osmanskog Carstva od 1566.
Pogledaj Osmanska dinastija i Selim II.
Selim III.
Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.
Pogledaj Osmanska dinastija i Selim III.
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sirija
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sjeverna Makedonija
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Skoplje
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Slavonija
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sofija
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Solun
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Osmanska dinastija i Srbi
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Osmanska dinastija i Srbija
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Osmanska dinastija i Sredozemno more
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Srijem
Stečaj
Stečaj (engl. bankruptcy, njem. Konkurs).
Pogledaj Osmanska dinastija i Stečaj
Stefan Lazarević
Stefan Lazarević (Kruševac, 1377. – Crkvine kod Mladenovca, 1427.), bio je srpski prosvijećeni vladar (udeoni knez, potom priznati despot) (1402. – 1427.), vitez, mecena i književnik, prvi među jednakima kršćanskoga Zmajevog reda.
Pogledaj Osmanska dinastija i Stefan Lazarević
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Pogledaj Osmanska dinastija i Stefan Uroš IV. Dušan
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Osmanska dinastija i Studeni
Sulejman
Sulejman Sulejman (1377. - 1410.) turski vladar Poslije poraza u bitci kod Angore 1402. godine Sulejman uspijeva pobjeći na Balkan gdje postaje sultan sa sjedištem u Adrianopoleu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sulejman
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sulejman I.
Sulejman II.
Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sulejman II.
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Pogledaj Osmanska dinastija i Sultan
Tanzimat
Tanzimat je bilo razdoblje kad su sprovođene reforme u Osmanskom Carstvu.
Pogledaj Osmanska dinastija i Tanzimat
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Pogledaj Osmanska dinastija i Tesalija
Timarsko-spahijski sustav
Timarsko-spahijski sustav uobičajeni je naziv za vojno-feudalni sustav Osmanskog Carstva od 14. do 19. stoljeća.
Pogledaj Osmanska dinastija i Timarsko-spahijski sustav
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Timur
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Pogledaj Osmanska dinastija i Tracija
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Osmanska dinastija i Transilvanija
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Trapezuntsko Carstvo
Tripoli
Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.
Pogledaj Osmanska dinastija i Tripoli
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.
Pogledaj Osmanska dinastija i Tunis
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Osmanska dinastija i Turci
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Turkmenistan
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Osmanska dinastija i Turska
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Osmanska dinastija i Turski jezik
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ukrajina
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Pogledaj Osmanska dinastija i Una
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Osmanska dinastija i Ustav
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Pogledaj Osmanska dinastija i Vašvarski mir
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Pogledaj Osmanska dinastija i Velebit
Veliki vezir
Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.
Pogledaj Osmanska dinastija i Veliki vezir
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Pogledaj Osmanska dinastija i Vezir
Vlaška
Vlaška može biti.
Pogledaj Osmanska dinastija i Vlaška
Zakonik
'''Napoleonov zakonik iz 1804. godine''' Zakonik ili kodeks je zbirka zakona, kojima se na jednom mjestu odnosno u jednom dokumentu kodificira cjelokupno pravo ili grana prava neke države.
Pogledaj Osmanska dinastija i Zakonik
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Pogledaj Osmanska dinastija i 1402.
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Pogledaj Osmanska dinastija i 1501.
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Osmanska dinastija i 1532.
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Pogledaj Osmanska dinastija i 1573.
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Osmanska dinastija i 1914.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Osmanska dinastija i 2009.
, Dinastija, Drač, Drugi balkanski rat, Dunav, Edirne, Egejsko more, Egipat, Emir, Englezi, Eponim, Ertugrul, Etiopija, Eubeja, Eufrat, Europa, Francuska, Francuzi, Galipolje, Građanski rat, Grčka, Grci, Gruzija, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hedžas, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Ibrahim I., Isa (osmanlijski sultan), Islam, Ismail I., Istanbul, Italija, Ivan VI. Kantakuzen, Janjičari, Janko Hunjadi, Jemen, Jonsko more, Kalif, Kan (naslov), Kandijski rat, Kaspijsko jezero, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Krbavska bitka, Kreta, Krim, Krimski rat, Libanon, Ludovik II. Jagelović, Magreb, Mahmud I., Mahmud II., Mala Azija, Malta, Mameluci, Manuel II. Paleolog, Medina, Mehmed I., Mehmed II., Mehmed III., Mehmed IV., Mehmed V., Mehmed VI., Mehmed-paša Sokolović, Meka, Mezopotamija, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mladoturci, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moldavija, Monarhija, Mongoli, More, Murat I., Murat II., Murat III., Murat IV., Murat V., Musa, Musliman, Mustafa I., Mustafa II., Mustafa III., Mustafa IV., Nijemci, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Jurišić, Nomadi, Novac, Opsada Beča 1529., Opsada Sigeta, Orhan I., Osman I., Osman II., Osman III., Osmansko Carstvo, Pad Carigrada 1453., Palestina, Pariški mir, Pariz, Parlament, Peloponez, Perzijski zaljev, Plovdiv, Požarevački mir, Porez, Prijestolje, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Republika, Rumunjska, Rusi, Sanremo, Sava, Seldžuci, Selim I., Selim II., Selim III., Sirija, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slavonija, Sofija, Solun, Srbi, Srbija, Sredozemno more, Srijem, Stečaj, Stefan Lazarević, Stefan Uroš IV. Dušan, Studeni, Sulejman, Sulejman I., Sulejman II., Sultan, Tanzimat, Tesalija, Timarsko-spahijski sustav, Timur, Tracija, Transilvanija, Trapezuntsko Carstvo, Tripoli, Tunis, Turci, Turkmenistan, Turska, Turski jezik, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Una, Ustav, Vašvarski mir, Velebit, Veliki vezir, Vezir, Vlaška, Zakonik, 1402., 1501., 1532., 1573., 1914., 2009..