Brže od pregledniku!
132 odnosi: Austro-Ugarska, Barok, Beč, Bilje, Bjelovar, Cisterciti, Crkva, Darda, Daruvar, Domovinski rat, Donji Miholjac, Drašković, Drava, Družba Isusova, Dunav, Dvorac, Dvorac Belvedere u Beču, Dvorac Cernik, Dvorac Eltz u Vukovaru, Dvorac Esterhazy u Dardi, Dvorac Eugena Savojskog, Dvorac Janković u Daruvaru, Dvorac Kutjevo, Dvorac Mailáth u Donjem Miholjcu, Dvorac Odescalchi u Iloku, Dvorac Pejačević u Našicama, Dvorac Pejačević u Virovitici, Dvorac Prandau-Normann u Valpovu, Dvorac u Kneževu, Eugen Savojski, Feudalizam, Franjo Josip I., Građevine, Graditeljstvo, Grof, Habsburg, Historicizam, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ilok, Ilova, Johann Lukas von Hildebrandt, Katolička Crkva, Klasicizam, Kurija, Kurija Mihalović u Feričancima, Latinski jezik, Leopold I., Ljetnikovac, Mađari, ..., Majlath, Marija Terezija Austrijska, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mohačka bitka, Naselje, Neoklasicizam, Nijemci, Nikola Iločki, Njemačka, Osmansko Carstvo, Park, Park prirode Kopački rit, Pejzaž, Plemstvo, Požega, Poglavar države, Posjed, Prvi svjetski rat, Refektorij, Renesansa, Rizalit, Romantizam, Samostan, Sava, Sisak, Slavonija, Slavonija i Baranja, Srednji vijek, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Tvrđava Brod, Versailles, Virovitica, Vojna krajina, Vrt, 1232., 13. stoljeće, 1438., 15. stoljeće, 1526., 1527., 1543., 1552., 1593., 16. stoljeće, 1606., 1684., 1697., 1699., 17. stoljeće, 1700., 1721., 1734., 1735., 1740., 1749., 1751., 1773., 1781., 18. stoljeće, 1801., 1806., 1811., 1812., 1818., 1841., 1865., 1881., 1882., 1885., 1886., 1889., 19. stoljeće, 1905., 1911., 1918., 1930., 1941., 1968., 1970., 1974., 1991., 20. stoljeće. Proširite indeks (82 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Austro-Ugarska · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Barok · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Beč · Vidi više »
Bilje
Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Bilje · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Bjelovar · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Cisterciti · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Crkva · Vidi više »
Darda
Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Darda · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Daruvar · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Donji Miholjac · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Drašković · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Drava · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Družba Isusova · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dunav · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac · Vidi više »
Dvorac Belvedere u Beču
Gornji Belvedere Donji Belvedere Canaletta iz 1758. Martina Altomonta u Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere Dvorac Belvedere - gravura iz 1753. Belvedere je naziv za kompleks baroknih palača podignutih za austrijskog princa Eugena Savojskog u bečkom trećem bezirku (bečke gradske općine) - Landstraße, koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta (katedrale).
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Belvedere u Beču · Vidi više »
Dvorac Cernik
Dvorac Cernik smješten je u općini Cernik, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Cernik · Vidi više »
Dvorac Eltz u Vukovaru
350px Dvorac Eltz je barokni dvorac smješten na obali Dunava u gradu Vukovaru.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Eltz u Vukovaru · Vidi više »
Dvorac Esterhazy u Dardi
Dvorac Esterházy nalazi se u općini Darda, kraj Osijeka.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Esterhazy u Dardi · Vidi više »
Dvorac Eugena Savojskog
Lovački dvorac u baranjskom selu Bilje, udaljenom desetak kilometara od Osijeka, dao je u 18. stoljeću sagraditi austrijski vojskovođa Karl Eugen od Croya, poznat kao princ Eugen Savojski.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Eugena Savojskog · Vidi više »
Dvorac Janković u Daruvaru
Dvorac Janković je barokni dvorac u središtu Daruvara.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Janković u Daruvaru · Vidi više »
Dvorac Kutjevo
Dvorac Kutjevo je nekadašnja rezidencija isusovaca u Kutjevu, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Kutjevo · Vidi više »
Dvorac Mailáth u Donjem Miholjcu
Dvorac Mailáth - istočno pročelje Dvorac Mailáth nalazi se u Donjem Miholjcu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Mailáth u Donjem Miholjcu · Vidi više »
Dvorac Odescalchi u Iloku
Ilok, najistočnije naselje Hrvatske smješteno na uzvišenju pedesetak metara iznad desne obale Dunava, stoljećima je bio političko, trgovačko i kulturno središte zapadnog Srijema.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Odescalchi u Iloku · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Našicama
Dvorac Pejačević Dvorac Pejačević noću Dvorac Pejačević nalazi se u središtu Našica.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Pejačević u Našicama · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Virovitici
Dvorac Pejačević je barokno-klasicistička građevina u Virovitici.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Pejačević u Virovitici · Vidi više »
Dvorac Prandau-Normann u Valpovu
Dvorac Prandau - Normann je gotičko-barokni graditeljski kompleks u Valpovu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac Prandau-Normann u Valpovu · Vidi više »
Dvorac u Kneževu
Dvorac u Kneževu izgrađen 1828. godine (snimila: Biljana Bekić) Dvorac u Kneževu, jedna od kasnobarokno-historicističkih i klasicističkih zgrada u samom središtu Kneževa, koje su od početka 19.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Dvorac u Kneževu · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Eugen Savojski · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Feudalizam · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Franjo Josip I. · Vidi više »
Građevine
Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Građevine · Vidi više »
Graditeljstvo
Izgradnja nebodera Graditeljstvo je široka inženjerska disciplina koja se bavi koncepcijom, planiranjem, projektiranjem, konstruiranjem, održavanjem i upravljanjem.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Graditeljstvo · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Grof · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Habsburg · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Historicizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Ilok · Vidi više »
Ilova
Ilova je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Ilova · Vidi više »
Johann Lukas von Hildebrandt
Johann Lukas von Hildebrandt (Genova, Italija, 14. studenog 1668. – Beč, Austrija, 16. studenog 1745.)bio je poznati austrijski barokni arhitekt, koji je podigao mnoge značajne državne zgrade i crkve.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Johann Lukas von Hildebrandt · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Katolička Crkva · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Klasicizam · Vidi više »
Kurija
*Rimska kurija, skupni naziv za središnje urede Svete Stolice.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Kurija · Vidi više »
Kurija Mihalović u Feričancima
Kurija Mihalović je dvorac u Feričancima na istoku Hrvatske.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Kurija Mihalović u Feričancima · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Latinski jezik · Vidi više »
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Leopold I. · Vidi više »
Ljetnikovac
Ljetnikovac Sorkočević, Komolac Ljetnikovac je luksuzno uređen stambeni objekt za ljetni odmor i razonodu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Ljetnikovac · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Mađari · Vidi više »
Majlath
Majlath je bila plemenitaška obitelj iz Ugarske.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Majlath · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Mohačka bitka · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Naselje · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Neoklasicizam · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Nijemci · Vidi više »
Nikola Iločki
Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.). Također, bio je doživotni knez Teočaka i ban Mačve.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Nikola Iločki · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Njemačka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Park · Vidi više »
Park prirode Kopački rit
Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Park prirode Kopački rit · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Pejzaž · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Plemstvo · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Požega · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Poglavar države · Vidi više »
Posjed
Posjed je faktičko stanje zaštićeno pravom, tj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Posjed · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Refektorij
Refektorij je blagavaonica, prostorija za blagovanje, prehranu, posebice u samostanima, školama s cjelodnevnim boravkom i akademskim ustanovama.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Refektorij · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Renesansa · Vidi više »
Rizalit
Rizalit (od njemačke riječi „Risalit“) naziv je za istaknuti dio pročelja neke građevine, koji u cijeloj svojoj visini izbija iz zidne mase, najčešće u obliku poligonalne, pravokutne, ovalne ili kružne izbočine, a svojim završetkom može nadvisivati krovnu masu građevine koju raščlanjuje.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Rizalit · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Romantizam · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Samostan · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Sava · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Sisak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Slavonija · Vidi više »
Slavonija i Baranja
Slavonija (tamnoplavo) i Baranja iznad nje Slavonija i Baranja, istočni dio Hrvatske koji obuhvaća Slavoniju i Baranju.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Slavonija i Baranja · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Srednji vijek · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Tvrđava Brod
Tlocrt tvrđave Brod, 18. stoljeće Tvrđava Brod barokna je pogranična tvrđava na rijeci Savi, a ujedno i spomenik nulte kategorije i znamenitost Slavonskog Broda koja čini njegovu jezgru.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Tvrđava Brod · Vidi više »
Versailles
Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Versailles · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Virovitica · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Vojna krajina · Vidi više »
Vrt
Vrt pred kućom Vrt Vrt je poljoprivredna površina različite veličine na kojoj su zasađene različite biljke koje ljudi koriste za prehranu ali i u umjetničke, duhovne, vjerske, rekreativne, terapijske i druge svrhe.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i Vrt · Vidi više »
1232.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1232. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 13. stoljeće · Vidi više »
1438.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1438. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 15. stoljeće · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1526. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1527. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1543. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1552. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1593. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 16. stoljeće · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1606. · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1684. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1697. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1699. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 17. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1700. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1721. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1734. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1735. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1740. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1749. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1751. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1773. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1781. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 18. stoljeće · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1801. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1806. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1811. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1812. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1818. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1841. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1865. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1886. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1889. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1905. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1911. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1918. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1930. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1941. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1974. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Barokni dvorci u Slavoniji i 20. stoljeće · Vidi više »
