Brže od pregledniku!
23 odnosi: Anđelko Mijatović, Šime Vulas, Beč, Bečko Novo Mjesto, Blagdani i spomendani u Hrvatskoj, Fran Krsto Frankapan, Hrvatska, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik (Zagreb), Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Ljudevit Jonke, Marija Ujević-Galetović, Mletačka Republika, Petar IV. Zrinski, Vašvarski mir, Zagrebačka katedrala, Zrinsko-frankopanska urota, 1671., 1919., 2011., 28. listopada, 30. travnja.
Anđelko Mijatović
Anđelko Mijatović (Tihaljina, općina Grude, BiH, 27. siječnja 1939.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Anđelko Mijatović · Vidi više »
Šime Vulas
Šime Vulas (Drvenik Veli na otoku Drveniku pokraj Trogira, 17. ožujka 1932. – Zagreb, 8. lipnja 2018.), hrvatski akademski kipar i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Šime Vulas · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Beč · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
Zastava Republike Hrvatske. Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Blagdani i spomendani u Hrvatskoj · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Hrvatski tjednik (Zagreb) · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Ljudevit Jonke · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Mletačka Republika · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Vašvarski mir · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 1671. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 1919. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 2011. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 28. listopada · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 30. travnja · Vidi više »
