Brže od pregledniku!
37 odnosi: Atentat, Četvrti saziv Hrvatskog sabora, Balvan-revolucija, Benkovac, Biograd na Moru, Franjo Tuđman, Glavni tajnik, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski sabor, Ivić Pašalić, Ivo Sanader, Knin, Nacional, Pjesnik, Političar, Predsjednik Republike Hrvatske, Publicistika, Pula, Radašinovci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Vijenac (časopis), Zadar, Zadarski list, 12. listopada, 18. ožujka, 1960., 1990., 1998., 2002., 2012., 3. prosinca, 6. ožujka.
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Drago Krpina i Atentat · Vidi više »
Četvrti saziv Hrvatskog sabora
Četvrti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 2. veljače 2000., a odluku o svome raspuštanju donio je 17. listopada 2003. godine.
Novi!!: Drago Krpina i Četvrti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Drago Krpina i Balvan-revolucija · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Drago Krpina i Benkovac · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Drago Krpina i Biograd na Moru · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Drago Krpina i Franjo Tuđman · Vidi više »
Glavni tajnik
Glavni tajnik (ili: generalni sekretar) je najčešće izvršni organ u raznovrsnim organizacijama.
Novi!!: Drago Krpina i Glavni tajnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drago Krpina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Drago Krpina i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Drago Krpina i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.
Novi!!: Drago Krpina i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Drago Krpina i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Drago Krpina i Ivić Pašalić · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Drago Krpina i Ivo Sanader · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Drago Krpina i Knin · Vidi više »
Nacional
Nacional je hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Drago Krpina i Nacional · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Drago Krpina i Pjesnik · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Drago Krpina i Političar · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Drago Krpina i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Drago Krpina i Publicistika · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Drago Krpina i Pula · Vidi više »
Radašinovci
Radašinovci su naseljeno mjesto u Zadarskoj županiji, u općini Benkovac na njenom krajnjem jugu.
Novi!!: Drago Krpina i Radašinovci · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Drago Krpina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stankovci
Stankovci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Drago Krpina i Stankovci · Vidi više »
Sveti Filip i Jakov
Sveti Filip i Jakov je naselje i općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Drago Krpina i Sveti Filip i Jakov · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Drago Krpina i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Drago Krpina i Zadar · Vidi više »
Zadarski list
Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.
Novi!!: Drago Krpina i Zadarski list · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Drago Krpina i 12. listopada · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Drago Krpina i 18. ožujka · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Krpina i 1960. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Krpina i 1990. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Drago Krpina i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Drago Krpina i 2002. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Drago Krpina i 2012. · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Drago Krpina i 3. prosinca · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Drago Krpina i 6. ožujka · Vidi više »
